VIŠE NOVCA ZA PORODILJE, VEĆE PLATE I PENZIJE, A EVO I ŠTA ĆE POSKUPETI... Sve promene koje nas očekuju u 2022. godini!
Podeli vest
Od danas, svi zaposleni u javnom sektoru počinju da rade za veću platu, povišice se istovremeno obračunavaju i za penzionere ali i za 350.000 radnika koji rade za minimalac, ali nas čekaju i mnoge druge promene
Država je sada najavila i novu novčanu pomoć. Tako bi pored 1,7 miliona penzionera, na jednokratnu podršku početkom godine trebalo da računaju i zdravstveni radnici, kojih ima više od 100.000, a potom će i ceo javni sektor dobiti redovne povišice
28.12.2021
10:14
Novčana jednokratna pomoć uskoro čeka i penzionere i zdravstvene radnike. Najstariji tokom februara treba da očekuju po 20.000 dinara, dok će zaposleni u zdravstvu, krajem januara, najkasnije početkom februara, dobiti po 10.000 dinara pomoći.
Ceo javni sektor, ali i penzioneri od danas treba da računaju i na redovne povišice, a na listi za veća primanja su i radnici koji primaju minimalac.
Povišice će dobiti zaposleni u socijalnim službama, zdravstvu i vojsci... Njima sleduju plate veće za oko 8 odsto, dok će ostali moći da očekuju platu veću za procentni bod manje tj. 7 odsto.
Najstariji u Srbiji takođe mogu da očekuju i povećanje penzija. Svih 1,7 miliona penzionera od januara čeka linearno povećanje penzija od 5,9 odsto. To u suštini znači da će prosečna penzija, koja je do skora bila 29.400 dinara, biti uvećana za 1.700 dinara na 31.100 dinara. Naravno, oni sa većim penzijama će proći bolje, ali kako je najveći procenat penzionera koji imaju mesečna primanja između 15.000 i 20.000 dinara (oko 17 odsto), imaće više u novčaniku između 900 i 1.200 dinara.
Nova pravila za penzionisanje
Ove 2022. godine, dame u starosnu penziju mogu sa 63 godine i četiri meseca života, umesto 63 godine i dva meseca, koliko je bilo potrebno da imaju za penzionisanje u 2021. godini. Potreban broj godina radnog staža ostaje isti i iznosi minimum 15 godina.
S druge strane, muškarci u starosnu penziju u narednoj godini idu po starom - sa 65 godina života i 15 godina staža upisanog u radnu knjižicu. Što se tiče prevremene penzije u ovoj godini, granica se pomera i za žene i za muškarce. Muškarci su 2021. godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina. Ove godine idu sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina i šest meseci života. Što se tiče prevremene penzije za dame, uslov za njih u 2021. je bio 58 godina i četiri meseca života. Uslov je i da imaju minimum 39 godina i četiri meseca staža. Za tekuću, 2022. je to 39 godina i osam meseci staža osiguranja i najmanje 59 godina života.
U Srbiji je, inače, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju izmenjen 2014. godine. Od tada se za žene svake godine menjaju uslovi za penziju i to po pravilu da se starosna granica pomera u rasponu od dva do šest meseci godišnje. I tako sve do 2032. godine kada će dame moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, godinu dana i deset meseci duže nego danas.
Minimalac 35.000 dinara
Od 1. januara povećava se i minimalna zarada, i to za 9,4 odsto. Minimalna mesečna zarada biće 35.000 dinara, 3.000 dinara više nego prošle godine. Cena radnog sata u Srbiji u periodu januar-decembar 2022. godine iznosiće 201 dinar.
Skuplje u bankama
Osnovne bankarske usluge, koje koriste praktično svi koji imaju račun u banci, biće u ovoj godini skuplje u rasponu od 10 do 20 procenata. Tako će u pojedinim bankama održavanje računa odsada koštati i do 500 dinara, umesto dosadašnjih 370. Neće sve banke postupati isto, ali je sigurno da će mnoge poskupeti održavanje računa, SMS obaveštenja, te korišćenja bankomata i isplate gotovine. Jedna banka je nedavno obavestila klijente da diže cenu održavanja računa sa 370 dinara mesečno na skoro 500. Druga je počela da naplaćuje online plaćanje računa, treća je pak iznenadila novim troškom.
Kako je navela u obaveštenju od ove godine naplaćivaće se održavanje deviznog računa. Biće to nešto više od 100 dinara mesečno, a naknadu će skidati upravo sa deviznog računa, odnosno štednje.
To je poruka i svima onima koji imaju i po nekoliko deviznih računa da razmisle šta im je činiti. A, mnogi imaju jedan za decu, jedan za ne daj bože, jedan da se podigne malo češće kad plata ne izdrži do 1. u mesecu.
Prethodne godine banke su dizale i troškove SMS usluga, gašenja računa, pa i tu treba biti oprezan.
Veći porez na imovinu
Iako je pandemija koronavirusom dovela do pada prometa u mnogim oblastima, tržište nekretnina je ostalo gotovo imuno na ovaj virus jer interesovanje za njihovu kupovinu u Srbiji i dalje ne jenjava, pa su i cene porasle zbog čega u većini lokalnih samoprava dolazi do povećanja poreza na imovinu. Procenat tog uvećanja je uglavnom jednocifren i kreće se od jednog do šest posto, u zavisnosti od grada ili opštine, ali i zone u kojoj se nekretnina nalazi. Veći porez već su najavili u Leskovcu, Ćupriji, Kragujevcu, Trsteniku, Novom Pazaru, ali i mnogim drugim gradovima.
Treba da se zna da procenat uvećanja poreza na imovinu u značajnoj meri zavisi od lokacije na kojoj živite, ali i starosti nekretnine koju poseduje vlasnik.
Od 1. januara za svako prvorođeno dete, država će davati 300.000 umesto sadašnjih 100.000 dinara. Veća naknada je najavljena i za drugo dete, ali konačna informacija još nije saopštena.
Od 1. januara 2022. sve porodice koje dobiju drugo ili treće dete, primaće od države jednokratnu pomoć od 100.000 dinara, odlučeno je na sednici Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, pišu Večernje Novosti.
Pored ove roditeljima ostaje i postojeća finansijska podrška za drugu bebu od po 10.000 dinara mesečno u trajanju od dve godine, dok će treće i dalje dobijati narednih 10 godina po 12.000 dinara mesečno. Roditeljski dodatak, odnosno naknada i dodatak za drugo dete trenutno iznosi nešto više od 243.000 dinara. Taj iznos se isplaćuje u 24 jednake mesečne rate od po 10.000 dinara. I naknade za treće i četvrto dete se isplaćuju mesečno, i to na period od 10 godina: naknada za treće dete iznosi nešto više od 1.460.000 dinara (120 jednakih mesečnih rata od po 12.000) dinara, a za četvrto dete nešto više od 2.190.000 dinara (120 rata po 18.000 dinara).
Manji porez za privredu
Od 1. januara neoporezivi iznos zarade sa sadašnjih 18.300 dinara biće uvećan na 19.300 dinara. Iz Ministarstva finansija kažu da će ta izmena rasteretiti privrednike, podsticati zapošljavanje, priliv investicija i privredni rast. Istovremeno, smanjenja je stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto i tom merom smanjuje se poresko opterećenje prosečne neto zarade za oko jedan procentni poen.
Radi podsticanja zapošljavanja, uvode se dve nove poreske olakšice
Prva olakšica odnosi se na poslodavca koji zasniva radni odnos sa novim licem, koje u periodu od 1. januara 2019. godine do 28. februara 2022. godine nije bilo osiguranik kao zaposleni/preduzetnik/osnivač ili zaposlen u sopstvenom privrednom društvu.
Poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja 70 odsto obračunatog i obustavljenog poreza na zarade tog lica koja je veća od 76.500 dinara mesečno, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2024. godine.
Druga olakšica se odnosi na poslodavce - pravna lica koji u okviru svoje delatnosti na teritoriji Srbije obavljaju istraživanje i razvoj, u vidu oslobođenja od plaćanja 70 odsto obračunatog i obustavljenog poreza na zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja.
Akcizna roba
Kada govorimo o akciznoj robi tu su svakako i cigarete koje sada poskupljuju. Svako usklađivanje akcize dizalo je u proseku cenu paklice za oko 10 dinara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Država je sada najavila i novu novčanu pomoć. Tako bi pored 1,7 miliona penzionera, na jednokratnu podršku početkom godine trebalo da računaju i zdravstveni radnici, kojih ima više od 100.000, a potom će i ceo javni sektor dobiti redovne povišice
Tvrdnje američkog Stejt departmenta da iza sajber napada na Evropu stoji ruska služba su "lažljiva propaganda", prokomentarisao je danas ambasador Ruske Federacije u SAD Anatolij Antonov.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Generalnom direktoru Milošu Vazuri sam rekao: ‘Nemoj da si naivan, tapšu te po leđima, zaposli mi ćerku, sina, ovoga, onoga. Cela familija se zaposli, a sutra kada bude problem tebe će prvog da šutnu’. Zato se drže zajedno, samo nemojte da mi ljubite grb, da se busate, kaže Igor Duljaj, doskorašnji trener crno-belih.
Džejson Tejtum i Džru Holidej iz Bostona, Tajris Halibarton iz Indijane i Entoni Edvards iz Minesote jedini su preostali reprezentativci Amerike za predstojeće Olimpijske igre koji se nadaju trofeju u NBA ligi.
Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, izjavio je zamenik direktora obaveštajne službe za Ekonomist
Hala Rarit, portparolka Stejt departmenta na arapskom jeziku je prva pripadnica američke diplomatije, da je to poznato, koja je podnela ostavku zbog stava američke administracije o ratu u Gazi.
Nakon što je Rusija upozorila na moguće raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na teritoriji Poljske, novinari publikacije Misl Polska izrazili su zabrinutost za budućnost zemlje.
Kada je Mađarska pre 20 godina pristupila Evropskoj uniji, nije očekivala neke od radikalnih promena koje je blok od tada prošao, izjavio je prmijer Viktor Orban. Budimpešta se nije pretplatila na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, tvrdi premijer
Vojska Ukrajine je "armija bolesnika", napisao je na Telegramu predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin, komentarišući jučešrašnju odluku Ministarstva odbrane Ukrajine da se na front od sada mogu slati i zaraženi HIV-om, hepatitisom, oni koji boluju od raka kože, ali i oni koji boluju od psihičkih rastrojstava.
Najintrigantniji učesnici rijalitija "Elita" gostovali su u emisiji "Magazin in" , a najveću pažnju izazvali su odgovori bivših partnera Mione i Stanislava.
Ovogodišnja predstavnica Srbije na Evroviziji, Teya Dora, sve praznike će provesti u Švedskoj gde ima već prve probe, a 1. maja je proslavila i 32. rođendan.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.