Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
Širom Srbije danas će biti obeležen državni praznik Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kada se čitava zemlja priseća naših stradalih heroja koji su poginuli u ovom sukobu.
Dan primirja se obeležava neradno, a širom zemlje se organizuju komemorativni skupovi, polažu se venci i pale sveće na spomenicima i grobovoima vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu.
Takođe, Srbija se na sličan način priseća i mnogih drugih savezničkih vojnika koji su poginuli i sahranjeni u našoj zemlji.
Inače, Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Republici Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine, dok se ranije obeležavao, od 2005. godine, na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva.
Foto: mod.gov.rs
Prema nekim podacima, čak 60 odsto muškaraca poginulo je u ovom ratu, pa se često kaže da nije bilo kuće koja nije bila zavijena u crno zbog nekog palog vojnika.
Prva žrtva bio dečak
Prva žrtva bio je šesnaestogodišnjak Dušan Đonović, činovnik Železničke direkcije i četnik u četi vojvode Jovana Babunskog.
Na dan objavje rata počeo je i napad na Beograd. Tada su Sava i Dunav bili granica, pa je naša vojska oborila stari železnički most kako Austrougari ne bi mogli da dođu kopnom. Tada su pale i prve žrtve.
Inače, simbol ovog praznika u Srbiji je cvet Natalijina ramonda, poznat i kao cvet feniks.
Ovaj cvet može da se vrati u život kada se osuši uz samo malo vode. Zbog toga se i koristi kao simbol pobede srpske vojske u Velikom ratu.
Foto: sites.google.com
Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Cvet bi trebalo nositi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Obeležavanjem ovog dana Srbija se pridružila velikom broju zemalja koje, zapravo, obeležavaju primirje potpisano pre 105 godina, 11. novembra 1918. u Frankportu kod varošice Kompijenj, u regiji Pikardija u Francuskoj.
Primirje u vagonu
Tim dokumentom obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke, a Danom primirja u svetu se obeležava i završetak najrazornijeg rata koji je istorija do tada zabeležila.
Foto: sites.google.com
Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu, i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u šumi kod Kompijenja.
Primirje je potpisano u 5.45, a stupilo je na snagu u 11 časova, 11. novembra 1918. godine.
Nemačkom pristanku na primirje, čime je rat okončan, odnosno borbe obustavljene, prethodile su kapitulacije nemačkih saveznika, Bugarske, Turske, Austrougarske. Primirje je zatim obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Novi dokaz da blokaderski novinari ne spavaju, ne jedu i ne žive bez Aleksandra Vučića osvanuo je na društvenoj mreži Iks kada je novinarka Jovana Gligorijević šokirala javnost bolesnom opsednutošću predsednikom Srbije, analizirajući do najsitnijih detalja – verovali ili ne – kako Vučić sipa testo za palačinke.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS), Milenko Jovanov, žestoko je reagovao na sraman progon Dejana Ljevnaića u Crnoj Gori i poručio da Srbija mora da odgovori oštro i primeni reciprocitet!
Preduzeće Trepča jug, kojim upravljaju privremene prištinske institucije, zatražilo je od korisnika da oslobode više objekata u Zvečanu, tvrdeći da su ti objekti u vlasništvu Trepče.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Pokušaji ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da izazove Treći svetski rat nisu uspeli, objavio je Florijan Filipo, lider stranke Francuski patrioti, na svom nalogu na društvenim mrežama.
Pripadnik Oružanih snaga Ukrajine Sergej Gnjezdilov, javnosti poznat kao pristalica bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova, zapanjio je javnost predlogom o mobilizaciji žena bez dece.
Vlada nemačkog kancelara Fridriha Merca prodaje sopstvene građane pokrivajući višemilijarderske kredite za Ukrajinu, izjavila je Sara Vagenkneht, osnivačica nemačke stranke "Unija Sara Vagenkneht - Za razum i pravdu", na svojoj stranici na društvenoj mreži X.
Porodice pripadnika američke vojske i članovi Kongresa izrazili su zabrinutost zbog sve izraženije krize mentalnog zdravlja među posadom američkog nosača aviona USS Abraham Linkoln nakon izveštaja da je bilo više pokušaja mornara da skoče u more zbog rekordno dugog boravka na brodu.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.