OMIKRON JE POTPUNO PROMENIO KORONU KAO BOLEST! Evo da li će biti potrebna četvrta doza vakcine i kada će KONAČAN KRAJ EPIDEMIJE!
Podeli vest
Sasvim je evidentno da su kliničke slike izazvane omikron sojem daleko blaže nego one koje je izazivao delta soj. Ono što uviđamo jeste da omikron daje potpuno drugačiju prirodu bolesti kovida 19, odnosno virus ne udara tako snažno na pluća kao što su to činili prethodni sojevi
Ovo u intervjuu za "Blic" kaže prof. dr Radmilo Janković, anesteziolog, zamenik direktora Univerzitetskog kliničkog centra Niš i direktor Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju UKC Niš. Kako ističe, sasvim je jasno da je trenutna epidemiološka situacija jako nepovoljna kada posmatramo samo prisustvo patogena u cirkulaciji u našoj zemlji i mogućnost da on zarazi veliki broj ljudi. No, s druge strane, novi soj omikron je potpuno promenio koronu kao bolest.
Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da nema nikakve šanse da u Srbiji u narednom periodu bude drugačija kovid situacija nego u Zapadnoj Evropi koja beleži nagle skokove broja novozaraženih i zatvara se. Smatra i da je omikron soj koronavirusa mnogo više prisutan u cirkulaciji nego što pretpostavljamo. "Idemo svakako u novu grbu ovog talasa i to će trajati do proleća", upozorava Janković
- Da je ovakav masovni broj zaraženih izazvao delta soj, naša, ali i sve države u svetu bi imale potpuni zdravstveni kolaps. Delta soj je bio najpatogeniji i izazivao je najteže kliničke slike, a uz to je bio i mnogo virulentniji od izvornog vuhanskog i kasnijeg alfa soja. Kada je reč o omikron soju, nalazi pacijenata ukazuju na potpuno drugačiju prirodu bolesti kovida 19. U razgovoru sa kolegama anesteziolozima, infektolozima i pulmolozima takođe sam u prilici da čujem da je omikron dao potpuno novu bolest. Za razliku od ranijih slučajeva kada je kovid u ranim fazama bolesti davao mnogo jaču simptomatologiju, invanzivnost virusa je sada uglavnom usmerena ka gornjim respiratornim putevima, ka nosu, nosnim šupljinama, ždrelu, sinusima i deluje da se virus uglavnom zadržava tamo - priča prof. dr Janković.
Kako dodaje, snimci pluća pacijenata obolelih od omikron soja ukazuju da virus ne udara tako snažno na pluća kao što su to činili prethodni sojevi, te da nema jakog zapaljenskog odgovora kao što je bio slučaj kod delta soja. Međutim...
- Definitivno smo utvrdili, i mi lekari i oni koji se bave naukom, da je kovid 19 sistemska bolest. Gotovo kompletna geneza kovida je razotkrivena, a ono što je najveći problem jeste imunomodulatorni efekat na trombogenezu, odnosno pojačana sklonost ka stvaranju ugrušaka. Poređenja radi, čvrstina tog ugruška je mnogo jača nego kod osoba koje su, recimo, obolele od sepse ili koje su zdrave u odnosu na one koji su obolele od kovida. Taj ugrušak se jako teško prirodnim putem rastvara i sve to dovodi do sklonosti ka trombozama koje su bile glavni uzrok smrtnih ishoda i teških formi bolesti. Trenutno se stiče utisak da se svi ti kompleksni patološki mehanizmi koji su dovodili do teških formi bolesti, makar trenutno ne vide kod omikron soja. Ukoliko se oni ne budu javljali naknadno i ukoliko narednih dana i nedelja nemamo taj trombogeni efekat kod pacijenata obolelih od omikrona, onda možemo da govorimo o tome da je omikron doveo do potpuno nove forme kovida i da ovo više nije ista bolest - kaže prof. dr Janković.
Ne očekujem novi talas
Kako vidite dalji tok epidemije u Srbiji, recimo u narednih mesec dana i kada verujete da bismo mogli da očekujemo smiraj?
- Mislim da će ovaj talas svakako ići uzlaznom putanjom narednih mesec do mesec i po dana. Za razliku od prethodnih talasa, verujem da će ovaj talas nakon narednih mesec dana doživeti relativno brzo smirivanje i da će negde već početkom marta situacija biti mnogo bolja, i verovatno sredinom i krajem marta potpuni kraj ovog talasa. Za mene bi bilo iznenađenje da nas udari neki novi talas, i mislim da ćemo kao i prošle godine imati prilično miran period tokom kasnog proleća i čitavog leta. Treba videti kako će se tada virus ponašati na južnoj hemisferi gde će biti zimsko doba. Svakako, nakon ovako burnog januara i verovatno februara u narednom bliskom periodu očekujem smirivanje tokom prolećnih meseci.
Ipak, omikron je krivac za rekordan broj zaraženih i kod nas i u svetu. Nedavno ste istakli da će u Srbiji biti između 10.000 i 20.000 dnevno obolelih, pa čak i 30.000. Cifru od 10.000 smo premašali, kako sada ocenjujete epidemiološku situaciju?
- Ne postoji nikakva šansa niti je istorija medicine zabeležila da su se epidemije tako razvijale da ćemo sutra imati neki nagli pad. To se neće desiti. Idemo ka vrhu epidemiološke krivulje, a na kolikom broju ćemo se zaustaviti – zaista ne mogu da pretpostavim, ali sa sigurnošću govorim da je taj broj koji dnevno čujemo potcenjen. Iz više razloga. Najpre, simptomi izazvani omikronom su mnogo blaži i uglavnom obolevaju mlađi ljudi. Mladi nisu skloni disciplini i pre svega ovoga nisu preterano verovali u koronu, te shodno tome ogroman broj njih se neće javiti u kovid ambulante. Zbog toga je realan broj obolelih potcenjen minimum za dva do dva i po puta, tako da mi realno imamo te brojke koje sam napomenuo da će se desiti.
Smatram da ćemo ići i ka još većim brojevima, to je neminovnost jer se virus jako brzo širi. Mislim da su naši kapaciteti testiranja skoro na maksimumu. Realne brojke, sem toga što deluju frapantno, nisu nešto što bi trebalo posebno da nas zabrine jer je identična situacija u celoj Evropi. Ovo je jedan plimni talas zaražavanja. Ali za kompletnu situaciju nije bitan samo broj zaraženih već i opterećenje zdravstvenog sistema, broj hospitalizovanih i težina kliničke slike.
Foto: Marko Đoković
Nošenje maski je jedina protivepidemijska mera koja će sprečiti još masovnije zaražavanje
Da li smo na neki način mogli da sprečimo ovako veliki broj zaraženih?
- Iskreno, mislim da ne, bez obzira na to što svakako nisam neko ko podržava nepridržavanje makar i onih minimalnih protivepidemijskih mera. Realni pokazatelji iz zapadne Evrope nam govore da oni i pored strogih mera zaključavanja i sprečavanja socijalnih kontakata sada takođe imaju veliki broj zaraženih. Jednostavno, ovo doba godine je sezona boravka u zatvorenim prostorima gde su ljudi u jako bliskom kontaktu i gotovo je nemoguće zaustaviti širenje ovako virulentnog soja. Jedinu stvar koju bih mogao da nazovem slabom karikom jeste da se moglo pretpostaviti nekoliko dana pre Nove godine da imamo prilično zastupljen omikron soj i da je realno bilo pretpostaviti da će se ovo desiti. Možda bi kod nas brojke bile manje, ali ne drastično manje, da smo imali striktnije pridržavanje mera. Nošenje maski je, nažalost, jedina protivepidemijska mera koja će sprečiti još masovnije zaražavanje.
Ima li poente razmišljati o novim merama, i da li biste i koje mere vi uveli?
- Trenutna situacija je takva da čitav svet gotovo dve godine živi sa virusom i sve države pokušavaju da nađu neki način kohabitacije sa virusom, ili da održe svoju ekonomsku snagu ili da održe makar privid normalnog socijalnog života. Tu dolazimo na priču o merama. Teorijski, najadekvatnija mera za sprečavanje širenja ovakvog virusa jeste apsolutno zaključavanje i na taj način virus verovatno ne bi nalazio nove domaćine. Da li je to moguće? Pokazalo se da i države koje su dugo vodile politiku striktnog zaključavanja, kao i one koje su imale liberalniji stav, trenutno se suočavaju sa istim problemom. Mere svakako mogu da daju efekat i svakako će zaravniti izgled krivulje koja u ovom trenutku svuda "ide u nebesa", ali da li je to realno moguće – nisam siguran. Vidimo da se čak i druge države koje imaju mnogo, mnogo veći broj zaraženih, uglavnom zapadnoevropske zemlje, ne odlučuju na takav korak, jer verovatno smatraju da je nemoguće zaustaviti širenje virusa.
Foto: Marko Đoković
Delta soj je bio najpatogeniji i izazivao je najteže kliničke slike
Jesu li vakcine dovoljno efikasne da spreče zaražavanje kod omikrona? I u čemu je sada razlika između vakcinisanih, nevakcinisanih i onih koju su već preležali koronu u pogledu zaražavanja?
- Kod ovog novog talasa je frustrirajuće to da je omikron u potpunosti zaobišao imunitet stečen i vakcinacijom i imunitet stečen preležanom bolesti. Poznajem na stotine ljudi koji su se zarazili, a uredno su vakcinisani čak sa sve tri doze, kao i primere ljudi koji su i vakcinisani i preležali su bolest i one koji su po treći put inficirani različitim sojevima virusa. Ono što se definitivno može videti jeste da ljudi koji su uredno vakcinisani gotovo da nemaju nikakvu značajniju simptomatologiju bolesti niti komplikacije. Svakako je očekivano da će nevakcinisani imati mnogo težu kliničku sliku, a da li će biti fatalna i dovoditi do smrti kod omikrona - to je trenutno nemoguće utvrditi. Pojedini preliminarni podaci, konkretno studija iz Južne Karoline koja još nije prošla recenziju, govore da je smrtnost od omikrona jako mala i da se odnosi i na vakcinisane i nevakcinisane. Mislim da su vakcine odradile veliki posao svuda u svetu što se tiče delta soja, naročito su bile efikasne vrste vakcina poput RNA, vektorskih vakcina, dok su nešto manje uspešnije bile atenuisane vakcine kao što je kineska, ali svakako su spasle veliki broj života.
Omikron soj
Kod ovog novog talasa je frustrirajuće to da je omikron u potpunosti zaobišao imunitet stečen i vakcinacijom i imunitet stečen preležanom bolesti
Radmilo Janković
Hoće li nam biti potrebna četvrta doza vakcine?
- Sve vakcine koje su trenutno u distribuciji u svetu su pravljene u odnosno na izvorni, vuhanski soj. Budući da je u međuvremenu virus bio napadnut od strane vakcina, tražio je prirodne puteve da mutacijama izmeni svoju strukturu kako bi mogao da zaobiđe imunitet. Sada je već jasno da je omikron razvio efikasnost da može da zaobiđe imunitet vezan makar za zaražavanje. Nisam skeptik oko vakcinacije, ali sam skeptik da u ovom pravcu u kojem idemo četvrta doza izvornih vakcina neće biti efikasna protiv sojeva koji su trenunto dominantni. Sada se javlja situacija kao i sa klasičnim virusom nazeba i sa virusom gripa, koji svake godine menjaju strukturu i svi respiratorni virusi su podložni mutacijama. To je vrsta prirodne evolucije gde virusi teže da dostignu kohabitaciju sa domaćinima kako bi mogli neometeno dalje da žive a kako ne bi ugrožavali svog prirodnog domaćina. Dokle god planeta ne bude uniformno vakcinisana, postoji mogućnost da se razvije nova forma virusa koja će zaobilaziti imunitet stečen i vakcinacijom i preležanom bolesti.
Podržavam ideju da čitava farmaceutska industrija i svi oni koji su zainteresovani utiču na to da se stvori vakcina koja će praktično u sebi imati preslickane sve dosadašnje varijante ovog virusa. I ono što je najbitnije, da se ravnomerna distribucija vakcina učini što je pre moguće, i da se na taj način brzom imunizacijom i efikasnim vakcinama postigne imunitet koji će dovesti do prirodne ravnoteže između virusa i čoveka.
Foto: Tanjug
Čitav svet gotovo dve godine živi sa virusom
Nedavno ste izjavili da je ovako masovno zaražavanje možda poslednji čin pandemije, a isti stav provejava i u svetskim medicinskim krugovima. Kako to objašnjavate, da li je kolektivni imunitet stečen prirodnim putem jedini izlaz iz pandemije?
- Konačni kraj svega ovoga jeste – priroda sve udesi sama, odnosno virus neće biti toliko neprijateljski nastrojen prema svom domaćinu tako da domaćin neće da učini sve da se njega otarasi. Prirodan put je da bolest ima endemski karakter, da se javlja sezonski i da neće izazivati teže kliničke slike, te da će naći svoj prirodni put da poput ranijih vrsta korona virusa obitava u prirodi ne ugrožavajući svoje domaćine. Teoretski, kada bi se za par dana cela planeta zarazila omikron sojem i kada bi svi ozdravili i prestali da izlučuju virus - virus bi nestao. To se naravno neće dogoditi, niti će virus sam sebe uništiti niti prirodna evolucija ide tim putem. Svakako, ovo predstavlja jedan od poslednjih činova pandemije. Ukoliko ovaj sada pik bude trajao kraće, to može da ukazuje da će doći do određenog smirivanja.
Kakva je budućnost virusa korona? Verujete li da će postati endemičan na celoj planeti i da će se javljati sezonski poput gripa?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik direktora Kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da nema nikakve šanse da u Srbiji u narednom periodu bude drugačija kovid situacija nego u Zapadnoj Evropi koja beleži nagle skokove broja novozaraženih i zatvara se. Smatra i da je omikron soj koronavirusa mnogo više prisutan u cirkulaciji nego što pretpostavljamo. "Idemo svakako u novu grbu ovog talasa i to će trajati do proleća", upozorava Janković
Ekskluzivni intervju koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" (The Rest is Politics) objavljen je na platformi Epla.
Rusija uvek obaveštava javnost o telefonskim razgovorima ruskog predsednika Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući Trampovu tvrdnju da nastavlja komunikaciju sa ruskim liderom.
Ekskluzivni intervju koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" (The Rest is Politics) objavljen je na platformi Epla.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se nakon sastanka Opštinskog odbora stranke u Vrbasu i poslao jasnu poruku – Srpska napredna stranka nastavlja da radi u interesu građana i razvoja Srbije.
Lažni ekolog Bojan Simišić iz nevladine organizacije ''Eko straža'' udario je na glavnu urednicu portala "Vaseljenska" Vesnu Veizović, što je oštro osudila Asocijacija novinara Srbije.
Mladić (24) koji je bio za volanom automobila "golf" u koji se danas oko 13 sati na auto-putu Ruma-Šabac, kod skretanja za Hrtkovce, zakucao "ford", preminuo je u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici!
Samo nekoliko minuta pre nego što je došlo do jezivog sudara u kojem je poginulo tri osobe, a jedna teško povređena, na auto-putu Šabac - Ruma kod petlje u Hrtkovcima, na jednoj Vajber grupi stigla je poruka upozorenja.
Stravična saobraćajna nesreća dogodila se danas na auto-putu Šabac-Ruma kod petlje u Hrtkovcima, gde su se direktno sudarila dva vozila, a prema prvim informacijama sumnja se da je vozač "forda" ušao u kontra smer i tom prilikom se zakucao u drugo vozilo u kojem je bila porodica.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 13.30 sati na auto-putu Šabac Ruma, kada je, kako se sumnja, vozač automobila marke "ford" vozio u kontra smeru brzinom od čak 130 na sat.
Vladimir Putin je na sastanku sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem u Sankt Peterburgu objavio da je primio poruku od vrhovnog vođe Islamske Republike, Modžtabe Hamneija.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas da će razgovarati sa iranskim vlastima posle svoje dvodnevne posete Andori, kao i da će insistirati na ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.
Stručnjaci upozoravaju da nepravilna upotreba sredstava za buve i krpelje, kao i korišćenje neproverenih proizvoda, može dovesti do ozbiljnih posledica po zdravlje životinja, uključujući i trovanje.
Dolaskom proleća mnogi žele da njihova terasa izgleda raskošno i puno cveća, ali petunije često umeju da razočaraju jer brzo izgube snagu i prestanu da cvetaju.
Sa pripremama za krunski događaj roštiljanje najbolje je početi dan ranije. Nabavite meso, ribu i povrće, marinirajte ih po izboru, a sutradan poranite, da ugrabite neko fino mesto za vatricu.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica, danas, 27. aprila, organizuje promociju prvog dela albuma "Descarada", a njen menadžer otkrio je nepoznate detalje o njoj.
Muzička diva Jelena Karleuša stigla je na snimanje "Zvezda Granda" gde je prokomentarisala povratak koleginice Zorice Brunclik u takmičenje, a dotakla se i Milana Stankovića.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar