Brojne studije zasnovane na merenjima lobanja pojedinaca iz različitih populacija otkrile su da je oblik ljudske vilice povezan sa ishranom.
Utvrđeno je da populacije koje se oslanjaju na poljoprivredu obično imaju manje vilice od lovaca-skupljača. Ovo je utvrđeno praćenjem naroda koji su živeli u slično vreme, ali sa drugačijom ishranom. U tom slučaju stručnjaci su utvrdili da su vilice kod dece bile slične pre nego što su bile dovoljno stare da žvaću.
Istraživači su čak pronašli razlike u veličini i obliku vilica ljudi koji su živeli pre i posle industrijalizacije, vremena kada su ljudi počeli više da se oslanjaju na prerađenu hranu.
Foto: Shuterstock
Iako su zubi takođe postali manji tokom vremena, stručnjaci kažu da se veličina vilice smanjila u većoj meri. Naučnici kažu da bi ovo moglo objasniti zašto mnogi ljudi danas imaju prenapučenost zuba, iskrivljene zube ili pogrešno postavljen ugriz.
- Možemo zaista videti da se malokluzija ubrzava kada prelazimo na industrijalizovanu ishranu - rekla je dr Carolyn Rando, docentkinja za bioarheologiju i forenzičku antropologiju na Univerzitetskom koledžu Londona (UCL).
Prelazak na manje vilice je takođe povezan sa promenama u načinu na koji govorimo, pomažući ljudima da formiraju zvukove „f“ i „v“.
Ove asocijacije se još uvek istražuju. Međutim, jedna teorija je da jedenje tvrde, hrane kao što su sirovo povrće i meso zahteva veću silu zagriza, a istraživanja na životinjama su pokazala da snažnije žvakanje stimuliše rast vilice.
Foto: Shutterstock
Kakva je veza sa industrijskom hranom
Industrijski prerađena hrana je često veoma meka, pa stručnjaci upozoravaju da da to moglo doprineti razvoju manjih vilica kod dece.
Najnovije upozorenje nastalo je kao odgovor na pilot studiju, objavljenu prošle godine, od strane tima u Španiji. Ovaj rad je uključivao istraživače koji su proučavali ishranu 25 dece uzrasta od tri do pet godina i analizirali podatke zajedno sa merenjima koja se odnose na njihove zube i lobanje.
Među rezultatima, tim je utvrdio da su deca čija ishrana se uglavnom sastojala od tečnosti i/ili polučvrste hrane imala manje razmake između donjih zuba od onih koji su uglavnom imali čvrstu ishranu. Ove praznine se popunjavaju kada izrastu stalni zubi.
Foto: Shuterstock
Međutim, studija je bila mala, nije uzimala u obzir da li je hrana industrijska ili ne, nije pratila decu da bi se pogledalo raspored njihovih stalnih zuba i ne može da dokaže uzročno-posledičnu vezu.
- Najjača trenutna teorija o tome zašto se vilice tako brzo smanjuju je da hranimo svoju decu bebi hranom zaista tokom celog života – tako da oni jednostavno ne razvijaju mišiće vilice ili veličinu vilice, i vi zapravo niste prilagođeni za žvakanje. Ovo je samo još jedan znak toga kako su zapadne zemlje kao što su Velika Britanija i SAD podlegle ovom talasu mekane, ultra-prerađene hrane koja je sada glavna ishrana dece, tako da mnogi od njih nikada zaista ne jedu tvrdu, pravu hranu – rekao je profesor Tim Spector, koji je najpoznatiji po svom radu na zdravlju creva, rekao je za britanski Telegraph.
Ne slažu se svi sa tim. Doktor Hajlej Landro, direktorka eksternih odnosa Britanskog ortodontskog društva, rekla je da promene u razvoju vilice putem ishrane mogu biti moguće, ali da se to verovatno dogodilo tokom mnogih godina evolucije.
- Ne postoje samo faktori životne sredine u razvoju skeleta i zuba – genetika takođe igra značajnu ulogu. Nažalost, jednostavno jedenje više hrane koja zahteva žvakanje neće poništiti naše postojeće genetske tendencije - rekla je ona.
Raspisan je Osmi poziv talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih akademskih studija, šta to znači mladim naučnicima i koliko je zapravo bitno za nauku, odgovorila je Ministarka nauke Jelena Begović.
Postoji opasnost da se previše ljudi pogrešno dijagnostikuje kao gojazno, pa bi trebalo da se koristi tačnija i detaljnija definicija te bolesti. To se navodi u izveštaju svetskih stručnjaka objavljenom u naučnom časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raspisan je Osmi poziv talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih akademskih studija, šta to znači mladim naučnicima i koliko je zapravo bitno za nauku, odgovorila je Ministarka nauke Jelena Begović.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev sugerisao je da bi Moskva trebalo da razmisli o konfiskaciji rezidencije poljskog predsednika Karola Navrockog kao odgovor na pokušaje Poljske da Rusiji oduzme zgradu konzulata u Gdanjsku.
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je doneo tropske temperature i paralisao zemlju, a vrućine su tolike da i ptice padaju u nesvest, o čemu svedoče dramatični snimci na mrežama.
Najmanje tri pripadnika paravojne jedinice Sind Rendžers ubijena su u subotu nakon što su teroristi napali objekat te snage u oblasti Gulistan-i-Džauhar u Karačiju, saopštio je pokrajinski policijski načelnik.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.