OMIKRON JE POTPUNO PROMENIO KORONU KAO BOLEST! Evo da li će biti potrebna četvrta doza vakcine i kada će KONAČAN KRAJ EPIDEMIJE!
Podeli vest
Sasvim je evidentno da su kliničke slike izazvane omikron sojem daleko blaže nego one koje je izazivao delta soj. Ono što uviđamo jeste da omikron daje potpuno drugačiju prirodu bolesti kovida 19, odnosno virus ne udara tako snažno na pluća kao što su to činili prethodni sojevi
Ovo u intervjuu za "Blic" kaže prof. dr Radmilo Janković, anesteziolog, zamenik direktora Univerzitetskog kliničkog centra Niš i direktor Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju UKC Niš. Kako ističe, sasvim je jasno da je trenutna epidemiološka situacija jako nepovoljna kada posmatramo samo prisustvo patogena u cirkulaciji u našoj zemlji i mogućnost da on zarazi veliki broj ljudi. No, s druge strane, novi soj omikron je potpuno promenio koronu kao bolest.
Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da nema nikakve šanse da u Srbiji u narednom periodu bude drugačija kovid situacija nego u Zapadnoj Evropi koja beleži nagle skokove broja novozaraženih i zatvara se. Smatra i da je omikron soj koronavirusa mnogo više prisutan u cirkulaciji nego što pretpostavljamo. "Idemo svakako u novu grbu ovog talasa i to će trajati do proleća", upozorava Janković
- Da je ovakav masovni broj zaraženih izazvao delta soj, naša, ali i sve države u svetu bi imale potpuni zdravstveni kolaps. Delta soj je bio najpatogeniji i izazivao je najteže kliničke slike, a uz to je bio i mnogo virulentniji od izvornog vuhanskog i kasnijeg alfa soja. Kada je reč o omikron soju, nalazi pacijenata ukazuju na potpuno drugačiju prirodu bolesti kovida 19. U razgovoru sa kolegama anesteziolozima, infektolozima i pulmolozima takođe sam u prilici da čujem da je omikron dao potpuno novu bolest. Za razliku od ranijih slučajeva kada je kovid u ranim fazama bolesti davao mnogo jaču simptomatologiju, invanzivnost virusa je sada uglavnom usmerena ka gornjim respiratornim putevima, ka nosu, nosnim šupljinama, ždrelu, sinusima i deluje da se virus uglavnom zadržava tamo - priča prof. dr Janković.
Kako dodaje, snimci pluća pacijenata obolelih od omikron soja ukazuju da virus ne udara tako snažno na pluća kao što su to činili prethodni sojevi, te da nema jakog zapaljenskog odgovora kao što je bio slučaj kod delta soja. Međutim...
- Definitivno smo utvrdili, i mi lekari i oni koji se bave naukom, da je kovid 19 sistemska bolest. Gotovo kompletna geneza kovida je razotkrivena, a ono što je najveći problem jeste imunomodulatorni efekat na trombogenezu, odnosno pojačana sklonost ka stvaranju ugrušaka. Poređenja radi, čvrstina tog ugruška je mnogo jača nego kod osoba koje su, recimo, obolele od sepse ili koje su zdrave u odnosu na one koji su obolele od kovida. Taj ugrušak se jako teško prirodnim putem rastvara i sve to dovodi do sklonosti ka trombozama koje su bile glavni uzrok smrtnih ishoda i teških formi bolesti. Trenutno se stiče utisak da se svi ti kompleksni patološki mehanizmi koji su dovodili do teških formi bolesti, makar trenutno ne vide kod omikron soja. Ukoliko se oni ne budu javljali naknadno i ukoliko narednih dana i nedelja nemamo taj trombogeni efekat kod pacijenata obolelih od omikrona, onda možemo da govorimo o tome da je omikron doveo do potpuno nove forme kovida i da ovo više nije ista bolest - kaže prof. dr Janković.
Ne očekujem novi talas
Kako vidite dalji tok epidemije u Srbiji, recimo u narednih mesec dana i kada verujete da bismo mogli da očekujemo smiraj?
- Mislim da će ovaj talas svakako ići uzlaznom putanjom narednih mesec do mesec i po dana. Za razliku od prethodnih talasa, verujem da će ovaj talas nakon narednih mesec dana doživeti relativno brzo smirivanje i da će negde već početkom marta situacija biti mnogo bolja, i verovatno sredinom i krajem marta potpuni kraj ovog talasa. Za mene bi bilo iznenađenje da nas udari neki novi talas, i mislim da ćemo kao i prošle godine imati prilično miran period tokom kasnog proleća i čitavog leta. Treba videti kako će se tada virus ponašati na južnoj hemisferi gde će biti zimsko doba. Svakako, nakon ovako burnog januara i verovatno februara u narednom bliskom periodu očekujem smirivanje tokom prolećnih meseci.
Ipak, omikron je krivac za rekordan broj zaraženih i kod nas i u svetu. Nedavno ste istakli da će u Srbiji biti između 10.000 i 20.000 dnevno obolelih, pa čak i 30.000. Cifru od 10.000 smo premašali, kako sada ocenjujete epidemiološku situaciju?
- Ne postoji nikakva šansa niti je istorija medicine zabeležila da su se epidemije tako razvijale da ćemo sutra imati neki nagli pad. To se neće desiti. Idemo ka vrhu epidemiološke krivulje, a na kolikom broju ćemo se zaustaviti – zaista ne mogu da pretpostavim, ali sa sigurnošću govorim da je taj broj koji dnevno čujemo potcenjen. Iz više razloga. Najpre, simptomi izazvani omikronom su mnogo blaži i uglavnom obolevaju mlađi ljudi. Mladi nisu skloni disciplini i pre svega ovoga nisu preterano verovali u koronu, te shodno tome ogroman broj njih se neće javiti u kovid ambulante. Zbog toga je realan broj obolelih potcenjen minimum za dva do dva i po puta, tako da mi realno imamo te brojke koje sam napomenuo da će se desiti.
Smatram da ćemo ići i ka još većim brojevima, to je neminovnost jer se virus jako brzo širi. Mislim da su naši kapaciteti testiranja skoro na maksimumu. Realne brojke, sem toga što deluju frapantno, nisu nešto što bi trebalo posebno da nas zabrine jer je identična situacija u celoj Evropi. Ovo je jedan plimni talas zaražavanja. Ali za kompletnu situaciju nije bitan samo broj zaraženih već i opterećenje zdravstvenog sistema, broj hospitalizovanih i težina kliničke slike.
Foto: Marko Đoković
Nošenje maski je jedina protivepidemijska mera koja će sprečiti još masovnije zaražavanje
Da li smo na neki način mogli da sprečimo ovako veliki broj zaraženih?
- Iskreno, mislim da ne, bez obzira na to što svakako nisam neko ko podržava nepridržavanje makar i onih minimalnih protivepidemijskih mera. Realni pokazatelji iz zapadne Evrope nam govore da oni i pored strogih mera zaključavanja i sprečavanja socijalnih kontakata sada takođe imaju veliki broj zaraženih. Jednostavno, ovo doba godine je sezona boravka u zatvorenim prostorima gde su ljudi u jako bliskom kontaktu i gotovo je nemoguće zaustaviti širenje ovako virulentnog soja. Jedinu stvar koju bih mogao da nazovem slabom karikom jeste da se moglo pretpostaviti nekoliko dana pre Nove godine da imamo prilično zastupljen omikron soj i da je realno bilo pretpostaviti da će se ovo desiti. Možda bi kod nas brojke bile manje, ali ne drastično manje, da smo imali striktnije pridržavanje mera. Nošenje maski je, nažalost, jedina protivepidemijska mera koja će sprečiti još masovnije zaražavanje.
Ima li poente razmišljati o novim merama, i da li biste i koje mere vi uveli?
- Trenutna situacija je takva da čitav svet gotovo dve godine živi sa virusom i sve države pokušavaju da nađu neki način kohabitacije sa virusom, ili da održe svoju ekonomsku snagu ili da održe makar privid normalnog socijalnog života. Tu dolazimo na priču o merama. Teorijski, najadekvatnija mera za sprečavanje širenja ovakvog virusa jeste apsolutno zaključavanje i na taj način virus verovatno ne bi nalazio nove domaćine. Da li je to moguće? Pokazalo se da i države koje su dugo vodile politiku striktnog zaključavanja, kao i one koje su imale liberalniji stav, trenutno se suočavaju sa istim problemom. Mere svakako mogu da daju efekat i svakako će zaravniti izgled krivulje koja u ovom trenutku svuda "ide u nebesa", ali da li je to realno moguće – nisam siguran. Vidimo da se čak i druge države koje imaju mnogo, mnogo veći broj zaraženih, uglavnom zapadnoevropske zemlje, ne odlučuju na takav korak, jer verovatno smatraju da je nemoguće zaustaviti širenje virusa.
Foto: Marko Đoković
Delta soj je bio najpatogeniji i izazivao je najteže kliničke slike
Jesu li vakcine dovoljno efikasne da spreče zaražavanje kod omikrona? I u čemu je sada razlika između vakcinisanih, nevakcinisanih i onih koju su već preležali koronu u pogledu zaražavanja?
- Kod ovog novog talasa je frustrirajuće to da je omikron u potpunosti zaobišao imunitet stečen i vakcinacijom i imunitet stečen preležanom bolesti. Poznajem na stotine ljudi koji su se zarazili, a uredno su vakcinisani čak sa sve tri doze, kao i primere ljudi koji su i vakcinisani i preležali su bolest i one koji su po treći put inficirani različitim sojevima virusa. Ono što se definitivno može videti jeste da ljudi koji su uredno vakcinisani gotovo da nemaju nikakvu značajniju simptomatologiju bolesti niti komplikacije. Svakako je očekivano da će nevakcinisani imati mnogo težu kliničku sliku, a da li će biti fatalna i dovoditi do smrti kod omikrona - to je trenutno nemoguće utvrditi. Pojedini preliminarni podaci, konkretno studija iz Južne Karoline koja još nije prošla recenziju, govore da je smrtnost od omikrona jako mala i da se odnosi i na vakcinisane i nevakcinisane. Mislim da su vakcine odradile veliki posao svuda u svetu što se tiče delta soja, naročito su bile efikasne vrste vakcina poput RNA, vektorskih vakcina, dok su nešto manje uspešnije bile atenuisane vakcine kao što je kineska, ali svakako su spasle veliki broj života.
Omikron soj
Kod ovog novog talasa je frustrirajuće to da je omikron u potpunosti zaobišao imunitet stečen i vakcinacijom i imunitet stečen preležanom bolesti
Radmilo Janković
Hoće li nam biti potrebna četvrta doza vakcine?
- Sve vakcine koje su trenutno u distribuciji u svetu su pravljene u odnosno na izvorni, vuhanski soj. Budući da je u međuvremenu virus bio napadnut od strane vakcina, tražio je prirodne puteve da mutacijama izmeni svoju strukturu kako bi mogao da zaobiđe imunitet. Sada je već jasno da je omikron razvio efikasnost da može da zaobiđe imunitet vezan makar za zaražavanje. Nisam skeptik oko vakcinacije, ali sam skeptik da u ovom pravcu u kojem idemo četvrta doza izvornih vakcina neće biti efikasna protiv sojeva koji su trenunto dominantni. Sada se javlja situacija kao i sa klasičnim virusom nazeba i sa virusom gripa, koji svake godine menjaju strukturu i svi respiratorni virusi su podložni mutacijama. To je vrsta prirodne evolucije gde virusi teže da dostignu kohabitaciju sa domaćinima kako bi mogli neometeno dalje da žive a kako ne bi ugrožavali svog prirodnog domaćina. Dokle god planeta ne bude uniformno vakcinisana, postoji mogućnost da se razvije nova forma virusa koja će zaobilaziti imunitet stečen i vakcinacijom i preležanom bolesti.
Podržavam ideju da čitava farmaceutska industrija i svi oni koji su zainteresovani utiču na to da se stvori vakcina koja će praktično u sebi imati preslickane sve dosadašnje varijante ovog virusa. I ono što je najbitnije, da se ravnomerna distribucija vakcina učini što je pre moguće, i da se na taj način brzom imunizacijom i efikasnim vakcinama postigne imunitet koji će dovesti do prirodne ravnoteže između virusa i čoveka.
Foto: Tanjug
Čitav svet gotovo dve godine živi sa virusom
Nedavno ste izjavili da je ovako masovno zaražavanje možda poslednji čin pandemije, a isti stav provejava i u svetskim medicinskim krugovima. Kako to objašnjavate, da li je kolektivni imunitet stečen prirodnim putem jedini izlaz iz pandemije?
- Konačni kraj svega ovoga jeste – priroda sve udesi sama, odnosno virus neće biti toliko neprijateljski nastrojen prema svom domaćinu tako da domaćin neće da učini sve da se njega otarasi. Prirodan put je da bolest ima endemski karakter, da se javlja sezonski i da neće izazivati teže kliničke slike, te da će naći svoj prirodni put da poput ranijih vrsta korona virusa obitava u prirodi ne ugrožavajući svoje domaćine. Teoretski, kada bi se za par dana cela planeta zarazila omikron sojem i kada bi svi ozdravili i prestali da izlučuju virus - virus bi nestao. To se naravno neće dogoditi, niti će virus sam sebe uništiti niti prirodna evolucija ide tim putem. Svakako, ovo predstavlja jedan od poslednjih činova pandemije. Ukoliko ovaj sada pik bude trajao kraće, to može da ukazuje da će doći do određenog smirivanja.
Kakva je budućnost virusa korona? Verujete li da će postati endemičan na celoj planeti i da će se javljati sezonski poput gripa?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da nema nikakve šanse da u Srbiji u narednom periodu bude drugačija kovid situacija nego u Zapadnoj Evropi koja beleži nagle skokove broja novozaraženih i zatvara se. Smatra i da je omikron soj koronavirusa mnogo više prisutan u cirkulaciji nego što pretpostavljamo. "Idemo svakako u novu grbu ovog talasa i to će trajati do proleća", upozorava Janković
Bura zbog smene Igora Božića, sada već bivšeg direktora tajkunske televizije N1, nikako se ne stišava, a osim što su ostali zaposleni zapali u stanje histerije nakon te odluke novih vlasnika Junajted medije, mreže ne prestaju da bruje gde bi udarne pesnice i ovog medija i Nove S mogle da završe ako ih zadesi Božićeva sudbina.
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe čestitao je konstituisanje novog Visokog saveta sudstva (VSS) i izbor sudije Višeg suda u Beogradu Bojane Čogurić za predsednika VSS.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nadležni organi i dalje rade na utvrđivanju činjenica u vezi sa pokušajem diverzije na gasovodu kod Kanjiže.
Povodom Međunarodnog dana Roma, 8. aprila, predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević sastao se sa brojnim predstavnicima Roma u različitim republičkim organima, institucijama i lokalnim samoupravama.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Nišlija M.M. i njegova supruga M.M.M. roditelji trinaestogodišnjaka koji je 5. oktobra 2023. godine u svojoj kući u Niškoj Banji ubio školskog drug Andreja Simića ni danas nisu izneli odbranu. Tokom današnjeg glavnog pretresa, koji je zatvoren za javnost, saslušano je osoblje škole "Ivan Goran Kovačić koju su pohađali i žrtva i njegov ubica.
Suđenje bivšoj policajki Kristini K. (45) iz Sombora, osumnjičenoj za teško ubistvo državljanina Slovenije Tomaža Kostelnika, čiji su posmrtni ostaci nađeni u leto 2024. godine u blizini Monoštorskog puta, privodi se kraju u Višem sudu u Somboru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca, a sada je on saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Leskovcu koje traži pritvor.
Zagrebački policajci su u noći između petka i subote, oko 1 sat, u Ulici grada Vukovara, tokom kontrole saobraćaja zaustavili vozača (19) koji je upravljao "bmw"-om zagrebačkih tabli.
Poslednjih dana internetu su se pojačale glasine da je Ilon Mask "uključio" satelitski komunikacioni sistem Starlink da bi "radio iznad ruske teritorije".
Američki potpredsednik Džej Di Vens stigao je u Mađarsku uoči parlamentarnih izbora, sa ciljem da pruži podršku kampanji aktuelnog premijera Viktora Orbana.
Američki predsednik Donald Tramp nalazi se pred ključnom odlukom - da li da pokrene napad na iransku infrastrukturu ili da produži rok i da šansu pregovorima, prenosi Aksios.
Srpska filmska kompozitorka Aleksandra Kovač ostvarila je izuzetan međunarodni uspeh. Pozvana je da učestvuje u prvom Composers Club-u festivala Cannes series 2026, elitnoj profesionalnoj platformi koja okuplja 20 najznačajnijih kompozitora savremene muzike za TV serije iz celog sveta.
Glumac Džonatan Mejdžors i njegov kolega Džej-Si Kilkojn doživeli su ozbiljnu nezgodu na snimanju novog akcionog filma kada su pali kroz prozor direktno na beton.
Epl (Apple) je započeo probnu proizvodnju svog prvog preklopnog telefona, iPhone Fold, koji bi mogao biti predstavljen u septembru, a prodaja startovati u decembru.
Pevač Zdravko Čolić održao je sinoć peti koncert u Sarajevu, a trenutak kada je prišao svojoj ljubavi iz mladosti glumici Jasni Orneli Beri bio je upečatljiv.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar