KAKO JE SRBIJA IZBEGLA POGUBNI EFEKAT "CRNOG LABUDA" KOJI VLADA SVETOM Imamo najbolju "sigurnu luku" vrednu 1,58 milijardi evra (VIDEO)
Podeli vest
Srbija je zahvaljujući kupovini zlata proteklih godina uspela da obezbedi 31, 26 tona ovog plemenitog metala i time osigura domaće tržište od prevelikog štetnog uticaja aktuelne pandemije korona virusa na ekonomiju naše zemlje.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić dodaje da se zlato uvek pokazivalo kao dobar čuvar vrednosti u "nemirnim" vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo koliko duboke posledice će ostaviti na jednu zemlju.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
18.05.2020
12:44
Srbija raspolaže sa 31,26 tona zlata što je u odnosu na isti period prošle uvećanje za 50 odsto dok ukupna vrednost zlata u deviznim rezervama Narodne banke Srbije trenutno iznosi 1,58 milijardi evra, kažu za Tanjug u Narodnoj banci Srbije (NBS).
"Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ''hedžing'' instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfolija, odnosno ukupnoj vrednosti aktive", objašnjava Grubišić za Tanjug.
Tokom ove godine cena zlata je u proseku iznosila oko 1.627 dolara po finoj unci, a kretala se u rasponu od oko 1.450 dolara (sredinom marta) do 1.765 dolara po unci (sredinom maja), što ukazuje da je za samo dva meseca cena zlata povećana za preko 20 odsto.
Narodna banka Srbije je početkom oktobra 2019. na međunarodnom tržištu kupila devet tona zlata najvišeg kvaliteta, dok od 2005. godine, zlato nije prodavala.
Prosečna cena po kojoj je u oktobru prošle godine kupljeno zlato u inostranstvu iznosila je 1.503,16 dolara po finoj unci.
Prema poslednjim podacima, zlato učestvuje sa oko 11 odsto u ukupnim deviznim rezervama države.
Dodatnim povećanjem količine zlata izbegao se značajniji štetan uticaj aktelne pandemije korona virusa na finansijski sistem i privredu naše zemlje, tzv. efekat "crnog labuda", kaže Grubišić.
Proteklih dana cena zlata je bila oko 1.712 dolara po unci, pa računica pokazuje da je rast cene "žutog metala" od oko 14 odsto doprineo i rastu vrednosti deviznih rezervi naše zemlje.
"Time smo još jednom pokazali da razmišljamo i delujemo proaktivno, odnosno da se na vreme, u povoljnim i relativno mirnim periodima pripremamo za moguću nadolazeću neizvesnost, koja se nažalost dogodila ove godine", kažu u NBS.
Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko 68 odsto, dok se oko 32 procenata nalazi na računima NBS u inostranstvu.
Pored kupovine na međunarodnom tržištu, NBS redovno kupuje poluge zlata iz domaće proizvodnje od kompanije Serbia Zijin Bor Copper.
NBS je u istom periodu prethodne godine raspolagala sa ukupno 20,81 tonom zlata dok su od tada rezerve uvećane za 10,45 tona zlata, ili za oko 50 odsto.
Grubišić kaže da je Srbija pratila međunarodne trendove proteklih godina i kupovala zlato kao što su to uglavnom radile pojedine centralne banke sveta, u Rusiji i Americi, na primer.
Zlatne rezerve su prema njegovoj oceni važne za svakog potencijalnog investitora jer ulagači po pravili prvo gledaju makroekonomsku sliku zemlje, stabilnost, održivost, i dugoročno vođenje ekonomske politike.
Pokazatelj stabilnosti je, mimo deviznih rezervi, niske inflacije, stabilnog kursa, i ukupna količina domaće valute u opticaju, i broj meseci uvoza koji se pokriva deviznim rezervama, a kod nas je reč o sedam meseci, navodi Grubišić.
Zlata ima, kaže Grubišić, i "umirujuće" dejstvo, a u slučaju da se unutar finansijskih institucija pojavi nepoverenje ili dođe do panike zbog nestabilnosti na domaćim i međunarodnim tržištima jer, služi kao "municija" za intervenciju.
Na pitanje Tanjuga, kada bi prema njegovom mišljenju moglo da dođe do potpunog oporavka domaćeg i međunarodnog tržišta, Grubišić objašnjava da kada se posmatra aktuelna situacija na berzama i ponašanje velikih igrača u svetu, deluje da je oporavak tržišta u svetu krenuo.
Međutim, dodaje, pitanje "za milion dolara" je da li je taj oporavak privremenog karaktera, ili će se eventualno u nekom drugom talasu kriza produbiti.
"Može da krene u jedan dugotrajan oporavak, a može da dođe i do drugog talasa krize. U ovom trenutku sve je to igra neizvesnosti", smatra Grubišić.
Da li će se i kada situacija u svetu vratiti na nivo pre početka pandemije, pokazaće vreme ali ističe da je jedan od ključnih "recepata" za oporavak - izazvati optimizam na tržištu.
"To je ključna mera ekonomske politike svih centralnih banaka", kaže on.
Trenutno se usporila cirkulacija novca na svetskom tržištu pa zato centralne banke u svetu preduzimaju do sada nezabeležene mere, i čak popuštaju stroge regulative koje inače služe za čuvanje stabilnosti finansijskog sistema.
Da bi se oporavile sve ekonomije i obezbedio stabilan izlazak iz krize, neophodno je, smatra Grubišić, povećati potrošnju građana i obezbediti investicije kompanija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Košarkaši Denver Nagetsa našeg Nikole Jokića savladali su i u trećem meču plej-ofa NBA lige igrače Los Anđeles Lejkersa, a meč je obeležila i jedna nesvakidašnja situacija!
Jedan od najuglednijih trenera u istoriji NBA lige, Džordž Karl, našao se na udaru navijača Lejkersa, pošto je rekao da je za njega Nikola Jokić najbolji košarkaš svih vremena.
Ruski BDP bi mogao da poraste za više od tri odsto do kraja godine, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Pobednica "Velikog brata" nestala je bez traga 27.04.2022. godine, a ni danas ne postoje tragovi koji bi mogli da upute na to šta se sa njom zapravo dogodilo te kobne noći.
Suprug poznate voditeljke preminuo je 8. maja pre dve godine, a njegovi roditelji odlučili su da danas obeleže dvogodišnjicu od njegove smrti i to bez bivše snaje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.