ČEK NAS NOVI NAPAD NA SVETINJE, SLEDI ŽESTOKA BITKA SA ALBANIJOM I PRIŠTINOM! Lažna država ne sme UNESKO - NI PO KOJU CENU!
Podeli vest
Zapadni pokrovitelji lažnog Kosova ne odustaju od realizacije plana međunarodnog priznanja nepriznate države i u tom kontekstu treba razumeti kandidaturu Albanije u članstvo Izvršnog odbora Uneska. Pred Srbijom je ozbiljna diplomatska borba u kojoj mora ostati dosledna svojim principima da bi sačuvala svetinje
Podrška koju je Albanija zatražila od članica Uneska za kandidaturu u članstvu Izvršnog saveta ove organizacije u periodu od 2023-2027, o čemu je javnost izvestio portal Kosovo onlajn, nanovo je otvorilo pitanje mogućeg prijema Kosova u ovo telo UN, te sudbine srpskih manastira u južnoj pokrajini.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
26.01.2022
21:17
Zakulisne radnje tzv. Kosova i Albanije
Iako će se izbori za nove članove Izvršnog saveta održati tokom 42. zasedanja Generalne konferencije Uneska, tek u novembru 2023. godine, diplomata Živadin Jovanović, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ, smatra da vreme nije na našoj strani i zahteva ozbiljnu diplomatsku aktvnost.
Ovaj korak Albanije, ocenjuje, moramo posmatrati u širem kontekstu, najpre lobiranja za priznanje nezavisnosti Kosova od čega Priština, uprkos preuzetim obavezama, nije odustala ali i iz ugla procesa ujedinjenja Albanije i KiM posredstvom odluke o bescarinskoj slobodnoj zoni koja obuhvata 20 kilometara sa jedne i druge strane granice čime je granica kao međunarodno pravni pojam ukinuta.
U ovakvim okolnostima, upozorava, bilo bi štetočinski da Srbija istrajava na nekoj doslednosti u sprovođenju potpisanih sporazuma.
- Iza svake aktivnosti Albanije i tzv Kosova stajale su zakulisne radnje, dok smo mi potpisivali dokumenta kao da preko puta stola sede ljudi sa najčasnijim namarama i odlučnošću da se drže linije statusne neutralnosti i principa međunarodnih odnosa. Mi moramo aktivirati sve napore i diplomatske potencijale da se ne dopusti članstvo Kosova u Unesko, ali i u bilo koju drugu međunarodnu organizaciju sastavljenu od suverenih država. Srbija mora biti jasna, dosledna i odlučna jer je to jedini uslov da pridobije širu podršku u svetu za svoje principijalne stavove.
Sve posle Vašingtonskog sporazuma - na štetu Srbije
Na pitanje kako iz ugla Vašingtonskog sporazuma tumačiti kandidaturu Albanije u Izvršni odbor Unesko što otvara prostor za eventualno članstvo i tzv Kosova, Jovanović napominje da je ovaj sporazum donet u određenom trenutku i određenim međunarodnim okolnostima, i da iako nije od tada proteklo mnogo vremena, mnogo toga se desilo na štetu Srbije.
- Praktično, diplomatsko lobiranje za priznavanje Kosova i Metohije od strane zapadnih činilaca na čelu sa SAD je nastavljeno. Ništa od prihvaćenih obaveza iz ovog ali i Briselskog sporazuma se ne ispunjava. Rezultat toga je i ponašanje privremenih vlasti na KiM koje nisu uradile ništa u pogledu bezbednosti, sigurnosti i slobode kretanja, postupaka za krivična dela i zločine prema srpskom narodu niti u pogledu stvaranja uslova za vraćanje 250 hiljada proteranih Srba i nealbanaca sa KiM.
Širenje nespokojstva i nesigurnosti
Sve što je rađeno od strane privremenih institucija na KiM bilo je u pravcu izazivanja i širenja nespokojastva i nesigurnosti među srpskim i nealbanskim stanovništvom, odnosno nastavka procesa etničkog proterivanja.
Vučić: Hteli bi da tzv Kosovo uguraju u NATO, to neće moći!
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je upozorio da postoji opasnost da takozvano Kosovo bude primljeno u NATO.
"Svi pokušavaju da nateraju Srbiju da prizna Kosovo. Očekujem da nekome padne na pamet da Kosovo ubace u NATO i time natera da četiri zemlje od pet zemalja EU priznaju nezavisnost i time nateraju i nas da prihvatimo to", rekao je predsednik Vučić i naglasio da Srbija to neće prihvatiti nikad, pa čak i da se to ostvari.
On je govoreći o pritiscima na Srbiju u vezi sa Kosovom i Metohijom spomenuo i sve veći broj specijalnih izaslanika sa Zapada.
"Imamo sve više izaslanika od Gabrijela Eskobara, Stjuarta Piča, Miroslava Lajčaka do sada nemačkog izaslanika. Oni svi šalju izaslanike, ali ne žele da se Rusija umeša u pregovore oko Kosova. Oni bi sami sve da se dogovore i da kažu ostalo vam je malo vremena da priznate nezavisnost Kosova. Ipak, nemojte zaboraviti da sam odbio međusobno priznanje usred Bele kuće iako su Amerikanci bili fer domaćini. Tamo je najteže bilo, usred SAD odbiti priznanje. Imali smo i pritiske u Briselu da dozvolimo ulazak Kosova u UN. Samo da znate sa kakvim se sve pritiscima suočavamo da bismo priznali Kosovo - izjavio je Vučić za Tanjug.
S druge strane, insistira, suvereno je pravo suverene države da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
- Apsolutno se ne može poreći da je mirna dipomatska aktivnost legitimno pravo Srbije kao što je legitimno i da sve zemlje koje su raspoložene a koje su pod pritiscima i ucenama Zapada i SAD u pogledu kredita i humanitarsne pomoći, u jednom trenutku zauzele stav koji je i za njih štetan o priznavanju secesije, od toga odustanu", ističe Jovanović napominjući da je Srbija ušla u članstvo UN, OEBS-a, Saveta Evrope i svih drugih međunarodnih institucija kao država sa određenom teritorijom u čijem je sastavu i Kosovo i Metohija.
Srbija ima i pravo i obavezu da štiti svoje interese
Otuda su, ukazuje, i pravo i obaveza Srbije da kao država štiti svoje nacionalne i državne interese i radi na smanjivanju broja zemalja koje su priznale tzv Kosovo.
Ujedno to je i izraz poštovanja odluka prijateljskih zemalja koje nisu priznale KiM kao i odluke SBUN i Rezolucije 12 44 koja predviđa da se rešenje za KiM može tražiti samo kao široka i suštinska autonomija u okviru teritorijalnog integriteta Srbije.
- U borbi za KiM ne sme da bude kolebanja, pa u tom smislu ni dozvole da se tzv Kosovo pojavljuje kao učesnik na međunarodnim takmičenjima koja se održavaju u Beogradu, što je nedavno bio slučaj. To su pogrešni signali upućeni zemljama koje podržavaju Srbiju kao suverenu zemlju i rešavanje stausa KiM u skladu sa međunarodnim pravom i u okvirima Rezolcije SB 12 44", upozorava Jovanović, ukazujući na paradoksalnu situaciju da naši prijatelji, uključujući stalne članove SB neprikidno na međunarodnom planu potenciraju da se rešenje može tražiti jedino u okvirima međunarodnog prava, Ustava Srbije i Rezolucije 1244, dok naši učesnici u bilateralnim razgovorima istu Rezoluciju ne pominju.
Signali koji ohrabruju Prištinu
Taj signal, smatra, ohrabruje Prištinu da nastavi sa nepoštovanjem svih dogovora, kao i zemlje koje stoje iza Prištine ali i koleba naše prijatelje oko stava vezanog za jasnu, principijalnu pozicije Srbije.
Svako nastojanje Prištine da zadobije međunarodno priznanje, pa i na način ulaska u neku od međunarodnih organganizacija, mora biti u startu osporeno, zaključuje Jovanović.
Podsetimo da Izvršni savet Uneska ima 58 članova koje bira Generalna konferencija na četiri godine, a jedna od nadležnosti Izvršnog saveta je da daje preporuke o prijemu novih država koje nisu članice Ujedinjenih nacija. Trenutno predsedavajuća Izvršnim savetom Uneska je ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili.
Bitka će biti žestoka, ali Srbija ima jače adute od Prištine!
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Albansku kandidaturu za članstvo u Izvršnom savetu Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN - Unesko, nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, profesor Darko Tanasković ne vidi kao naročito značaj korak za moguću uspešnju kandidaturu Kosova u ovoj organizaciji i ocenjuje da je za našu zemlju važno da nastavi da jača poziciju u toj međunarodnoj organizaciji i da se bori da Kosovo nikada ne postane članica Uneska.
Podseća da je 2015. godine zvanična Tirana bila predlagač inicijative da Kosovo bude primljeno u Unesko uz podršku 40-ak država i dodaje da nema sumnje da će Albanija, ukoliko se ta inicijativa obnovi naredne godine, biti opet aktivno angažovana na pripremanju terena za ponavljanje te kandidature.
- Samo članstvo u Izvršnom savetu nije presudno za uspeh, ali sigurno širi manevarski prostor države koja je članica, pošto se tu najdinamičnije odvija rad u Unesku - istakao je Tanasković i dodao da je 2015. tadašnji predstavnik Albanije bila Besiane Kadare, ćerka čuvenog albanskog pisca Ismaila Kadarea, koja je sada, posle jednog mandata u organizaciji UN, ponovo u Unesko.
To znači, kaže Tanasković, da Albanija računa na njeno iskustvo i veze koje je uspostavila, što ukazuje da je "reč o dobro osmišljenom i planiranom pristupu".
Međutim, smatra on, Srbija u svemu ovome nije bez aduta, jer podseća da je na nedavnom zasedanju Generalne konferencije Uneska, kao kandidat elektroralne grupe zemalja u kojoj i Albanija, za predsednika Izvršnog saveta izabrana naša predstavnica Tamara Rastovac Siamašvili, što je, ističe, značajan diplomatski uspeh.
- Kada je neko iz Srbije na mestu predsednika, to onda daje određene mogućnosti, ali ne presudne na konačan ishod suprotstavljanju prijema Kosova u Unesk - rekao je Tanasković i istakao da Srbija u ovom trenutku ima jače adute i boje izglede od Albanije, čak i ako bude članica Izvršnog saveta.
Tanasković smatra da će "bitka postati veoma žestoka" kada na dnevni red bude došlo pitanje članstva Kosova u Unesko, dok, ističe, kandidatura Albanije za članstvo u Izvršnom savetu Unesko, nije nikakva tragedija.
- Ali sasvim jasno pokazuje da Albanija nastupa planski i da, pretpostavljam, računa za iduću godinu da obnovi zahtev, jer Kosovo ne može da obnovi, jer po rezoluciji 1244 SB nije država ni članica Uneska i ne može neposredno da ispostavi takav zahtev - naveo je Tanasković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zagor
pre 2 godine
Kakve ima veze...ionako su i Kosovo i BiH do kraja ove,najkasnije sljedeće godine,i "službeno" članice NATO-a iako je NATO još davno u tim zemljama.Onda još ovo sa Ukrajinom...katastrofa za srbiju
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Rusija bi mogla da zada snažan udar ukrajinskim oružanim snagama (OSU) u Zaporoškoj oblasti do kraja leta, izjavio je ukrajinski politikolog Andrej Zolotarjev u intervjuu za YouTube kanal Politeka.
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.