TADEUŠ KOŠĆUŠKO-KOĆUŠKO-KOŠĆUŠKI... Ko je čovek iza imena ulice zbog koje Beograđani najčešće "lome jezik"?
Podeli vest
Ulica u centru Beograda, velika, lepa i prostrana, a naziv takav da i njeni žitelji "lome jezik". Je l' beše Tadeuša Košćuška? Tadeuša Koćuška? Košćuškog? I ko je uopšte taj?!
Ulica Tadeuša Košćuškog u Beogradu pored Kalemegdana specifična je bar iz dva razloga. Prvo, reč je o najpoznatijoj ulici za "lomljenje jezika" jer je ime jako teško za izgovoriti, a kod prezimena dobar deo ljudi nije baš najsigurniji kako glasi. Drugo, najveći broj građana ni ne zna ko je Tadeuš Košćuško bio.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
21.05.2020
10:36
Za problem broj jedan, osim stalne vežbe, nema "leka". Kod problema broj dva situacija je drugačija.
Dakle - ko je bio Tadeuš Košćuško i odakle mu ulica u centru Beograda?
Za početak čovek se uopšte nije zvao tako! Puno ime glasilo je Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško. On je bio poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije.
Reč je o čoveku neverovatne prošlosti koji je na svom putu stigao čak i do Amerike i tamo se borio u Ratu za nezavisnost dobivši čak i čin generala!
Nesuđeni slikar i uspešan vojnik
Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško rođen je 4. februara 1746. u Velikom vojvodstvu Litvanija u Poljsko-litvanskoj uniji u plemićkoj porodici. Kako je odlučeno da njegovom bratu pripadne imanje, Tadeuš je odlučio da započne vojnu karijeru.
Foto: wikipedia.org
Upisao je novoformirani univerzitet za obrazovanje oficira i državnih službenika i tamo primio neverovatno dobro obrazovanje - pored vojnih predmeta izučavao je istoriju, filozofiju, latinski, poljski, nemački, francuski, pravo, ekonomiju, geografiju, aritmetiku, geometriju i inžinjeriju.
Nakon diplomiranja unapređen je u kapetana i nakon toga je otišao u Francusku na akademiju lepih umetnosti. Nije mnogo prošlo pre nego što je shvatio da ipak nije za slikara, ali kao stranac nije mogao da studira na francuskoj vojnoj akademiji.
Nakon povratka u domovinu zatekao je vojsku koja je smanjila svoju brojnost, pa za Tadeuša ni tu više nije bilo mesta. Zbog teškog ekonomskog položaja nije mogao ni da se oženi, pa je ujesen 1775. odlučio da emigrira.
Vratio se u Pariz gde je saznao za početak Američkog rata za nezavisnost. Prvi američki uspesi su bili sa oduševljenjem dočekani u Francuskoj, pa je Tadeuš rešio da se prodruži borbi.
Košćuško u Americi
Košćuško je avgusta 1776. stigao u Ameriku. U početku je bio dobrovoljac, a već u oktobru 1776. unapređen je u pukovnika inženjerije kontinentalne vojske. Po preporukama generala Čarlsa Lija i Adama Kazimirza Šartoriskog imenovan je za glavnog inženjera Kontinentalne vojske.
Njegov rad je predstavljao značajan doprinos američkoj pobedi, a smatran je jednim od najboljih inženjera u američkoj službi.
Džordž Vašington mu je poverio inženjerijske radove na utvrđenju Vest Point na reci Hadson. Posle toga je tražio da bude prekomandovan u južnu armiju, gde je takođe dao značajne doprinose američkoj pobedi.
Foto: wikipedia.org
Amerika je prema Košćušku bila široke ruke, kongres ga je unapredio u brigadnog generala. Dobio je i američko državljanstvo, zemlju i veliku svotu novca. Koristio je novac za oslobađanje robova i zbog toga je uživeo veliki ugled u liberalnim krugovima.
Povratak u domovinu
Tadeuš Košćuško se vratio u Poljsku 1784. na svoje imanje sa demokratskim idejama i velikim planovima. Odmah je oslobodio se svoje ženske kmetove, a muškim je smanjio radnu obavezu.
Lokalno plemstvo apsolutno nije bilo oduševljeno ovim potezima, ali Košćuškova slava je stigla i do Poljske. Vraćen je u vojsku u činu general-majora, dobio je veliku platu, slavu i uticaj.
U ratu protiv Rusije koji je usledio Košćuško je blistao. Prvo je postao komandant divizije, a nakon što je u bici kod Zielence pobedio daleko nadmoćnijeg neprijatelja unapređen je u general-pukovnika.
Ipak, Poljaci su na kraju ovaj rat izgubili, kralj se predao Rusima, a Košćuško je, duboko razočaran i kao vojskovođa koji nije izgubio nijednu bitku, prinuđen da ponovo emigrira, ovoga puta u Drezden, pa u Lajpcig.
Košćuškov ustanak
Tadeuš Košćuško nije odustajao od svoje domovine. Zajedno sa poljskom emigracijom planirao je ustanak i tražio pomoć među stranim saveznicima.
Onda je 24. marta 1794. digao opštenarodni ustanak u okupiranoj Poljskoj! Rusi su odmah krenuli da uguše ustanak, ali Košćuškove snage su pobedile 4. aprila ruski korpus u bici na Raclavicama. Pobunjenici su uspeli u aprilu da isteraju rusku vojsku iz Varšave i Vilna, a ubrzo i iz drugih gradova. U maju je Košćuško proglasio ukidanje kmetstva i uvođenje građanskih zakona za seljake.
Ipak, pobeda je bila kratkog veka. Ubrzo se i pruska vojska okrenula protiv Poljske, pa su pobunjenici u junu bili poraženi. Povukli su se prema Varšavi koju su utvrdili. Košćuškova vojska je odolevala mesecima uprkos mnogobrojnijem neprijatelju.
Foto: wikipedia.org
Spomenik Košćušku u Čikagu
Tek 10. oktobra. Košćuško je bio ranjen i zarobljen. Rusi su ga poslali u Sankt Peterburg u Petropavlovsku tvrđavu. Varšava je zauzeta 5. novembra i ustanak je tako tada bio slomljen.
Kraj života slavnog vojskovođe
Ruski car Pavle I oslobodio je Košćuška 1796. Tražio je od njega da se zakune na lojalnost, a ovaj je tražio da car oslobodi 20.000 poljskih političkih zatvorenika.
Iskusni vojskovođa nije se vratio u domovinu. Nastavio je da putuje. Bio je kratko u Americi, pa se vratio u Francusku i nastanio kraj Pariza. Priča kaže da se tu susreo sa Napoleonom 1799. ali mu nije verovao i odlučio je da ne podržava osnivanje Poljske pod nadzorom Francuske. Nije se vratio u Varšavsko vojvodstvo i nije se priključio poljskoj vojsci, koja je bila Napoleonov saveznik.
Sreo se i sa ruskim carem Aleksandrom I Romanovim, ali nije se složio ni sa njegovim planovima kada je u pitanju Košćuškova domovina. Jednostavno, verovao je samo u nezavisnu Poljsku. Ako takva nije mogla da postoji, a u njoj nije želeo ni da živi.
Tadeuš Košćuško nakon toga se preselio u Švajcarsku. Ostareli vojskovođa je umro nakon pada sa konja 15. oktobra 1817. godine.
Tadeuš Košćuško danas je simbol borbe za slobodu i nezavisnost ne samo Poljskog naroda nego i mnogo šire. Narodni je heroj Poljske, SAD-a, Litvanije i Belorusije. Po njemu je nazvana ulica u gotovo svakom poljskom gradu i u nekim većim evropskim gradovima - Sankt Peterburgu, Budimpešti, Vilnjusu... i, naravno, u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
Nemački list Berliner cajtung objavio je da bi gasovodi „Severni tok“ mogli ponovo da budu pokrenuti uz direktno učešće Sjedinjenih Američkih Država, što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio još u decembru 2024. godine u ekskluzivnom intervjuu za Informer televiziju.
Masovni kombinovani udar izveden je tokom noći i jutra na objekte energetske i vojne infrastrukture širom Ukrajine, a vazdušna opasnost proglašena je u svim regionima zemlje od 5.30 časova.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić, pozvao je građane da mu dostave podatke o protivzakonitim radnjama tužilaca među kojima je Zagorka Dolovac, Mladen Nenadić i Branislav Lepotić.
Video snimak čiji je glavni akter propali političar Sergej Trifunović u kom nekadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana govori o cenzuri Aleksandre Subotić, smenjene direktorke tajkunskih medija koji posluju unutar “Junajted grupe”, ponovo je postao aktuelan nakon što je obelodanjeno da će nova uprava voditi medije poput N1, Nove, Radara i Danasa.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da sarađuje sa guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem kako bi Sjedinjene Američke Države poslale bolnički brod na Grenland, navodeći da je cilj pružanje medicinske pomoći stanovništvu tog arktičkog ostrva.
Rusija će preduzeti konkretne mere ukoliko nuklearno oružje, upereno protiv Moskve, bude raspoređeno na teritoriji Estonije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, reagujući na poruke iz Talina o mogućem nuklearnom raspoređivanju u okviru NATO.
U istrazi pokušaja atentata na ruskog generala Vladimira Aleksejeva otkriven je „britanski trag“, dok su neposredni organizatori napada ukrajinske obaveštajne službe, izjavio je direktor Federalne službe bezbednosti Rusije Aleksandar Bortnikov.
Film "Biće novih leta" premijerno stiže 24. februara, a glumica Tamara Krcunović ističe da je njena junakinja Senka zbog opsesije letovanjem izgubila bliskost sa porodicom.
Vraća se "Igra prestola", serija koja je osvojila svet rušeći pravila televizije pričajući političku drama u kostimu srednjeg veka, ali sada priča o Gvozdenom prestolu dobija pozorišnu adaptaciju koja će publiku ponovo povesti put Vesterosa.
Još za života Petra II kružile su glasine da Pavle nije njegov sin već da ga je Katarina prevarila kako bi, rađanjem naslednika, učvrstila svoje mesto na dvoru. Da li je u pitanju silna želja žene da se ostvari kao majka ili dvorska zavera?
U kvizu "Superpotera" Miomir Dačić je sam nadmudrio tri Tragača, osvojio 500.000 dinara i ostavio studio u šoku, dok mu je Jovan Memedović čestitao na velikom podvigu.
Pevačica Viki Miljković tražila je od produkcije da njen kandidat prođe direktno dalje zbog polomljene noge, na šta se Dragomir Despić Desingerica po cenu prolaza našalio da će svom kandidatu polomiti obe noge.
Pevačica Snežana Đurišić zaplakala je pred kamerama u emisiji "Zvezde Granda", nakon nastupa svoje kandidatkinje koja je osvojila četiri glasa uz pomoć produkcije.
Nakon što je transrodna pevačica Elektra Elit puštena iz zatvora, u javnost je došla informacija kako je do hapšenja došlo nakon što ju je prijavio ugledni biznismen.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar