SRBIJO, MISLI O OVOME! NAROD MOŽE DA POSTOJI BEZ DRŽAVE, ALI NE I BEZ JEZIKA! Kod nas bolji status imaju hrvatski, bugarski, albanski, bošnjački... Engleski će nas pregaziti?!
Podeli vest
Srbija obeležava Međunarodni Dan maternjeg jezika 21. februar, a srpski jezik nikad nije bio ugroženiji. Kakva je buducnost našeg jezika, hoćemo li sačuvati ćirilicu, ali i jezik od brutalnog upliva stranih reči
Narod može da postoji bez države, ali ne i bez jezika, i zato je važno da ga očuvamo. Zahvaljujući tome što su u opticaju i ćirilica i latinica, Srbija je jedina zemlja na svetu u kojoj možemo simultano da čitamo dva pisma.
Ukoliko kažete nekome da idete "do čaršije" verovatno je da će se naći neko ko će vas razumeti, ali ako kažete da idete "na čair", najverovatnije nikome neće ništa biti jasno
27.01.2022
11:42
Jedan jezik u svetu nestane svaka dva dana
Svaka dva dana u svetu nestane jedan jezik, a podaci pokazuju da čak 28 odsto svetskih jezika govori manje od hiljadu ljudi. U svetu se govori više od 6.000 jezika. Međutim, prema nekim prognozama lingvista do kraja ovog veka moglo bi da nestane više od polovine. Da li su te prognoze realne?
Profesor dr. Veljko Brborić sa Katedre za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu kaže za RTS da ce sudbina jezika zavisiti od toga kako će ljudi postupati sa jezicima.
- Realno je očekivati da broj jezika bude manji nego danas, ali ja ne verujem da će broj jezika biti prepolovljen - kaže on.
U Srbiji obrazovanje na još osam jezika
Srbija je 2006. godine pristupila Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima Saveta Evrope čime se obavezala da štiti sve manjinske jezike koji se tradicionalno koriste na njenoj teritoriji.
Svesna značaja obrazovanja na maternjem jeziku Srbija obezbeđuje, osim na srpskom jeziku, celokupno obrazovanje na još osam jezika: albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunskom, slovačkom i hrvatskom jeziku.
Pored toga, još osam jezika se izučava u okviru nastavnog predmeta Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture: bunjevački, vlaški, makedonski, nemački, romski, slovenački, ukrajinski i češki jezik, a oko 60.000 dece pohađa nastavu na manjinskim jezicima.
On upozorava da je važno govoriti o značaju maternjeg jezika tokom cele godine, a ne samo 21. februara?
- Jezik je identitetska kategorija, i potreba da se on neguje, čuva, pazi... Ako se setimo situacije pre 200 godina, mi smo postali kulturni feniks Evrope koja se tada divila i srpskom jeziku i pismu i srpskoj gramatici i srpskim narodnim pesmama. Maternji jezik se mora čuvati, o jezičkoj kulturi se mora voditi računa i to je nešto što ne sme biti sporno - ističe Brborić.
Prema njegovim rečima u Srbiji trenutno bolji status imaju jezici nacionalnih manjina od srpskog jezika.
- Možda da srpski jezik proglasimo jezikom nacionalne manjine, možda bi bilo bolje. Čuvanje jezika je zadatak medija, obrazovanja, zadatak društva u celini. Odnos nas i pojedinačno i kolektivno prema jeziku i jezičkoj kulturi je odnos setve i žetve, onako kako budemo postupali, to je naša jezička budućnost - upozorava profesor Brborić.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali i brojni lingvisti godinama upozoravaju da se srpski jezik našao pred sve većom najezdom engleskog i da je ugrožen u meri u kojoj su ugroženi i neki svetski jezici - francuski, nemački ili italijanski".
Odnos prema ćirilici je katastrofalan
Lingvisti ističu da je odnos prema ćirilici, verovatno, najsimptomatičniji pokazatelj srpskog nemara prema vlastitom jeziku i pismu. Ćirilica, smatraju oni, deli sudbinu srpskog jezika, ona nikada u istoriji nije kod Srba bila ugrožena kao danas.
Jedan od najsloženijih na svetu, ali u tome leži naše bogatsvo
Globalno se smatra da je naš jezik jedan od najsloženijih na svetu. Međutim u tome leži naše bogatsvo i originalnost. Najstariji sačuvani pisani spomenici na ćirilici su Bugarski natpis iz 943. godine pronađen u Rumuniji, a prvi srpski spomenik ćirilice je Miroslavljevo jevanđelje s kraja 12. veka. Proglašeno je za kulturno dobro od izuzetnog značaja 1979. godine, a u junu 2005. upisano je na listu UNESKO „Pamćenje sveta". Reformu ćirilice kasnije je izvršio Vuk Stefanović Karadžić početkom 19. veka.
Osim toga ugroženost srpskog jezika ogleda se u njegovom preimenovanju, a mnogi pogrešno misle da preimenovanje srpskog jezika njemu zapravo i ne može mnogo naškoditi
Kako bi se sačuvao srpski jezik, deo posla moraju odraditi srpski lingvisti, a drugi, komplementaran deo posla, srpski političari i nacionalne institucije. Srpski jezik, dodaju lingvisti, trebalo bi uvesti kao obavezan predmet na sve fakultete, da bar oni koji imaju formalno fakultetsko obrazovanje budu funkcionalno pismeni.
Sećanje na ubistvo studenata u Daki
Podsetimo da je MDMJ proklamovan kao sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, (danas Bangladešu), jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Ovaj praznik su tada ustanovile članice organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO), čime ukazuju na značaj poštovanja jednog od osnovnih ljudskih prava - korišćenje maternjeg jezika u svim prilikama i očuvanje jezičke kulture zajednice kojoj pripadamo.
Hrvatska treba da promoviše svest o srpskom jeziku i kulturi kao sastavnom delu kulturne baštine Hrvatske, što podrazumeva i njegovu promociju u redovnom obrazovanju i medijima, navedeno je u Preporukama za trenutnu akciju Sedmog izveštaja o Hrvatskoj Komiteta stručnjaka za Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Saveta Evrope.
28.05.2024
19:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Dejan
pre 2 godine
Ako ćemo pošteno nema bošnjačkog jezika, nego samo bosanski jezik ... ne stvarajmo neprijatelje nego prijatelje
Ne morate objaviti ALI MOLIM PROVERITE LAKO I NA GOOGLE I GDE GOD PRVI SRPSKI CIRILICNI TEKST NA SRPSKOM A NE STAROSLOVENSKOM JE NEPOZNATOG AUTORA MARIJINO JEVANDJELJE A PRVI POZNATI SRPSKI PISAC NA SRPSKOJ CIRILICI JE DIMITRIJE SINAIT KOJI JE NA SINAJU U MANASTIRU SVETE EKATARINE PREPISAO OKO 50 KNJIGA PREVODIO IH NA CIRILICU A SACUVAN JE PSALTIR TJ. PSALMI DAVIDOVI. INACE DIMITRIJE PO SINAJU SINAIT JE DOSAO SA 50 SRBA IZ GRADA U NEPOSREDNOM ZALEDJU DUBROVNIKA NEKIH 50. GOD. NAKON UBISTVA PRVOG SRBSKOG SVETITELJA I MUCENIKA KRALJA JOVANA VLADIMIRA KOME OTAC U TREBINJU STOLOVAO A STRICA MU NA VERU UBILI KO I JOVANA SAMO KOTORANI TJ. STRIC MU NASLEDIO VLAST NAD TREBINJEM OD BRATA A JOVANU PRIPAO ISTOCNI DEO DRZAVE. DAKLE PRVI TEKST NA SRPSKOJ CIRILICI JE MARIJINO JEVANDJELJE S POCETKA 11 VEKA A PRVI PISAC NAMA POZNAT JE DIMITRIJE SINAIT. ONOLIKA LEPOTA I UMETNOST MIROSLAVLJEVOG JEVANDJELJA IMA VEKOVNO USAVRSAVANJE U PISANJU KAO PODLOGU.
Ukoliko kažete nekome da idete "do čaršije" verovatno je da će se naći neko ko će vas razumeti, ali ako kažete da idete "na čair", najverovatnije nikome neće ništa biti jasno
Ruski vojnici određuju lokaciju viših oficira OSU koristeći satelitski komunikacioni sistem "Iridijum", rekao je za RIA Novosti ruski oficir sa pozivnim znakom "Gambit" iz odeljenja za radio-elektronsko izviđanje (RER) grupe vojski "Sever".
Oružane snage Ukrajine neće više moći da izvode ofanzive u pravcu Crnog mora ako izgube grad Ugljedar u DNR, a uskoro bi mogla da se odigra i konačna bitka za Donbas, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
O predstojećim izborima u Americi, atentatu na Trampa, ali i o prekidu Bajdenove kandidature za predsednika, govorio je gost Vikend Info jutra glumac Branislav Lečić.
Saša Milovanović, direktor Srpskog Telegrafa i Miljan Damjanović, potpredsednik SRS, govorili su u novom Vikend Info jutro o potencijalnim terorističkim napadima u Francuskoj, ali i udarima pojedinih opozicionih struktura na predsednika Vučića.
Da li postoji prava pretnja od terorističkih napada u Francuskoj tokom Olimpijskih igara? Na to su odgovorili gosti Vikend info jutra Dragan Jović Gale, sportski trener i Milica Mandić, olimpijska šampionka u tekvondu.
Vikend Info jutro je započelo aktuelnim temama iz Srbije i sveta, ali i Olimpijskim igrama u Parizu, a o svemu tome je govorio gost novinar Dejan Anđus.
Policijski službenici PU za grad Beograd, UKP i Policijske brigade, 26.7.2024. uhapsili su J. S. (24) iz Sombora, zbog postojanja osnova sumnje da je 20.7.2024. godine, na teritoriji opštine Zvezdara, izvršio krivično delo silovanje nad dvadesetjednogodišnjom devojkom.
Uroš Blažić iz Dubone kod Mladenovca priznao je krivicu za masakr koji je počinio 4. maja prošle godine. Na pripremnom ročištu u Okružnom zatvoru u Beogradu, Blažić je izjavio da je "ubijao sve te ljude, ali da ne zna šta ga je obuzelo te večeri". Držeći pognutu glavu tokom celog ročišta, Blažić je izazvao burne reakcije ožalošćenih porodica, koje su mu dobacivale reči poput "ubico".
Srpski strelac vazdušnim pištoljem Damir Mikec dominatno je započeo ovogodišnje učešće na Olimpijskim igrama. Kvalifikacije za finale završio je kao prvoplasirani.
Srpski džudistkinja Milica Nikolić završila je učešće na ovogodišnjim Olimpijskim igrama, pošto ju je savladala takičarka iz Španije Laura Martinez Abelenda u osmini finala.
FBI je saopštio da je bivšeg predsednika SAD i republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa tokom atentata 13. jula u Pensilvaniji pogodio metak u uvo.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov učestvovao je na samitu Rusija-ASEAN u Laosu, a na svečanoj večeri koju je domaćin priredio za goste pojavio se u laoskoj košulji bež boje.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Selin Dion je nastupila na Ajfelovom tornju tokom ceremonije otvaranja Letnjih olimpijskih igara u Parizu u impresivnoj haljini optočenoj dijamantima. Zapevala je na sceni prvi put nakon 4 godine.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.