HAOS U NEMAČKOJ: Neredi na ulicama - demonstranti pale i lome, policija primenjuje silu i nad ženama (VIDEO)
101. 11. 2026. u 01:19
201. 11. 2026. u 01:19
Vesti
U 2014. godini, u krivičnom zakonodavstvu balkanske zemlje pojavio se član zakona koji predviđa kaznu za učešće u sukobima u inostranstvu, ali do sada su osuđeni dobijali uslovne kazne. Istovremeno, Kijev aktivno razvija odnose sa Zagrebom, a ukrajinska vojska spremno prihvata hrvatske dobrovoljce.
RT je razmatrao da li je u Ukrajini moguće ponoviti balkansku istoriju etničkih protivrečnosti.
Samo 45 ratnika
Šef Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije Goran Matić je rekao da je oko 45 srpskih građana proglašeno krivim za učešće u borbama u Donbasu u redovima snaga bezbednosti DNR-a i LNR-a. On je precizirao da su dobrovoljci optuženi po članu 386a Krivičnog zakona Srbije, kojim se propisuje kazna za učešće u vojnim sukobima u inostranstvu.
- Podaci za Ukrajinu postoje. Nije reč o velikom broju. Ovim pitanjem se bavi Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali prema nekim procenama, oko 45 ljudi je izvedeno pred lice pravde - rekao je Matić, govoreći na regionalnoj konferenciji o borbi protiv terorizma.
Ranije je slične podatke saopštila predstavnik tužilaštva u Beogradu Tatjana Sekulić. Prema njenim rečima, tek 2016. godine srpski organi za provođenje zakona podigli su optužnice po istom članu protiv 24 građana.
Međutim, u većini slučajeva, učesnici u borbama u Donbasu su dobili uslovne kazne. Zatvor je dobilo nekoliko članova "Srpske akcije", koji su se borili na strani DNR i LNR. Ovo je objavljeno u julu 2015. godine od strane lokalnog lista "Pravda".
Prema informacijama izdanja, sud je odredio za osam dobrovoljaca da budu kažnjeni kaznom zatvora u trajanju od tri do pet godina. Međutim, kako je saopšteno za RT od predstavnika "Srpske akcije", kao krajnji rezultat procesa bivši dobrovoljci (opolčenci) osuđeni su na uslovne i novčane kazne.
Takođe, slučaj Radomira Počuče, koji je radio na televiziji i kao portparol protivterorističke jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
U 2014. godini, Počuča je otišao u Donbas kako bi se borio na strani tada "opolčenaca", danas Narodne vojske DNR, u sklopu "Husarskog puka". U Srbiji je optužen po članu 386a Krivičnog zakona Srbije. Međutim, nakon što je sklopio sporazum sa tužilaštvom, priznajući da je zaista učestvovao u sukobu na strani DNR-a, osuđen je na uslovnu kaznu.
Informacioni lov
U intervjuu za RT, srpski snajperista Dejan Berić, koji se bori u redovima Narodne vojske DNR, rekao je da je većina dobrovoljaca koja se vratila u Srbiju, dobila uslovne kazne.
- Lično, i ja sam imao probleme. Srpske vlasti su od samog početka znale da se od 2014. godine nalazim u Donbasu. Kod moje bivše žene i sina su dolazili policajci i ispitivali ih. Na kraju sam javno objavio gde se nalazim. Nakon toga se sve smirilo. Međutim, pre nekoliko meseci se predstavnik NATO-a obratio vlastima Srbije sa pitanjem o meni. Nakon toga je protiv mene pokrenuta oštra kampanja u medijima - navodno sam pobegao iz Srbije i krijem se u Donbasu - naveo je Berić.
U isto vreme, na trojicu građana Srbije koji su se hvalili da su ratovali u "Azovu" (ukrajinskom dobrovoljačkom odredu) policija nije imala pretenzija.
- Policija ih nije takla, ali su dobili nekoliko puta po glavi od pravih patriota i zaćutali su - kaže Berić.
Protiv Berića je pokrenut pravi informacioni rat. Pre oko mesec dana, "Radio Liberti" poslao je novinare u rodno mesto Dejana Berića - Putinci. Kako su seljani kasnije rekli, dopisnik "Radio Liberti" nudio je ljudima novac da klevetaju Berića.
- Prvi put je bio izbačen, ali ipak su potom bila dvojica stanovnika koji su za nagradu rekli sve što je bilo potrebno - objasnio je ovaj srpski dobrovoljac.
Public
- Ovaj video se odmah pojavio sa prevodom na ukrajinski. A onda sam jednog jutra došao sa linije fronta i saznao da je Radio Liberti bio pod kontra-napadom (sankcije) Ruske Federacije. Ja, naravno, nemam ovde praktičnu korist, ali srce je na mestu, da su u Rusiji pokazali kakav je to medij i ko to finansira - dodao je.
Pod uticajem Zapada
Podsetimo, da se član koji predviđa kaznu za učešće u vojnim sukobima u inostranstvu, pojavio u srpskom zakonodavstvu u jesen 2014. godine. Uvođenje ovog pravila imalo je za cilj da se ograniči dolazak Srba koji žele da se pridruže redovima dobrovoljačkih odreda u Donbasu. U ovom koraku, vlasti Srbije su bile pod uticajem zapadnih partnera, kažu stručnjaci.
Za učešće u vojnim operacijama u inostranstvu preti kazna zatvora u trajanju do pet godina, a ako se radi o organizovanoj grupi - do osam godina. Stvaranje paravojnih formacija na teritoriji strane države se kažnjava zatvorom do 10 godina.
Srpski dobrovoljci rizikuju da budu optuženi, a u isto vreme ništa nije poznato o tome da li su, na primer, plaćenici američke privatne vojne kompanije "Akademi" (ranije poznata kao "Blelkvoter" - RT) kažnjeni za učešće u stranim sukobima , uključujući nedavne ukrajinske događaje, izjavio je 2014. godine za publikaciju "Nova srpska politička misao" Vojislav Stanojčić.
Kako je pojasnio u intervjuu za RT, profesor na Moskovskom državnom univerzitetu, ekspert za Balkan Mihail Lobanov, srpske vlasti se pridržavaju taktike, pokušavajući da ostanu u kontaktu sa Rusijom, ali istovremeno da imaju "poštovanje" prema Evropskoj uniji.
- Često se dešava da jedan srpski političar odlazi u Moskvu, a u istom trenutku političar nižeg ranga odlazi u Brisel, gde pokušava da zadrži lice Beograda pred evropskim vlastima - rekao je Lobanov.
PUTIN OTKRIO ZAVERU MOK: Ruski sportisti su žrtve mentalnog bolesnika, zato ne idemo na ZOI!
Motivi Srba koji su išli da pomognu narodne milicije Donbasa su sasvim razumljivi - to je istorijski i kulturni afinitet srpskog i ruskog naroda, kao i sećanje na dobrovoljce koji išli iz Rusije da pomognu Srbima tokom jugoslovenskih sukoba. Zatim, prema različitim izvorima, na strani Srba, borilo se od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dobrovoljaca iz Rusije.
Diplomatski skandal
Uvođenje krivične odgovornosti srpskih vlasti za učešće u inostranim ratovima nije pomirilo Kijev, kao i uveravanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je Beograd "uvek podržavao teritorijalni integritet Ukrajine".
U jesen 2015. godine, ukrajinska ambasada u Srbiji predstavila je srpskoj strani protestnu notu zbog dolaska srpske delegacije na Krim, pozivajući njene učesnike da se pridržavaju zvaničnog položaja Beograda.
Ap/Fotoilustracija
Kao odgovor na to, šef Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković-Ivić, koja je bila član delegacije koja je posetila Krim, rekla je da nije razumela zbog čega su dobili protestnu notu.
- Pre godinu dana rekli smo: "Kosovo je Srbija, a Krim je Rusija". Srbi su se krstili na Kosovu, a Rusi su kršteni na Krimu, a tamo gde se ljudi krste, to je njihova domovina i nemoguće ju je oduzeti - izjavila je Raškovićeva.
U 2016. godini ogorčenje Kijeva izazvao je glas Srbije protiv rezolucije u UN o "kršenju ljudskih prava na Krimu". Kao što je rekao ambasador Ukrajine u Republici Srbiji Aleksandar Aleksandrovič - "ukrajinska strana može zauzvrat priznati nezavisnost Kosova".
- Prema engleskoj poslovici, Srbija je sebi pucala u nogu - rekao je ukrajinski diplomata.
JEZIVA PRETNJA ISIS BEOGRADU: Imaš dovoljno vremena da nabaviš vozilo i pregaziš ljude u masi!
Posle toga, srpsko-ukrajinski odnosi su još hladniji. Tokom cele godine, ukrajinski ambasador u Srbiji ne može da održi sastanak sa šefom srpske diplomatije i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem. O tome je Aleksandrovič saopštio u intervjuu srpskim medijima.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je istaklo da se samo pridržava principa reciprociteta - ukrajinski ministar spoljnih poslova takođe nikada u poslednje vreme nije primio srpskog ambasadora. Pored toga, srpsko ministarstvo je istaklo da je od početka boravka u Srbiji ukrajinski diplomata davao "neprimerene ocene" spoljne politike Srbije.
Na primer, 1. novembra u intervjuu za srpsko izdanje "Balkan insajt" Aleksandrovič je rekao da Rusija koristi Srbiju za uništenje Evrope, dok Beograd ne čini ništa da spreči svoje građane da idu u Donbas. Iako je Srbija 2014. godine usvojila zakon kojim se zabranjuju ovakve aktivnosti, "norme zakona su slabe", smatra ukrajinska strana.
- Nijedan građanin Srbije nije zatvoren zbog plaćeničkih aktivnosti protiv Ukrajine. Ako grešim, predlažem srpskoj vladi da demantuje moje reči - rekao je Aleksandrovič.
Kako je Dejan Berić objasnio u intervjuu za RT, još je rano govoriti o određenim ciframa, ali s obzirom da je Srbija mala država, ima dovoljno srpskih dobrovoljaca.
- Postoje i oni koji su došli da uzmu nekoliko fotografija i okrive nas, ali se većina borila iskreno. Nažalost, jedan Srbin, po imenu Vladimir, ubijen je, imao je malo dete. Petorica Srba su se oženila ovde, trojica od njih imaju decu - rekao je srpski snajerista.
Ukrajinska strana govori o 300 srpskih dobrovoljaca koji su se borili na strani republika Donbasa. Konkretno, taj broj je saopštio šef Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Vasilij Gricak.
Kao odgovor na to, predsednik Srbije Vučić je rekao da ne želi da Srbima "drže predavanja oni koji lišavaju nacionalne manjine prava da koriste svoj jezik".
Prema rečima Lobanova, oštri napadi ukrajinskog ambasadora na srpski politički kurs uzrokovali buru negodovanja u Srbiji. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije takođe je naglasilo da iako su građani Ukrajine učestvovali u jugoslovenskom ratu, Beograd nikada nije upućivao nikakve optužbe protiv zvaničnog Kijeva.
Nezavršeni rat
Ukrajinski nacionalisti su bili u ratu u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata u "ukrajinskoj legiji" osnovanoj od strane Nemačke, od ukrajinskih emigranata i nacionalista, a zatim i tokom ratova koji su pratili raspad Jugoslavije 90-ih godina.
AMERI NA POZIV KIJEVA ŠALJU VOJNE EKSPERTE NA KRIM: Moskva poručuje da je BOLJE DA IDU NA MESEC!
Militantska organizacija Una-Unso, koja je osnovana 1990. godine na čelu sa Jurijem Šuhevičem - sinom Romana Šuheviča (šefa Ukrajinske ustaničke vojske), učestvovala je u borbama posebno protiv Srba, na strani Hrvata. Sada Hrvati vraćaju "dug" ukrajinskim nacionalistima, a čak je 2015. godine, ministar spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić priznala da se "određeni broj" hrvatskih boraca pridružio jedinicama ukrajinske vojske.
screenshot
U novembru 2016. godine u intervjuu za ukrajinsko izdanje "Apostrof", bivši komandant bataljona "Azov", sada poslanik Vrhovne Rade, Andrej Bilecki, rekao je da je od 2014. do 2015. godine bio "veliki broj boraca iz zemalja zapadne Evrope" u oblasti ATO (anti-teroristička operacija). Trenutno, prema njegovim rečima, situacija se promenila - u redovima Nacionalne garde ima mnogo Hrvata, Slovaka i iz baltičkih zemalja.
- Sada ima mnogo Hrvata i Slovaka. Oni smatraju da je ukrajinski sukob nastavak srpsko-hrvatskog sukoba. Za njih je ovo rat koji nisu završili" - naglasio je Bilecki.
Na zvaničnom nivou, Kijev i Zagreb takođe održavaju prilično toplu vezu. Na primer, u augustu 2017. godine, bivši ministar pravde Republike Hrvatske, Vesna Škara-Ožbolt i njene kolege učestvovali su na seminaru posvećenom praksi "vraćanje pobunjenih teritorija". Događaj je održan u Kijevu.
Žestoka reakcija iz Moskve
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova oštro je reagovalo na ove vesti.
- Sudeći po informacijama koje su na raspolaganju u medijima, na sastanku je bila tematika "vraćanje pobunjenih teritorija" na osnovu hrvatskog iskustva devedesetih. "Iskustvo" je više nego dvosmisleno, i, otvoreno rečeno, negativno. Podsetimo na oko 250 hiljada srpskih izbeglica iz Hrvatske kao rezultat toga, i brojne civilne žrtve što je posledica vojnih operacija koje je Zagreb izvršio 1995. godine - navedeno je u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Prema rečima Mihaila Lobanova, Hrvati pokazuju veliku agresiju prema Srbima, kako obično, tako i na političkom nivou, više nego Srbi prema Hrvatima.
AP photo/fotomontaža
Istovremeno, prema mnogim istraživačima, Srbi i Hrvati se u velikoj meri odnose na jednu etničku grupu, podeljenu prema religijskom i političkom principu. Upravo kao i Rusi i Ukrajinci, blizina koja dozvoljava pričanje kao o jednom narodu.
- Srbi se suočavaju sa poteškoćama tokom svojih putovanja u Hrvatsku, dok ništa ne čujete o nekim problemima Hrvata na teritoriji Srbije - rekao je stručnjak.
Prema rečima stručnjaka, scenario podele naroda, koji je sproveden 90-ih na Balkanu, danas se ostvaruje u odnosima između Ukrajine i Rusije.
- Između ukrajinskog i ruskog naroda nije postojao nikakav istorijski slom, kao i između Srba i Hrvata, iako se danas stvara veštački - zaključio je Mihail Lobanov.
101. 11. 2026. u 01:19
201. 11. 2026. u 01:19
131. 10. 2026. u 22:50
231. 10. 2026. u 22:50
Poznati biznismen Branko Babić poručio je da nova vlast u Srbiji mora da ostavi slobodu i onima koji je ne podržavaju.
31.10.2026
22:19
Povodom prijave građana da su dana 30.10.2026. godine ispred Gradske opštine Zemun iznošeni i bacani džakovi sa uništenim službenim spisima, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da je javni tužilac, zajedno sa policijskim službenicima PS Zemun, odmah po prijavi izašao na lice mesta i preduzeo radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja i obezbeđivanja dokaza.
31.10.2026
23:34
Prof.dr Goran Puzić ,redovni profesor i analitičar dao je nedvosmislenu podršku Informeru.
31.10.2026
23:00 >> 23:16
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
31.10.2026
21:48
Proslavljeni košarkaš Dejan Tomašević uputio je podršku svim novinarima i zaposlenima na televiziji Informer.
31.10.2026
20:05
Učesnik najpopularnijeg sportskog rijalitija "Exatlon", Nikola Lakić, imao je telefonski razgovor sa bivšom suprugom Nikolinom.
31.10.2026
23:11
Takmičarka Crvenog tima u Exatlonu Nevena Nedeljković razgovarala je telefonom sa majkom.
31.10.2026
22:41
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Nemanja Makuljević razgovarao je telefonom sa majkom i prijateljima.
31.10.2026
22:11
Takmičari Plavog tima očajni su jer ni ovoga puta nisu uspeli da prekinu gubitnički niz o čemu su razgovarali nakon povratka u kamp.
31.10.2026
21:39
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
31.10.2026
12:17
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
31.10.2026
23:57
Na zlatiborskom putu, kod mesta Surduk, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva automobila.
31.10.2026
20:27
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
31.10.2026
21:05
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
31.10.2026
19:51
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
31.10.2026
17:59
Veliki požar izbio je večeras u tržnom centru „Kotovo polje“ u gradu Vsevoložsku, u ruskoj Lenjingradskoj oblasti, gde je vatra zahvatila 2.250 kvadratnih metara.
31.10.2026
23:41
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
31.10.2026
23:08
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
31.10.2026
22:39
Masovni protesti mladih u Nemačkoj prerasli su večeras u nasilne sukobe sa policijom u Berlinu, Kelnu i Hamburgu.
31.10.2026
21:38
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
31.10.2026
13:33
Glumica Ognjanka Ognjanović, majka Anje Mandić, preminula je u 77. godini života.
31.10.2026
10:58
Prvi deo filma "Hajde da se volimo" snimljen je davne 1987. godine, a na RTS je prvi put prikazan tek 2008.
30.10.2026
14:13
Od početka milenijuma, seksualni sadržaj u holivudskim filmovima značajno je opao, sa zabeleženim padom od gotovo 40% u odnosu na ranije godine.
30.10.2026
12:24
Glumačka karijera Džeka Nikolsona definitivno je završena, a holivudska legenda odlučila je da ostatak života provede daleko od očiju javnosti.
30.10.2026
10:54
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
31.10.2026
23:20
Stara teorija tvrdi da oblik ženskih grudi navodno može da otkrije karakter, temperament i ljubavni život žene.
31.10.2026
22:20
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
31.10.2026
21:40
Manjak dnevne svetlosti u jesen i zimu pojačava jutarnju pospanost, ali svetlost, ista satnica i malo kretanja mogu da pomognu.
31.10.2026
21:05
Maleni pas Herši postao je prava zvezda TikToka zahvaljujući preslatkom kostimu za Noć veštica.
31.10.2026
20:30
Marija Kulić otkrila je da je njen unuk Željko saznao da ima polusestru Lenu, ćerku Ivana Marinkovića i Goce Tržan, a tom prilikom iznela je i nove detalje o odnosu dečaka sa ocem.
31.10.2026
23:31
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
31.10.2026
22:46
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
31.10.2026
22:16
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
31.10.2026
21:46
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
31.10.2026
21:16
Komentari