Epidemija virusa korona pretvorila je većinu bolnica u Srbiji u ustanove za lečenje osoba obolelih od Kovida-19, a funkciju nekovid bolnice, one koja tokom celog dana prima sve hitne slučajeve, imaju samo VMA i Urgentni centar KC Srbije
Njihov rad je zbog toga intenzivniji. O tome svedoči podatak da je na VMA pregledano i zbrinuto toliko pacijenata koliko se u redovnoj situaciji pregleda za dve i po godine. Kako je danas teško odvojiti kovid od nekovid pacijenata jer se zbrinjavaju sva urgentna stanja, VMA je postala bolnica u kojoj postoji i "zelena" i "crvena" zona.
Naime, epidemija virusa korone pretvorila je većinu bolnica u Srbiji u ustanove za lečenje osoba obolelih od Kovida-19, a u Beogradu su funkciju nekovid bolnice, dakle onih koje su 24 časa otvorene za sve hitne slučajeve sa teritorije Beograda, uže centralne Srbije i dela Vojvodine, imale samo dve – VMA i Urgentni centar KC Srbije.
Foto: www.mod.gov.rs
VMA
– Borba traje i ne smemo da se opustimo ni za trenutak. VMA je pod velikim pritiskom. Od uvođenja vanrednog stanja u Prijemno-trijažnom odeljenju Centra hitne pomoći VMA urađeno je 72.735 pregleda, u Centru hitne pomoći 57.706 pregleda, a od toga je bilo 8.367 prijema i više od 11.600 operativnih zahvata. Preko Poliklinike VMA obavljen je prijem 17.440 pacijenata. Dakle, imamo 250 odsto više pacijenata nego u istom periodu prošle godine, ali ne i nas. U stvari, ima nas manje na Banjici, jer je više od 250 ljudi u timovima van VMA. Vojnomedicinska akademija više nije samo na Banjici, ona je srce koje kuca svuda u Srbiji – ističe načelnik VMA pukovnik prof. dr Mirosav Vukosavljević u poslednjem raportu.
Takav obim posla i toliko angažovanje VMA nije moglo da prođe medijski nezapaženo. Novinari su naveliko opisivali stanje koje su videli. Čitaocima su iznosili niz ličnih sudbina pacijenata koje su bolest i muka doveli do prijemno-trijažnog šatora ispred VMA i Centra hitne pomoći, a bilo je reči i o preopterećenosti medicinskog osoblja u epidemiji. Mi vam predstavljamo široko polje angažovanja i danonoćnog rada lekara, medicinskih sestara i tehničara u oko 180.000 m² zgrade na Banjičkom visu od trenutka proglašavanja epidemije.
I pre uvođenja vanrednog stanja na VMA su vršene pripreme za postupanje u mogućoj epidemiji. U Sektoru za lečenje formiran je Krizni tim koji je od početka sagledavao situaciju i izradio akcioni plan za postupanje u uslovima epidemije Kovida-19. Jedan od osnovnih postulata akcionog plana bio je da se formira Prijemno-trijažno odeljenje, da se organizaciono i kadrovski ojača Centar hitne pomoći (CHP), kako bi se omogućili što bezbedniji uslovi za pregled nekovid pacijenata, zaštitilo zdravstveno osoblje i sprečio ulazak infekcije na VMA.
– Na početku pandemije imali smo svakodnevne sastanke na kojima smo razmatrali brojne teme vezane za što bolje funkcionisanje bolnice u uslovima pandemije s ciljem da pružimo adekvatnu medicinsku negu i lečenje obolelih, a da istovremeno maksimalno zaštitimo zdravstveno osoblje – kaže pukovnik prof. dr Nenad Perišić, načelnik Grupe klinika interne medicine.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Za načelnika Centra hitne pomoći dva meseca pre početka epidemije postavljen je opšti hirurg, potpukovnik doc. dr Milan Jovanović, koji je uspeo da organizuje rad u njemu i uspostavi saradnju sa civilnim kolegama. On kaže da je na VMA i pre epidemije bilo moguće specijalističko lečenje civila, jer je Centar hitne pomoći bio svake srede dežuran za sve hitne slučajeve sa teritorije Beograda. Međutim, od 15. marta za njih je sreda postala svaki dan u nedelji.
– Naša misija je da uspešno zbrinemo sve medicinski ugrožene građane Srbije koji nam se obrate za pomoć za sva druga oboljenja i medicinske probleme i na raspolaganju smo im 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji. A kako je ovo ipak vojna institucija, mogu da kažem da smo svi u prvim rovovima sve dok je to potrebno – ističe doc. dr Jovanović.
Iako su im burni svi dani i noći otkako je počela epidemija korone, doc. dr Jovanović pamti 15. jul, kada su u CHP imali 478 pregleda, 12 hirurških intervencija, tri intervencije u angio-sali i primili 46 pacijenata na bolničko lečenje. Prema njegovim rečima, uspeli su da sačuvaju zdravstveni sistem te ustanove od pucanja zahvaljujući vojnoj organizaciji jer njihove pripreme nisu započele 15. marta sa proglašenjem vanrednog stanja, već mnogo ranije.
– Do "pucanja sistema" nije došlo i zaslugom zaposlenih. Naši lekari i srednje medicinski kadar dali su svoj maksimum. Niko iz Centra hitne pomoći VMA nije uzimao godišnji odmor, a mislim i da se bolovanja mogu izbrojati na prste jedne ruke. Svi smo shvatili ozbiljnost situacije koja je od nas zahtevala dodatno angažovanje i tako smo i radili. Zdravlje populacije je bilo ugroženo i mi smo morali da budemo kao vojska – u prvim redovima. Nažalost, bilo je dana kad hodnicima naše hitne pomoći nije moglo da se prođe od gužve, ali drago mi je što su ljudi razumeli situaciju i što znaju da cene da je sve što radimo u njihovom interesu – ističe doc. dr Jovanović i dodaje da je najteži bio period drugog pika pandemije.
Foto: Informer DN/Aleksandar Jovanović Cile
I Ministarstvo odbrane i Ministarstvo zdravlja su nam od prvog dana maksimalno izašli u susret, tako da nismo oskudevali ni u čemu, od potrebnog medicinskog materijala do zaštitne opreme za lekare i medicinsko osoblje. Uostalom, činjenica je da je u Centru hitne pomoći VMA od 127 zaposlenih do sredine oktobra samo jedan oboleo od Kovida-19, a to govori da smo imali dovoljno zaštitne opreme i da smo je adekvatno koristili.
NA PRVOJ BORBENOJ LINIJI
Da bi se Centar hitne pomoći održao postavljeno je, kao neka vrsta predstraže, Prijemno-trijažno odeljenje. To je vojna poljska bolnica pod šatorima razvijena ispred zgrade na Banjici. Podseća na ratnu poljsku bolnicu na prvoj liniji fronta.
– Mi i jesmo u ratu, ali je ovog puta neprijatelj nevidljiv. Samo treba istrajati u disciplini jer neprijatelj uvek može da se vrati jači i smrtonosniji – kaže dr Jovanović.
Svi pacijenti pre nego što uđu u zgradu VMA prolaze kroz Prijemno-trijažno odeljenje koje se sastoji iz četiri segmenta. Ispred prvog se meri temperatura. Na osnovu tog parametra, ali i kliničke slike, specijalizovani tim procenjuje da li će obaviti i brzo testiranje na Kovid-19 ili će se uraditi dodatne analize krvi i snimanje pluća.
– Testom se može detektovati infekcija sedam dana od njenog početka, ali i antitela koja su tu ako je pacijent preležao infekciju. Dovoljna je jedna kap krvi iz prsta i rezultat je vidljiv nakon 15 minuta od nanošenja. Ako test pokaže da je virus u organizmu, rade se krvna slika i snimak pluća, a nakon toga se pacijent šalje na PCR test. Ako pacijent ima znake infekcije, upućuje se u kovid bolnice, a ako ima samo svoju osnovnu bolest i nije inficiran virusom, usmeravamo ga ka Centru hitne pomoći na dalju obradu, prihvat i lečenje na VMA – objašnjava načelnik CHP.
– Sada nam dolazi ogroman broj pacijenata sa povišenom temperaturom, simptomima kašlja, gubitkom čula mirisa, ukusa, a imaju i svoje tegobe poput infarkta miokarda, upale slepog creva, vezanih creva. Maksimalno se trudimo da infekcija ne dospe u zgradu i zarazi ostale pacijente koji zahtevaju našu negu zbog drugih oboljenja – kaže dr Jovanović i dodaje da niko ko im se obrati nema razlog za strah da neće biti na vreme i adekvatno medicinski zbrinut.
Foto: Tanjug
U danima decembra, posle višemesečnog intenzivnog rada, nije lako ni medicinskim radnicima.
– Ovo je naš posao, nemamo izbora i dokle god budemo mogli mi ćemo pružati pomoć. Niko nije kriv za ovakvu situaciju, tako je kako je, davali smo sve od sebe tako će biti i ubuduće – rekao je potpukovnik doc. dr Jovanović i još jednom podsetio da Kovid-19 ne možemo pobediti tako što
ćemo se praviti da ne postoji. Brojni pacijenti nisu ni znali da su pozitivni, zbog blage kliničke slike, a bilo je čak i onih koji nisu imali temperaturu.
– Vojna bolnica na Karaburmi bori se protiv kovida od početka aprila, a VMA daje 99 posto osoblja za funkcionisanje te bolnice i to ne samo medicinskog već i logističkog i svakog drugog – ističe načelnik VMA i naglašava da je i komandno osoblje privremene kovid bolnice u Štark
areni takođe sa VMA.
– U ovoj situaciji pokazalo se da je samo timski rad formula za uspeh u borbi protiv pandemije. Mi smo trenutno u „medicinskom ratnom stanju” i svakodnevno radimo na podizanju medicinske "borbene gotovosti". Tokom ovog perioda najviše su bile opterećene, pored CHP VMA i trijažnog odeljenja, Klinika za urgentnu i interne medicinu, Klinika za plućne bolesti, Klinika za kardiologiju, Klinika za infektivne i tropske bolesti, Klinika za gastroenterologiju, čak i Klinika za hematologiju, jer je morala da primi hematološke onkološke pacijente iz drugih zdravstvenih ustanova – kaže sagovornik i dodaje da je u takvim uslovima otežan rad
medicinskih tehničara i lekara.
Foto: Prinstcreen Studio B
Miroslav Vukosavljević
– U bolnicu se primaju hitna internistička stanja i bolesnici sa malignim bolestima. U nekoliko navrata rađene su hitne kardiološke, gastroenterološke intervencije i operacije životno ugroženih čak i kovid pozitivnih pacijenata, uz maksimalne mere zaštite osoblja. Takvi bolesnici
su nakon toga premeštani u kovid bolnice.
– Testovi kao što su PCR i brzi antigenski test su neophodni u svakodnevnoj kliničkoj praksi, ali nisu, kao što znamo, apsolutno pouzdani. Čak iako su negativni, a imamo tipičnu kliničku sliku, jasne druge laboratorijske i morfološke pokazatenje, možemo na osnovu toga biti sigurni da se radi o Kovid-19 bolesti.
Nakon godinu dana pandemije o korona virusu se zna mnogo toga, ali se mnogo toga i ne zna. Reč je o novoj, nepoznatoj bolesti sa kojom se svet ranije nije sreo, zbog čega su i stručnjaci za vreme pandemije nekoliko puta menjali zvaničan stav
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon godinu dana pandemije o korona virusu se zna mnogo toga, ali se mnogo toga i ne zna. Reč je o novoj, nepoznatoj bolesti sa kojom se svet ranije nije sreo, zbog čega su i stručnjaci za vreme pandemije nekoliko puta menjali zvaničan stav
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Međunarodna rejting agencija "Fič Rejtings" (Fitch Ratings) potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje, čime je još jednom potvrđena snažna makroekonomska pozicija Srbije, otpornost domaće ekonomije i kredibilitet vođenja ekonomskih i fiskalnih politika.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je danas Evropu na odlučnije delovanje u odgovoru na globalne krize i očuvanju konkurentnosti Evropske unije, javljaju mediji.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.