Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
Širom Srbije danas će biti obeležen državni praznik Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kada se čitava zemlja priseća naših stradalih heroja koji su poginuli u ovom sukobu.
Dan primirja se obeležava neradno, a širom zemlje se organizuju komemorativni skupovi, polažu se venci i pale sveće na spomenicima i grobovoima vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu.
Takođe, Srbija se na sličan način priseća i mnogih drugih savezničkih vojnika koji su poginuli i sahranjeni u našoj zemlji.
Inače, Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Republici Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine, dok se ranije obeležavao, od 2005. godine, na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva.
Foto: mod.gov.rs
Prema nekim podacima, čak 60 odsto muškaraca poginulo je u ovom ratu, pa se često kaže da nije bilo kuće koja nije bila zavijena u crno zbog nekog palog vojnika.
Prva žrtva bio dečak
Prva žrtva bio je šesnaestogodišnjak Dušan Đonović, činovnik Železničke direkcije i četnik u četi vojvode Jovana Babunskog.
Na dan objavje rata počeo je i napad na Beograd. Tada su Sava i Dunav bili granica, pa je naša vojska oborila stari železnički most kako Austrougari ne bi mogli da dođu kopnom. Tada su pale i prve žrtve.
Inače, simbol ovog praznika u Srbiji je cvet Natalijina ramonda, poznat i kao cvet feniks.
Ovaj cvet može da se vrati u život kada se osuši uz samo malo vode. Zbog toga se i koristi kao simbol pobede srpske vojske u Velikom ratu.
Foto: sites.google.com
Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Cvet bi trebalo nositi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Obeležavanjem ovog dana Srbija se pridružila velikom broju zemalja koje, zapravo, obeležavaju primirje potpisano pre 105 godina, 11. novembra 1918. u Frankportu kod varošice Kompijenj, u regiji Pikardija u Francuskoj.
Primirje u vagonu
Tim dokumentom obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke, a Danom primirja u svetu se obeležava i završetak najrazornijeg rata koji je istorija do tada zabeležila.
Foto: sites.google.com
Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu, i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u šumi kod Kompijenja.
Primirje je potpisano u 5.45, a stupilo je na snagu u 11 časova, 11. novembra 1918. godine.
Nemačkom pristanku na primirje, čime je rat okončan, odnosno borbe obustavljene, prethodile su kapitulacije nemačkih saveznika, Bugarske, Turske, Austrougarske. Primirje je zatim obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je danas da bi ulaskom Zapadnog Balkana u Šengenski prostor ojačalo evropske granice, ali i sa druge strane, dodaje, to bi povećalo konkurentnost regiona, pa je poručila da bi postepena integracija u EU bila situacija u kojoj svi dobijaju.
Slučaj ubistva Aleksandra Nešovića Baje vrlo dobro, posve precizno pokazuje modus operandi blokadersko-mafijaške, medijsko-političke hobotnice koja uporno, evo već godinama, pokušava da u Srbiji napravi haos i na silu preotme vlast.
Pripadnici UKP, forenzičari, inspektori iz Odeljenja za tehniku u prisustvu nadležnog tužioca iz VJT u Beogradu celu noć su vršili su uviđaj i pretres u "Restoranu 27" na Senjaku i okolini radi otkrivanja dokaza pri rasvetljavanju svih okolnosti ubistva Aleksandra Nešovića Baje. Uviđaj i pretres su nastavljeni i danas.
U stravičnom udesu noćas oko 23 sata u Bogatiću poginuli su mladići E.L iz Klenja i P.D. iz Petlovače, obojica stari 19 godina, a dve osobe su sa teškim telesnim povredama hospitalizovane u šabačkoj bolnici.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT), određena je mera nadzora zabrane napuštanja stana za sedam osoba osumnjičenih za krivično delo nasilničko. Ovu odluku doneo je sudija za istragu Osnovnog suda u Kolašinu.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD (DNI) Tulsi Gabard obećala je da će objaviti rezultate nekoliko istraga visokog profila pre nego što napusti svoju funkciju.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži "Truth Social" objavio montiranu fotografiju na kojoj je prikazao sebe kako pozdravlja Grenland dok se naslanja na planine ove autonomne teritorije.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Pobednica kulinarskih takmičenja u Rusiji, Elena Golutsova, otkrila je trik koji je promenio način na koji mnogi pripremaju pire krompir, a tajna je u vrućem mleku.
Mnogo toga što vidimo spolja rezultat je onoga što se dešava unutra, a hrana je veliki deo toga. Kozmetički dermatolozi tvrde da su celokupno zdravlje i izgled kože usko povezani sa hormonskim promenama na koje utiče ishrana.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića objavio je fotografije sina u stanu za koji tvrdi da je prodao i novac potrošio sa Stanijom u Majamiju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar