Ukrajinski vojnik Serhij Hnezdilov (24 godine) mesecima je tražio zamenu iscrpljenih ratom jedinica svežim regrutima. Njegovi apeli ostali su bez odgovora, pa je u septembru preduzeo radikalan korak - dezertirao je i javno objavio to na društvenim mrežama i u medijima.
- Nisam imao drugog izbora osim da odem, glasno zalupim vratima i nateram ljude da konačno počnu govoriti o ovom problemu - rekao je Hnezdilov 1. oktobra u video-intervjuu za Njujork tajms s tajne lokacije gde se skrivao od ukrajinskih vlasti.
Podela javnosti
I ljudi su počeli govoriti o ovoj temi. Mnogi su izneli svoja mišljenja na društvenim mrežama. Neki su osudili njegov čin kao izdaju i pozvali na kaznu. Drugi su se složili s njegovom zabrinutošću zbog potrebe za rotacijom vojnika, ali su tvrdili da dezertiranje nije rešenje. Podršku su mu pružili i oni koji su njegov potez videli kao nužan poziv na buđenje.
- Ovo je zaista velika rasprava, ljudi su reagovali - rekao je sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije Timofij Brik, dodajući da je Hnezdilov otvorio osetljivu temu, o kojoj se ranije govorilo samo u privatnim krugovima, i preneo je u javnu sferu.
Serhii Hnezdilov, a Ukrainian soldier, went public with his desertion to draw attention to the need to demobilize worn-out troops. An uproar ensued. https://t.co/ngu0VVAxWP
— New York Times World (@nytimesworld) October 19, 2024
Nakon dve nedelje izbegavanja vlasti, Hnezdilova je 9. oktobra uhapsila ukrajinska policija pod sumnjom da je dobrovoljno napustio vojnu jedinicu s namerom da izbegne vojnu službu tokom vanrednog stanja, za šta mu preti kazna do 12 godina zatvora. Sud mu je odredio pritvor od 60 dana do početka suđenja.
Njegov postupak osvetlio je problem s kojim se suočava ukrajinska vojska: ne može priuštiti demobilizaciju iscrpljenih vojnika dok ne prikupi dovoljno zamena, posebno s obzirom na to da ukrajinske snage već brojčano zaostaju za ruskim na bojnom polju.
Ukrajina gubi teritoriju
Od početka godine, Ukrajina stalno gubi teritoriju na istoku Donbasa, a zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još mnogo meseci. S druge strane, napori da se regrutuje više ljudi ometeni su nedostatkom jasnog datuma završetka njihove službe. Mnogi Ukrajinci strahuju da je služba na neodređeno vreme jednaka jednosmernoj karti za front, zbog čega se kolebaju da se pridruže vojsci.
Foto: Reuters
Mnogi se žale na iscrpljenost, a prema zvaničnim statistikama, desetine hiljada vojnika su dezertirali. Porodice vojnika organizuju nedeljne proteste tražeći demobilizaciju nakon određenog perioda službe, što je retka pojava javne kritike u ratnim uslovima. Mnogi muškarci se kriju kako bi izbegli vojne oficire koji patroliraju ukrajinskim gradovima.
- Odlučio sam da glasno govorim o ovom problemu jer je dosegao ogromne razmere - rekao je Hnezdilov.
Zamenik predsednika odbora za odbranu i obaveštajna pitanja u ukrajinskom parlamentu, Jehor Černev, izjavio je da nije vreme da se zahteva demobilizacija kada su prisiljeni na povlačenje u Donbasu. Oficiri ukrajinske vojske upozoravaju da bi takav potez mogao demotivisati vojnike na frontu, koji se bore da zadrže ruske snage.
Hnezdilov se pridružio vojsci kao dobrovoljac 2019. godine, kada se Ukrajina već borila protiv separatističkih snaga u Donbasu. U martu 2022. godine trebalo je da istekne njegov trogodišnji ugovor, ali je invazija Kremlja u februaru sprečila njegov odlazak iz vojske.
Prvo se borio u Piskiju, malom selu na istočnom frontu koje je Rusija zauzela krajem 2022. godine, a zatim u drugim ključnim tačkama poput Bahmuta, obavljajući različite zadatke u 56. motorizovanoj brigadi Ukrajine. Bio je mitraljezac i komandant jedinice za bespilotne letelice.
„Veoma sam umoran“
„Sada sam veoma umoran“, rekao je Hnezdilov, dodajući da želi da se vrati u civilni život. Vojnici, rekao je, ne mogu da se bore beskonačno i moraju znati kada će moći da se odmore, inače će početi patiti od depresije, psiholoških i zdravstvenih problema.
Ove godine ukrajinski parlament je razmatrao mogućnost uključivanja odredbe o demobilizaciji nakon tri godine vojne službe, ali je vojska zahtevala da se ta odredba ukloni, tvrdeći da je situacija na frontu previše nestabilna da bi se vojnici pustili. To je razbesnelo mnoge vojnike i njihove porodice, koji veruju da bi otpuštanja bila moguća ako bi vojska bolje sprovodila regrutaciju.
Foto: Reuters
Proces novačenja u ukrajinskoj vojsci dugo je bio opterećen raznim problemima. Korupcija u regrutnim centrima omogućila je mnogima da izbegnu mobilizaciju. Neki muškarci se opiru novačenju, navodeći kao razlog nedovoljnu obuku za borbu. Vlasti su takođe pokušale da očuvaju radnu snagu kako bi održale ekonomiju, dozvoljavajući nekim kompanijama da izuzmu svoje radnike od mobilizacije.
Međutim, nedavno je Ukrajina pojačala mobilizaciju, pozivajući do 30.000 ljudi mesečno, što je dva do tri puta više nego prošle zime.
Hnezdilov je rekao da mnogi njegovi saborci smatraju da je duboko nepravedno što neki mogu izbeći novačenje, dok oni na frontu ne mogu napustiti vojsku ni posle godina borbe.
„Domino efekat može da nastupi vrlo brzo“
- To zovem prokletstvom uniforme. Kada je jednom obučete, ne možete je skinuti. Zato većina ljudi to izbegava - rekao je Hnezdilov, koji se odmah suočio sa reakcijom vojske nakon što je dezertirao. Njegova brigada pokrenula je istragu, a nekoliko poznatih ukrajinskih vojnika oštro je kritikovalo njegov potez.
Masi Najem, poznati veteran koji je izgubio oko 2022. godine, napisao je na društvenim mrežama da se slaže s potrebom rešavanja pitanja demobilizacije, ali da smatra da je Hnezdilovljev potez nemoralan prema onima koji su poginuli i ranjeni:
- Oni nisu žrtvovali svoje živote i zdravlje da bi se front jednostavno predao.
Foto: Reuters
Međutim, Hnezdilov i njegovi pristalice tvrde da front već počinje pucati, jer sve više vojnika dezertira. Podaci ukrajinskog glavnog tužioca pokazuju da je 51.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole od januara do septembra ove godine – više nego dvostruko u poređenju sa ukupnim brojem za 2023. godinu.
Razmere dezertiranja postale su toliko velike da je parlament ovog leta usvojio zakon kojim se vojnici oslobađaju odgovornosti za prvo dezertiranje, pod uslovom da se dobrovoljno vrate u jedinicu. Sada parlament radi na izmeni zakona kako bi se u potpunosti uklonilo krivično gonjenje, olakšavajući povratak onima koji su dezertirali prvi put.
- Da li oni uništavaju ukrajinsku vojsku? Delimično, da. Ali zašto? Koji je razlog? Možda bi trebalo da se manje fokusiramo na sam čin odlaska, a više na ono što dovodi do njega - rekao je Hnezdilov o dezerterima.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
U Kazanju se danas otvara 16. samit BRIKS-a. U događaju, koji će trajati tri dana, učestvovaće ne samo šefovi država članica međunarodne organizacije, već i mnogi drugi istaknuti političari. Planirani su važni pregovori i, kako navode ruski mediji, istorijski sporazumi.
Kamala Haris, kandidat demokrata za predsednika SAD i aktuelni potpredsednik, izjavila je da će ruski lider Vladimir Putin „sedeti u Kijevu“ ukoliko pobedi njen republikanski protivkandidat Donald Tramp.
Prisutvo zemalja poput Srbije ili Turske na samitu BRIKS-a izazvaće veliko nezadovoljstvo Evropske unije i NATO-a, ocenio je lider francuske stranke „Patriote“ Florian Filipo u izjavi za agenciju RIA Novosti.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.