Vojske SAD i Kine prvi put učestvuju u zajedničkoj vojnoj vežbi pod vođstvom Oružanih snaga Brazila, piše "Saut čajna morning post", pozivajući se na saopštenje brazilske vojske.
U pitanju je "Operacija Formosa" - jedna od najvećih vojnih vežbi u Latinskoj Americi, koja se održava od 1988. godine u blizini grada Formosa, koji sasvim slučajno ima isti naziv koji se nekada koristio za Tajvan, što čitav slučaj čini još interesantnijim.
Za potrebe vežbe, koja je pokrenuta prošle nedelje i trajaće do 17 septembra, angažovano je ukupno oko 3.000 brazilskih vojnika, koji će uvežbavati upotrebu aviona, tenkova, oklopnih i amfibijskih vozila, artiljerijskog oruđa i raketnih lansera.
Vežbi će prisustvovati i vojnici iz država poput Argentine, Francuske, Italije, Meksika, Nigerije, Pakistana, Republike Kongo, Južnoafričke Republike.
Prema informacijama portparola Oružanih snaga Brazila, u ovogodišnjoj "Operaciji Formosa" učestvuje 33 kineska i 54 američka vojnika. Kako navodi kineski list, prošle godine SAD su na vežbu poslale trupe iz sastava Južne komande, dok je Kina učestvovala kao posmatrač.
"Uobičajeno je da se pozivaju prijateljske zemlje da učestvuju u ovim vežbama. Važnost takvih poziva direktno je povezana sa mogućnošću promovisanja veće integracije između brazilske vojske i oružanih snaga prijateljskih država", dodaje se u saopštenju brazilske vojske.
Kineski list navodi da je ovo prvi slučaj zajedničkog učešća Kine i SAD u nekoj vojnoj vežbi od 2016. godine, kada su Vašington i Peking održali vežbu "Rub Pacifika", poznatu i kao "Rimpac".
Istovremeno vredi podsetiti da kineske snage trenutno učestvuju i u vežbi ruske ratne mornarice "Okean 2024", koja je počela 10. septembra i održava se u Tihom i Atlantskom okeanu, Sredozemnom i Baltičkom moru, kao i u Kaspijskom jezeru.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da njegova administracija "trenutno rešava" pitanje da li će SAD ukinuti ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Odluka o napadima na Rusiju raketama velikog dometa „atakams“ je već doneta, a sada se to pitanje formalizuje kroz medijsku kampanju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruske snage započele značajnu protuofanzivu na ukrajinske trupe koje su prošlog meseca probile svoj put na zapad Rusije i zauzele deo teritorije, objavili su proruski vojni blogeri.
Izgleda da se bezbrižan, miran život u Abhaziji suočava sa zanimljivim promenama. Ovo je bilo primetno već neko vreme, ali je zvanično potvrđeno tek 4. septembra.
Ukrajina, izgubivši sukob sa Ruskom Federacijom, može da promeni kurs samo izazivanjem eskalacije uz učešće NATO-a, piše kolumnista Domeniko Galo za italijanski "Fato kvotidijano", dodajući da se taj scenario mora izbeći.
Zarobljeni obaveštajac Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Mihail Škoda, koji je prvi ušao u Kursku oblast tokom napada OSU na ovaj region, otkrio je za RIA Novosti plan ovog napada: ukrajinske snage su planirale da se na oklopnim vozilima probiju što dalje, bez ulaska u borbe.
Sve veće interesovanje SAD za Tihookeanski region i njihove konkurencije sa Kinom značajno umanjuju spremnost Vašingtona da nastavi da deluje kao „bezbednosni štit“ za Evropu, navodi se u izveštaju o konkurentnosti EU koji je pripremio bivši premijer Italije Mario Dragi za Evropsku komisiju.
U Oružanim snagama Ukrajine primetno je dezerterstvo i otkazivanje poslušnosti, koji su posebno rasprostranjeni među regrutima, piše portal „Si-En-En“, citirajući ukrajinske vojnike.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručio je da je Moskva spremna da razgovara o završetku sukoba u Ukrajini, ali samo uz uvažavanje trenutnog stanja na terenu, dok je istovremeno najavio nastavak udara na ukrajinsku infrastrukturu kao odgovor na napade Kijeva duboko na ruskoj teritoriji.
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Ostrašćeni blokaderi predvođeni novinarkama mrziteljkama, Antonelom Rihom i Jovanom Gligorijević, na monstruozan način su počeli da priželjkuju smrt predsednika Srpske radikalne stranke (SRS) prof. dr Vojislava Šešelja.
Vest o smrti generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu podsetila je celokupnu javnost u Srbiji na sramno i ponižavajuće ponašanje bivšeg režima predvođenog Borisom Tadićem, koji je 2011. godine slavio što je teško bolesnog srpskog oficira izručio strancima.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali pozvao je danas u Skupštini Srbije, na kraju rasprave po amandmanima po svim tačkama dnevnog reda, poslanike da glasaju za predložena zakonska rešenja kako bi se nastavio rast i razvoj zemlje, koja je, kako je naveo, uprkos svim izazovima jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi.
Jeziv snimak pojavio se na društvenoj mreži TikTok i ubrzo postao viralan na svim drugim platformama, pre svega što, iako je zastrašujuć, na najbolji mogući način prikazuje ko su oni koji se raduju zbog smrti generala Ratka Mladića.
Pripadnici ustaških snaga su na jučerašnji dan 1995. godine počinili zločin nad sedam srpskih civila u selu Gošići kod Knina, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i dodao da je taj zločin i nakon 31 godinu ostao nekažnjen.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Štab za vanredne situacije Opštine Bela Crkva saopštio je danas da je požar na području Deliblatske peščare, na delu teritorije opštine Bela Crkva, i dalje aktivan, ali da je situacija na terenu trenutno mirna i stabilna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će fabrika humanoidnih robota u Šapcu doneti nova radna mesta i doprineti razvoju domaće proizvodnje, navodeći da je cilj da se roboti proizvode u Srbiji i potom izvoze na strana tržišta.
Nakon vesti da se među stotinama turista nestalih u bujičnim poplavama u Nepalu nalazi i državljanka Srbije Enisa Leković, otkriveno je da je ona iz Novog Pazara.
U KBC-u Split preminuo je muškarac rođen 1947. godine, koji je teško povređen u katastrofalnom požaru na području Omiša, saopštili su iz bolnice. Reč je o drugoj smrtnoj žrtvi požara koji je 13. avgusta izbio u Lokvi Rogoznici i proširio se sve do Omiša.
Četrdesetjednogodišnji Srećko Brajdić, zatvorenik iz zatvora Dob pri Mirni, pobegao je ujutru ispred bolnice u Novom Mestu, nakon završene hospitalizacije. Nekoliko sati kasnije policija ga je pronašla i uhapsila, zahvaljujući informacijama građana, piše portal 24ur.com.
Glumac Boris Isaković je 2020. godine bez srama i stida prihvatio ulogu Ratka Mladića u filmu "Quo vadis Aida?" ("Kuda ideš, Aida?") u kojem je naš general predstavljen kao negativac i zločinac.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Majkl Filips (38) iz Severne Karoline odlučio je da potraži medicinsko rešenje za problem sa malim penisom koji mu je, kako kaže, godinama otežavao svakodnevni život i intimne odnose.
Starleta Stanija Dobrojević poručila je da će tužiti Radomira Takija Marinkovića, oca rijaliti učesnice Maje Marinković, zbog tvrdnji da su bili intimni.
Voditeljka Jovana Jeremić i njen partner, bokser Miloš Stojanović Tigar, objavili su zajedničke fotografije na kojima razmenjuju nežnosti i ne skrivaju emocije.
Starleta Stanija Dobrojević ponovo je dospela u centar pažnje nakon što je, kako se može videti na video-zapisu koji kruži društvenim mrežama, krišom snimljenatokom pauze emisije "Narod pita".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.