SRBIJO, OPREZ! OVO NIJE NIMALO NAIVNO, NON PEJPER DIGAO NA NOGE EVROPU, SVI SE KAO "ZGRAŽAVAJU", ali ne odbacuju završetak projekta "raspad Jugoslavije"!
Ideje o "finalnom raspadu Jugoslavije" i novom pomeranju granica na Zapadnom Balkanu neće promeniti postojeću politiku Evropske unije. Ali to ne znači da evropskom angažmanu u regionu nije potrebno hitno buđenje, piše Dojče vele
Koliko je Zapadni Balkan još rovita regija, i dalje sklona brzoj destabilizaciji zbog još otvorenih rana iz prošlosti, a koje se politički korektno danas nazivaju „otvorena bilateralna pitanja", pokazala je informacija o jednom tekstu, koji se, zbog svog nezvaničnog karaktera ne može nazvati ni dokumentom, pa čak ni papirom.
Velika frka, da li i...
Takozvani „non pejper", bez zaglavlja i potpisa, pripisan je od strane medija slovenačkom premijeru Janezu Janši. On je svojim ambivalentnim stavom niti priznavanja, niti demantija, dalje podstakao iskru koja je, kako smo već ranije bili svedoci, brzo „zapalila" čitav region, a prenela se, sasvim očekivano, i preko granica EU.
Tekstom se predlaže „završetak raspada Jugoslavije" odnosno „finalno" pomeranje granica na Zapadnom Balkanu u cilju stvaranja raskomadane, ali „održive i funkcionalne" Bosne i Hercegovine, Albanije sa priključenim Kosovom i delovima Severne Makedonije, Srbije sa priključenom Republikom Srpskom.
Iz institucija EU do ovoga trenutka nisu potvrdili prispeće takvog teksta u Brisel i verovatno nikada neće. Zvanični Brisel samo je ponovio svoju poziciju da „ništa ne bi trebalo da se menja kada su u pitanju granice na Zapadnom Balkanu".
- Treba da se radi na regionalnom pomirenju i saradnji, što je i logika evrointegracionog procesa. Sva otvorena pitanja među državama trebalo bi rešavati u procesu koji ne zalazi u opasne teritorije, a koji se oslanja na EU zakone i principe - poručio je portparol EU Peter Stano.
Da je „crtanje novih granica opasan put", a „regionalno pomirenje i saradnja ključ za mir, demokratiju i prosperitet" na Zapadnom Balkanu, ponovio je i nemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot.
Iste poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta, odakle izvestilac za Srbiju Vladimir Bilčik poručuje da je „menjanje granica i teritorija je opasan put u eksplozivnu prošlost" regiona.
Opasni kompromisi
Međutim, da pojava tog teksta nije slučajna, da to ima svoju predistoriju i da postoje ljudi koji vide rešenje svih problema na Zapadnom Balkanu u promeni granica, za DW ukazuju Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost i Bodo Veber iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike.
Foto: Fotoilustracija
U razgovoru za DW oni podsećaju da je razmena teritorija ne tako davno već bila tema u regionu i u EU kada se 2018. godine govorilo o razmeni teritorija između Srbije i Kosova.
- Ovakve stvari stalno iskaču. One su bile prisutne i tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Ali treba imati na umu i razlog koji je doveo do tih ratova. Zato je veoma opasno verovati da promene granica, koje bi vodile i u etničke razmene, mogu dovesti do rešenja na Zapadnom Balkanu - kaže Štiglmajer.
Ona smatra da je pojava takve ideje u ovom trenutku neka vrsta probnog balona koji je tu da bi se videla reakcija zemlja-članica EU i da se vidi da li je to put kojim se može ići.
- Moje je mišljenje da to definitivno nije put, jer bi tako samo došlo do konflikta, a zatim i oružanog sukoba u svim pogođenim zemljama Zapadnog Balkana", naglašava analitičarka iz Brisela.
Bodo Veber ukazuje da je prethodne četiri godine čitavom regionu pretila destabilizacija zbog ideje o razmeni teritorija između Srbije i Kosova, a da se sada napravio „novi otvor" koji pretnju prebacuje na teritoriju BiH.
- U prethodne četiri godine primetna je dinamika 'opasne stranputice' nekih predstavnika EU i SAD koji pregovaraju u regionu Zapadnog Balkana, a koji su prvo, fokusirajući se na pregovore Srbije i Kosova, pretili stabilnosti čitavog regiona s ludom idejom razmene teritorije.
Zatim su u BiH, van pažnje, uspeli da dogovore 'prljav sporazum' o etničkoj podeli na lokalnom nivou, tzv. Mostarski sporazum. Sve to pokazuje da su naši zapadni pregovarači u kriznim situacijama skloni sklapanju bilo kakvog dogovora, što znači i loš kompromis sa opasnim regionalnim agendama koji bi išao na ruku nacionalnim liderima na Zapadnom Balkanu", zaključuje Veber.
Radikalan dokument
Iz Evropske inicijative za stabilnost Aleksandre Štiglmajer podsećaju na činjenicu da su, u procesu rešavanja „kosovskog pitanja" neki od lidera EU podržali opciju „bilo kog rešenja oko kojeg se dve strane dogovore".
Dodaju i da navodni slovenački „non pejper" ide „mnogo radikalnije", bez prethodne konsultacije sa zemljama koje su njime pogođene.
- Ne mislim da bi ni BiH, ni Severna Makedonija, ni Kosovo na to pristali. Možda Albanija, ali to bi značilo njeno napuštanje EU-puta - kaže Štiglmajer.
Istovremeno albanski premijer Edi Rama jedini je potvrdio da je i video dokument i da je o „ideji" razgovarao sa slovenačkim premijerom.
Analitičari iz Brisela i Berlina saglasni su u stavu da za takvu „ideju" ni izbliza ne postoji većinska podrška.
- Ako takav dokument, u tom obliku kakav je objavljen u medijima, postoji, to bi pokazalo da gospodin Janša u svojoj radikalnosti zapravo više deluje kontraproduktivno za promovisanje svoje ideje. Verujem da je ovo vrlo surov način lobiranja za tako opasne ideje, ako je zaista istinit i autentičan dokument - kaže Bodo Veber.
On dodaje da se nada da će novonastala situacija pobuditi države EU da daju „više kontre" opasnom načinu pregovaranja predstavnika EU, konkretno u BiH, u ovom trenutku.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
- Ti pregovori prete daljom etničkom podelom BiH i to pod patronatom EU i SAD, ali čak i raspadom zemlje i destabilizacijom čitavog regiona, što bismo isto doživeli da je sklopljen sporazum o razmeni teritorija između Kosova i Srbije. Pretnja je realna od prljavih i netransparentnih pregovora evropskih predstavnika, a manje od tako otvorenog zastupanje etno-nacionalističkih ideja tipa famoznog non pejpera iz Ljubljane - zaključuje Veber.
Test bez uticaja i politika bez „buđenja"
Tekst oko kojeg se digla prašina na Zapadnom Balkanu i širom EU, navodno je dostavljen predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu kao deo najave prioriteta koje će Slovenija zastupati kada od sredine godine preuzme mesto predsedavajuće Savetu EU.
Da posle dobijenih reakcija slovenački premijer neće nastaviti sa insistiranjem na sličnim idejama, i da ne bi trebalo očekivati bilo kakav radikalni zaokret u politici EU prema Zapadnom Balkanu, smatra Alkesandra Štiglmajer.
- Ne verujem da bi ovo moglo da bude baza za bilo kakvu novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Većina zemalja-članica podržavaju multietničke države zasnovane na ljudskim i građanskim pravima. O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu. Novi zamah u politici EU prema Zapadnom Balkanu je neophodan, ali ne vidim da postoji stvarni poziv na buđenje. Dokle god se situacija na Zapadnom Balkanu bude 'provlačila', možda ne baš na zadovoljavajući način, ali svakako bez konflikata, zemlje-članice EU to neće gledati kao prioritet - kaže Štiglajer.
Štiglajer u razgovori za DW poziva EU da konačno ponudi Zapadnom Balkanu „nešto stvarno kredibilno", uključujući i funkcionalniji proces pristupanja, „na čemu i ka čemu" bi Zapadni Balkan trebalo da radi.
- U suprotnom, plašim se da će doći do konflikata. Dve posebno problematične situacije su ona između Srbije i Kosova i ona u Bosni i Hercegovini - zaključuje Štiglmajer.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jansu licno poznajem od omladinskih dana kad se skolovao u politickoj kumravckoj skoli. On je veliki prijatelj albanaca a u Sloveniji danas albanci skoro pa vladaju drzavom. Mislim da je BiH samo kolateralna steta na Jansinom putu pravljenja velike Albanije. On svojoj braci albancima stvara neprirodno veliku drzavu buduci da je prirodna Albanija na Kavkazu.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 18. do 31. maja ove godine, sprovodiće VI centralnu akciju pojačane kontrole saobraćaja na putevima u Srbiji.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glavni iranski pregovarač i predsednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf sastao se danas sa pakistanskim ministrom unutrašnjih poslova Mohsinom Nakvijem, koji je izrazio nadu u zaključenje pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Predsednik SAD Donald Tramp upozorio je Iran da "sat otkucava i da bi trebalo da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa", u objavi na platformi Truth Social.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je cilj američko-izraelskih napada na Iran da u toj zemlji “rašire nesigurnost davanjem podrške terorističkim grupama”, dodajući da u tome nisu uspeli.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Kompozitor Goran Ratković Rale kaže da je spreman da ispravi greške iz prošlosti prema bivšoj supruzi i ističe da Ana Nikolić nema nikakve veze sa tim.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar