Štednja stanovništva nastavila je da raste i u 2025. godini, a dinarska štednja je u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi dinara, odnosno za 2,4 odsto i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara, objavila je danas Narodna banka Srbije
Rast je zabeležila i devizna štednja i to za 313,0 miliona evra ili 2,0 odsto.
Već krajem jula dinarska štednja je premašila 200 milijardi dinara, a devizna štednja je dostigla gotovo 16 milijardi evra, što predstavlja najviše iznose štednje do sada, navodi se u saopštenju i dodaje da se dinarska štednja veoma približila učešću od 10,0 odsto ukupne štednje u domaćim bankama.
Ističe se da je to značajno ako se ima u vidu da je krajem 2012. ovo učešće bilo ispod 2,0 odsto.
Prema rezultatima najnovije polugodišnje analize isplativosti dinarske i devizne štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2025. godine, u proteklih 13 godina, bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na rok oročenja štednje.
Navodi se da su većoj isplativosti dinarske od štednje u evrima doprinele više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti, kao i očuvanje finansijske stabilnosti i relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.
Foto: Shutterstock
Oročavanjem štednje od juna 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, prema analizi isplativosti štednje, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2025. godine, dobio gotovo 58.000 dinara, blizu 500 evra, više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja.
Štediša koji bi od juna 2024. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u junu 2025. preko 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima.
Oročavanje dinarske štednje na tri meseca pokazalo se isplativijim od takve štednje u evrima u gotovo 92 odsto potperioda, a oročavanje štednje na dve godine u svim posmatranim potperiodima.
Štednja u domaćoj valuti u proteklih 13 godina povećana je za više od 11 puta.
Foto: Shutterstock
Brži rast dinarske štednje od devizne uticao je na povećanje njenog učešća u ukupnoj štednji – sa 1,89 odsto u junu 2012. godine na 9,61 odsto u junu 2025. godine.
Kada je reč o strukturi dinarske štednje u prvom polugodištu ove godine, povećana je štednja ročnosti do šest meseci, dok je štednja oročena na rokove duže od šest meseci smanjena.
Rast je najizraženiji kod štednih uloga ročnosti od tri do šest meseci.
Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem juna je iznosio 191.000 dinara.
U istom periodu od 13 godina, devizna štednja je porasla za 7,8 milijardi evra, tako da je devizna štednja povećana gotovo dva puta.
Kada se posmatra samo prvo polugodište ove godine, rast devizne štednje rezultat je u najvećoj meri znatnijeg oročavanja štednje po viđenju, koja čini 66,5 odsto ukupne štednje, kao i štednje na rok od šest do 12 meseci.
Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem juna je iznosio 4.063,4 evra.
Kada je o inflaciji reč iz NBS navode da je prosečna inflacija u prvih šest meseci ove godine iznosila 4,3 odsto a cilj Narodne banke Srbije tri plus minus 1,5 odsto.
Foto: Informer/shutterstock
U istom periodu bazna inflacija, po isključenju cena hrane, energije, alkohola i cigareta) beleži pad, sa 5,3 odsto u decembru 2024. na 4,7 odsto u junu ove godine.
Od početka ove godine očuvana je relativna stabilnost kursa dinara prema evru uprkos deprecijacijskim pritiscima koji su preovladavali tokom prvih pet meseci, kada je Narodna banka Srbije neto prodala 1.000 miliona evra na međunarodnom deviznom tržištu, prodala 1.350 miliona evra i kupila 350 miliona evra.
Međutim, od juna ponovo dominiraju aprecijacijski pritisci, tako da je NBS u junu i julu putem intervencija na međunarodnom deviznom tržištu kupila 1.130 miliona evra, čime je ne samo nadoknadila neto prodaju deviza nego i dodatno uvećala devizne rezerve.
Bruto devizne rezerve su na kraju jula iznosile 28,3 milijarde evra, a neto 24,1 milijardu evra.
Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita, od avgusta 2015. godine, znatno je smanjeno i to sa 22,4 odsto na najniži nivo od 2,3 odsto u junu 2025. godine.
Poslednja istraživanja pokazuju da postoji niz uređaja koji drastično nabijaju račun za struju, a među njima su električni šporet, mašina za pranje veša, bojler i mnogi drugi.
Grejna sezona je završena, pa mnogi pribegavaju različitim načinima da se ugreju, nije redak slučaj uključivanja grejalica, klima, što može da dovede do povećanih računa za struju. Sa malo truda možemo da potrošimo i do 20 odsto manje električne energije, a ako malo više povedemo računa taj trošak može biti i u pola manji.
Krajem 2024. godine dinarska štednja stanovništva dostigla je najviši nivo i iznosila je 191,2 milijarde dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) i navela da je tokom prošle godine štednja u domaćoj valuti ostvarila rekordni godišnji rast od 53,3 milijarde dinara, što je povećanje od 38,6 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslednja istraživanja pokazuju da postoji niz uređaja koji drastično nabijaju račun za struju, a među njima su električni šporet, mašina za pranje veša, bojler i mnogi drugi.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Papa Lav XIV leteo je helikopterom Mi-17 ruske proizvodnje, koji služi peruanskim ratno-kosmičkim snagama, tokom posete zemlji. Na fotografiji iz kokpita koju je objavio na društvenim mrežama pažnju javnosti skrenuli su ruska trobojka i amblem na kacigi jednog od pilota.
Mihail Poltoranin bivši zamenik predsednika Vlade Rusije i nekadašnji ministar za štampu i masovne informacije preminuo je u bolnici u Komunarki u Moskvi.
Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc pozvao je libanski Hezbolah, koji podržava Iran, da dobrovoljno preda oružje libanskoj državi, ističući da nijedna zemlja ne može da ima dve vojske.
Ambasada Irana u Južnoj Africi zapretila je dvojici oficira američke mornarice porukom: "Pronaći ćemo vas", objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevač Saša Kovačević i njegova izabranica Zorana već godinama žive u ovom luksuznom kompleksu, u kojem nekretnine imaju i brojna poznata imena iz sveta sporta i estrade.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.