SRBIJO, OPREZ! OVO NIJE NIMALO NAIVNO, NON PEJPER DIGAO NA NOGE EVROPU, SVI SE KAO "ZGRAŽAVAJU", ali ne odbacuju završetak projekta "raspad Jugoslavije"!
Ideje o "finalnom raspadu Jugoslavije" i novom pomeranju granica na Zapadnom Balkanu neće promeniti postojeću politiku Evropske unije. Ali to ne znači da evropskom angažmanu u regionu nije potrebno hitno buđenje, piše Dojče vele
Koliko je Zapadni Balkan još rovita regija, i dalje sklona brzoj destabilizaciji zbog još otvorenih rana iz prošlosti, a koje se politički korektno danas nazivaju „otvorena bilateralna pitanja", pokazala je informacija o jednom tekstu, koji se, zbog svog nezvaničnog karaktera ne može nazvati ni dokumentom, pa čak ni papirom.
Velika frka, da li i...
Takozvani „non pejper", bez zaglavlja i potpisa, pripisan je od strane medija slovenačkom premijeru Janezu Janši. On je svojim ambivalentnim stavom niti priznavanja, niti demantija, dalje podstakao iskru koja je, kako smo već ranije bili svedoci, brzo „zapalila" čitav region, a prenela se, sasvim očekivano, i preko granica EU.
Tekstom se predlaže „završetak raspada Jugoslavije" odnosno „finalno" pomeranje granica na Zapadnom Balkanu u cilju stvaranja raskomadane, ali „održive i funkcionalne" Bosne i Hercegovine, Albanije sa priključenim Kosovom i delovima Severne Makedonije, Srbije sa priključenom Republikom Srpskom.
Iz institucija EU do ovoga trenutka nisu potvrdili prispeće takvog teksta u Brisel i verovatno nikada neće. Zvanični Brisel samo je ponovio svoju poziciju da „ništa ne bi trebalo da se menja kada su u pitanju granice na Zapadnom Balkanu".
- Treba da se radi na regionalnom pomirenju i saradnji, što je i logika evrointegracionog procesa. Sva otvorena pitanja među državama trebalo bi rešavati u procesu koji ne zalazi u opasne teritorije, a koji se oslanja na EU zakone i principe - poručio je portparol EU Peter Stano.
Da je „crtanje novih granica opasan put", a „regionalno pomirenje i saradnja ključ za mir, demokratiju i prosperitet" na Zapadnom Balkanu, ponovio je i nemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot.
Iste poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta, odakle izvestilac za Srbiju Vladimir Bilčik poručuje da je „menjanje granica i teritorija je opasan put u eksplozivnu prošlost" regiona.
Opasni kompromisi
Međutim, da pojava tog teksta nije slučajna, da to ima svoju predistoriju i da postoje ljudi koji vide rešenje svih problema na Zapadnom Balkanu u promeni granica, za DW ukazuju Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost i Bodo Veber iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike.
Foto: Fotoilustracija
U razgovoru za DW oni podsećaju da je razmena teritorija ne tako davno već bila tema u regionu i u EU kada se 2018. godine govorilo o razmeni teritorija između Srbije i Kosova.
- Ovakve stvari stalno iskaču. One su bile prisutne i tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Ali treba imati na umu i razlog koji je doveo do tih ratova. Zato je veoma opasno verovati da promene granica, koje bi vodile i u etničke razmene, mogu dovesti do rešenja na Zapadnom Balkanu - kaže Štiglmajer.
Ona smatra da je pojava takve ideje u ovom trenutku neka vrsta probnog balona koji je tu da bi se videla reakcija zemlja-članica EU i da se vidi da li je to put kojim se može ići.
- Moje je mišljenje da to definitivno nije put, jer bi tako samo došlo do konflikta, a zatim i oružanog sukoba u svim pogođenim zemljama Zapadnog Balkana", naglašava analitičarka iz Brisela.
Bodo Veber ukazuje da je prethodne četiri godine čitavom regionu pretila destabilizacija zbog ideje o razmeni teritorija između Srbije i Kosova, a da se sada napravio „novi otvor" koji pretnju prebacuje na teritoriju BiH.
- U prethodne četiri godine primetna je dinamika 'opasne stranputice' nekih predstavnika EU i SAD koji pregovaraju u regionu Zapadnog Balkana, a koji su prvo, fokusirajući se na pregovore Srbije i Kosova, pretili stabilnosti čitavog regiona s ludom idejom razmene teritorije.
Zatim su u BiH, van pažnje, uspeli da dogovore 'prljav sporazum' o etničkoj podeli na lokalnom nivou, tzv. Mostarski sporazum. Sve to pokazuje da su naši zapadni pregovarači u kriznim situacijama skloni sklapanju bilo kakvog dogovora, što znači i loš kompromis sa opasnim regionalnim agendama koji bi išao na ruku nacionalnim liderima na Zapadnom Balkanu", zaključuje Veber.
Radikalan dokument
Iz Evropske inicijative za stabilnost Aleksandre Štiglmajer podsećaju na činjenicu da su, u procesu rešavanja „kosovskog pitanja" neki od lidera EU podržali opciju „bilo kog rešenja oko kojeg se dve strane dogovore".
Dodaju i da navodni slovenački „non pejper" ide „mnogo radikalnije", bez prethodne konsultacije sa zemljama koje su njime pogođene.
- Ne mislim da bi ni BiH, ni Severna Makedonija, ni Kosovo na to pristali. Možda Albanija, ali to bi značilo njeno napuštanje EU-puta - kaže Štiglmajer.
Istovremeno albanski premijer Edi Rama jedini je potvrdio da je i video dokument i da je o „ideji" razgovarao sa slovenačkim premijerom.
Analitičari iz Brisela i Berlina saglasni su u stavu da za takvu „ideju" ni izbliza ne postoji većinska podrška.
- Ako takav dokument, u tom obliku kakav je objavljen u medijima, postoji, to bi pokazalo da gospodin Janša u svojoj radikalnosti zapravo više deluje kontraproduktivno za promovisanje svoje ideje. Verujem da je ovo vrlo surov način lobiranja za tako opasne ideje, ako je zaista istinit i autentičan dokument - kaže Bodo Veber.
On dodaje da se nada da će novonastala situacija pobuditi države EU da daju „više kontre" opasnom načinu pregovaranja predstavnika EU, konkretno u BiH, u ovom trenutku.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
- Ti pregovori prete daljom etničkom podelom BiH i to pod patronatom EU i SAD, ali čak i raspadom zemlje i destabilizacijom čitavog regiona, što bismo isto doživeli da je sklopljen sporazum o razmeni teritorija između Kosova i Srbije. Pretnja je realna od prljavih i netransparentnih pregovora evropskih predstavnika, a manje od tako otvorenog zastupanje etno-nacionalističkih ideja tipa famoznog non pejpera iz Ljubljane - zaključuje Veber.
Test bez uticaja i politika bez „buđenja"
Tekst oko kojeg se digla prašina na Zapadnom Balkanu i širom EU, navodno je dostavljen predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu kao deo najave prioriteta koje će Slovenija zastupati kada od sredine godine preuzme mesto predsedavajuće Savetu EU.
Da posle dobijenih reakcija slovenački premijer neće nastaviti sa insistiranjem na sličnim idejama, i da ne bi trebalo očekivati bilo kakav radikalni zaokret u politici EU prema Zapadnom Balkanu, smatra Alkesandra Štiglmajer.
- Ne verujem da bi ovo moglo da bude baza za bilo kakvu novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Većina zemalja-članica podržavaju multietničke države zasnovane na ljudskim i građanskim pravima. O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu. Novi zamah u politici EU prema Zapadnom Balkanu je neophodan, ali ne vidim da postoji stvarni poziv na buđenje. Dokle god se situacija na Zapadnom Balkanu bude 'provlačila', možda ne baš na zadovoljavajući način, ali svakako bez konflikata, zemlje-članice EU to neće gledati kao prioritet - kaže Štiglajer.
Štiglajer u razgovori za DW poziva EU da konačno ponudi Zapadnom Balkanu „nešto stvarno kredibilno", uključujući i funkcionalniji proces pristupanja, „na čemu i ka čemu" bi Zapadni Balkan trebalo da radi.
- U suprotnom, plašim se da će doći do konflikata. Dve posebno problematične situacije su ona između Srbije i Kosova i ona u Bosni i Hercegovini - zaključuje Štiglmajer.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest muškarca koji tvrdi da godinama finansijski pomaže rodbini u Srbiji, ali da umesto zahvalnosti neprestano nailazi na nove zahteve, zamerke, ali i nezahvalnost, zbog čega želi da prekine svaki kontakt sa njima!
Visoke temperature i nagli toplotni talasi ne predstavljaju rizik samo za ljude - dovoljan je samo jedan pogrešan izbor mesta za parkiranje da izbije požar.
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Toplotni talas u Nemačkoj, za koji se prognozira da će dostići vrhunac tokom vikenda, izazvao je otkazivanja železničkih polazaka, aerodromske piste hlade vodom, a autoput A2 je zatvoren na jednoj deonici nakon što je pukao zbog visokih temperatura.
Lider Hezbolaha Naim Kasem izjavio je danas da je okvirni sporazum između Izraela i Libana, potpisan u Vašingtonu, "ništavan", "ponižavajuć" i da predstavlja odricanje od suvereniteta.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Mnogi tokom leta sređuju baštu i orezuju biljke kako bi dvorište izgledalo urednije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pojedine vrste u ovom periodu ne bi trebalo skraćivati, jer pogrešna rezidba može da utiče na cvetanje naredne sezone.
Ostavljanje psa samog kod kuće mnogim vlasnicima predstavlja veliki izazov. Međutim, stručnjaci ističu da nekoliko jednostavnih navika može pomoći da ljubimac ostane miran i opušten dok nikoga nema u domu.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Borka Mihajlović, majka pevačice Aleksandre Prijović, spas od vrućina pronašla je na moru, odakle je pratiocima priredila prizor koji je mnoge ostavio bez daha.
Osmo izdanje Belgrade Music Week festivala na Ušću ulazi u poslednji dan, a rumunska pop senzacija INNA sutra zatvara četvorodnevni spektakl koji je redefinisao najveći muzički festival u regionu.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.