TADEUŠ KOŠĆUŠKO-KOĆUŠKO-KOŠĆUŠKI... Ko je čovek iza imena ulice zbog koje Beograđani najčešće "lome jezik"?
Podeli vest
Ulica u centru Beograda, velika, lepa i prostrana, a naziv takav da i njeni žitelji "lome jezik". Je l' beše Tadeuša Košćuška? Tadeuša Koćuška? Košćuškog? I ko je uopšte taj?!
Ulica Tadeuša Košćuškog u Beogradu pored Kalemegdana specifična je bar iz dva razloga. Prvo, reč je o najpoznatijoj ulici za "lomljenje jezika" jer je ime jako teško za izgovoriti, a kod prezimena dobar deo ljudi nije baš najsigurniji kako glasi. Drugo, najveći broj građana ni ne zna ko je Tadeuš Košćuško bio.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
21.05.2020
10:36
Za problem broj jedan, osim stalne vežbe, nema "leka". Kod problema broj dva situacija je drugačija.
Dakle - ko je bio Tadeuš Košćuško i odakle mu ulica u centru Beograda?
Za početak čovek se uopšte nije zvao tako! Puno ime glasilo je Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško. On je bio poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije.
Reč je o čoveku neverovatne prošlosti koji je na svom putu stigao čak i do Amerike i tamo se borio u Ratu za nezavisnost dobivši čak i čin generala!
Nesuđeni slikar i uspešan vojnik
Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško rođen je 4. februara 1746. u Velikom vojvodstvu Litvanija u Poljsko-litvanskoj uniji u plemićkoj porodici. Kako je odlučeno da njegovom bratu pripadne imanje, Tadeuš je odlučio da započne vojnu karijeru.
Foto: wikipedia.org
Upisao je novoformirani univerzitet za obrazovanje oficira i državnih službenika i tamo primio neverovatno dobro obrazovanje - pored vojnih predmeta izučavao je istoriju, filozofiju, latinski, poljski, nemački, francuski, pravo, ekonomiju, geografiju, aritmetiku, geometriju i inžinjeriju.
Nakon diplomiranja unapređen je u kapetana i nakon toga je otišao u Francusku na akademiju lepih umetnosti. Nije mnogo prošlo pre nego što je shvatio da ipak nije za slikara, ali kao stranac nije mogao da studira na francuskoj vojnoj akademiji.
Nakon povratka u domovinu zatekao je vojsku koja je smanjila svoju brojnost, pa za Tadeuša ni tu više nije bilo mesta. Zbog teškog ekonomskog položaja nije mogao ni da se oženi, pa je ujesen 1775. odlučio da emigrira.
Vratio se u Pariz gde je saznao za početak Američkog rata za nezavisnost. Prvi američki uspesi su bili sa oduševljenjem dočekani u Francuskoj, pa je Tadeuš rešio da se prodruži borbi.
Košćuško u Americi
Košćuško je avgusta 1776. stigao u Ameriku. U početku je bio dobrovoljac, a već u oktobru 1776. unapređen je u pukovnika inženjerije kontinentalne vojske. Po preporukama generala Čarlsa Lija i Adama Kazimirza Šartoriskog imenovan je za glavnog inženjera Kontinentalne vojske.
Njegov rad je predstavljao značajan doprinos američkoj pobedi, a smatran je jednim od najboljih inženjera u američkoj službi.
Džordž Vašington mu je poverio inženjerijske radove na utvrđenju Vest Point na reci Hadson. Posle toga je tražio da bude prekomandovan u južnu armiju, gde je takođe dao značajne doprinose američkoj pobedi.
Foto: wikipedia.org
Amerika je prema Košćušku bila široke ruke, kongres ga je unapredio u brigadnog generala. Dobio je i američko državljanstvo, zemlju i veliku svotu novca. Koristio je novac za oslobađanje robova i zbog toga je uživeo veliki ugled u liberalnim krugovima.
Povratak u domovinu
Tadeuš Košćuško se vratio u Poljsku 1784. na svoje imanje sa demokratskim idejama i velikim planovima. Odmah je oslobodio se svoje ženske kmetove, a muškim je smanjio radnu obavezu.
Lokalno plemstvo apsolutno nije bilo oduševljeno ovim potezima, ali Košćuškova slava je stigla i do Poljske. Vraćen je u vojsku u činu general-majora, dobio je veliku platu, slavu i uticaj.
U ratu protiv Rusije koji je usledio Košćuško je blistao. Prvo je postao komandant divizije, a nakon što je u bici kod Zielence pobedio daleko nadmoćnijeg neprijatelja unapređen je u general-pukovnika.
Ipak, Poljaci su na kraju ovaj rat izgubili, kralj se predao Rusima, a Košćuško je, duboko razočaran i kao vojskovođa koji nije izgubio nijednu bitku, prinuđen da ponovo emigrira, ovoga puta u Drezden, pa u Lajpcig.
Košćuškov ustanak
Tadeuš Košćuško nije odustajao od svoje domovine. Zajedno sa poljskom emigracijom planirao je ustanak i tražio pomoć među stranim saveznicima.
Onda je 24. marta 1794. digao opštenarodni ustanak u okupiranoj Poljskoj! Rusi su odmah krenuli da uguše ustanak, ali Košćuškove snage su pobedile 4. aprila ruski korpus u bici na Raclavicama. Pobunjenici su uspeli u aprilu da isteraju rusku vojsku iz Varšave i Vilna, a ubrzo i iz drugih gradova. U maju je Košćuško proglasio ukidanje kmetstva i uvođenje građanskih zakona za seljake.
Ipak, pobeda je bila kratkog veka. Ubrzo se i pruska vojska okrenula protiv Poljske, pa su pobunjenici u junu bili poraženi. Povukli su se prema Varšavi koju su utvrdili. Košćuškova vojska je odolevala mesecima uprkos mnogobrojnijem neprijatelju.
Foto: wikipedia.org
Spomenik Košćušku u Čikagu
Tek 10. oktobra. Košćuško je bio ranjen i zarobljen. Rusi su ga poslali u Sankt Peterburg u Petropavlovsku tvrđavu. Varšava je zauzeta 5. novembra i ustanak je tako tada bio slomljen.
Kraj života slavnog vojskovođe
Ruski car Pavle I oslobodio je Košćuška 1796. Tražio je od njega da se zakune na lojalnost, a ovaj je tražio da car oslobodi 20.000 poljskih političkih zatvorenika.
Iskusni vojskovođa nije se vratio u domovinu. Nastavio je da putuje. Bio je kratko u Americi, pa se vratio u Francusku i nastanio kraj Pariza. Priča kaže da se tu susreo sa Napoleonom 1799. ali mu nije verovao i odlučio je da ne podržava osnivanje Poljske pod nadzorom Francuske. Nije se vratio u Varšavsko vojvodstvo i nije se priključio poljskoj vojsci, koja je bila Napoleonov saveznik.
Sreo se i sa ruskim carem Aleksandrom I Romanovim, ali nije se složio ni sa njegovim planovima kada je u pitanju Košćuškova domovina. Jednostavno, verovao je samo u nezavisnu Poljsku. Ako takva nije mogla da postoji, a u njoj nije želeo ni da živi.
Tadeuš Košćuško nakon toga se preselio u Švajcarsku. Ostareli vojskovođa je umro nakon pada sa konja 15. oktobra 1817. godine.
Tadeuš Košćuško danas je simbol borbe za slobodu i nezavisnost ne samo Poljskog naroda nego i mnogo šire. Narodni je heroj Poljske, SAD-a, Litvanije i Belorusije. Po njemu je nazvana ulica u gotovo svakom poljskom gradu i u nekim većim evropskim gradovima - Sankt Peterburgu, Budimpešti, Vilnjusu... i, naravno, u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
Napad raketom „Orešnik“ na energetsku infrastrukturu u oblasti Lavova označio je prelomni trenutak zimske energetske krize u Ukrajini i direktno je povezan sa haosom koji se sada širi zemljom.
Protesti se nastavljaju u Iranu - hiljade ljudi demonstriralo je u Teheranu tokom noći i jutra. Protestanti su uzvikivali: "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah". Sve događaje u Iranu pratite uživo na Informer.rs.
Na televiziji Pink završeno je prvo ovogodišnje izdanje emisije "Hit tvit". Voditeljka Verica Bradić sa svojim gostima analizirala je događaje koji su uzdrmali planetu.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić ponovo je iskoristio priliku da se, preko hrvatskih medija, obračuna sa sopstvenom državom i narodom, nastavljajući kontinuitet svojih političkih nastupa usmerenih isključivo protiv Srbije.
Čestitka blokadera s Filozofskog fakulteta u Beogradu povodom Dana Republike Srpske bila je dovoljna da blokaderi i plenumaši pokažu svoje pravo lice i konačno priznaju - mrzimo sve što je srpsko i radimo protiv Srbije!
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Andrej Bedić otkrio je da učenje srpskog jezika je jedna od prepreka koju još uvek pokušava da savlada, kao i da je doneo odluku da se sa Dominikane vrati kao pobednik.
Učesnik najvećeg sportskog rijaliti programa na svetu Exatlona Jovan Radulović Jodžir stekao je brojne fanove na ovom takmičenju, a mnogi ne znaju da njegov mlađi brat Luka (27) mami uzdahe svojim izgledom.
Učesnica Exatlona Milica Balać, iako dolazi iz sveta timskih sportova, ulazi u najveći sportski rijaliti na svetu kao individualac odlučan da pokaže maksimum i izbori pobedu.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Pre četiri godine, holandski istražitelji pronašli su deo plena ukradenog tokom spektakularne pljačke na sajmu umetnosti i antikviteta TEFAF, za koju se sumnjalo da su je izveli pripadnici grupe Pink Panteri iz Srbije.
Zoran Marjanović koji je optužen da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović, u petak bi posle skoro dva meseca ponovo trebalo da sedne na optuženičku klupu Višeg suda u Beogradu.
U beranskom selu Šekular 26.decembra, pronađeno je telo mladića u džaku, a nakon obdukcije utvrđen je identitet i reč je o državljaninu Dagestana, odnosno Ruske Federacije - K.I.A. (25).
L.P. (19) i Đ.J.(35) uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili krivično delo - teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, tako što su izazvali nesreću u Kraljevu u kojoj su povređene dve devojke i sada im preti kazna zatvora do tri godine.
Devojka (23) zadobila je teške telesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas nešto pre 18 časova u Kumodraškoj ulici, na teritoriji opštine Voždovac.
Američki ambasador u Izraelu izjavio je da bi svrgavanje vlasti u Teheranu značilo i kraj oružanih grupa Hamas, Hezbolah i Huti koje podržava Iran, poručivši da bi takve promene otvorile put obnovi iranskog društva, rekao je Majk Hakabi.
Vlasnici prodavnice seksualnih igračaka iz Toronta ostali su zatečeni kada su, otvarajući dva vraćena paketa, pronašli pisma američkog Pentagona u kojima im se poručuje da prestanu sa slanjem seksualnih pomagala u Bahrein, prenosi CTV News.
Grupa evropskih zemalja, predvođena Nemačkom i Velikom Britanijom, priprema koordinisani vojni odgovor na Arktiku kako bi se suprotstavila mogućim američkim pokušajima da pripoje Grenland, prenosi Blumberg.
Veliki šumski požari haraju delovima argentinske Patagonije, uništivši više od 5.500 hektara šume i izazivajući evakuaciju hiljada ljudi, saopštile su vlasti u provinciji Čubut.
Vlada Srbije donela je odluku o dodeli priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina, čime je 21 umetnik i kulturni radnik ostvario pravo na doživotno mesečno primanje u visini prosečne zarade, saopštilo je Udruženje dramskih umetnika Srbije.
Glumica Olivera Viktorović (62) priznala je da je nudista i otkrila je da je to postala sasvim slučajno zbog zdravstvenih problema koje je imala sa jajnicima.
Pevačice Sabrina Salerno, Samanta Foks i Kim Vajld su osamdesetih godina važile za najveće seks bombe u svetu, a veliku popularnost imale su i u Srbiji.
Vukašin Jovanović je sin našeg proslavljenog glumca Dubravka Jovanovića koji se osamdesetih godina prosalvio ulogom Matića u seriji "Sivi dom" koju je obožavala cela Jugoslavija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar