TADEUŠ KOŠĆUŠKO-KOĆUŠKO-KOŠĆUŠKI... Ko je čovek iza imena ulice zbog koje Beograđani najčešće "lome jezik"?
Podeli vest
Ulica u centru Beograda, velika, lepa i prostrana, a naziv takav da i njeni žitelji "lome jezik". Je l' beše Tadeuša Košćuška? Tadeuša Koćuška? Košćuškog? I ko je uopšte taj?!
Ulica Tadeuša Košćuškog u Beogradu pored Kalemegdana specifična je bar iz dva razloga. Prvo, reč je o najpoznatijoj ulici za "lomljenje jezika" jer je ime jako teško za izgovoriti, a kod prezimena dobar deo ljudi nije baš najsigurniji kako glasi. Drugo, najveći broj građana ni ne zna ko je Tadeuš Košćuško bio.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
21.05.2020
10:36
Za problem broj jedan, osim stalne vežbe, nema "leka". Kod problema broj dva situacija je drugačija.
Dakle - ko je bio Tadeuš Košćuško i odakle mu ulica u centru Beograda?
Za početak čovek se uopšte nije zvao tako! Puno ime glasilo je Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško. On je bio poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije.
Reč je o čoveku neverovatne prošlosti koji je na svom putu stigao čak i do Amerike i tamo se borio u Ratu za nezavisnost dobivši čak i čin generala!
Nesuđeni slikar i uspešan vojnik
Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško rođen je 4. februara 1746. u Velikom vojvodstvu Litvanija u Poljsko-litvanskoj uniji u plemićkoj porodici. Kako je odlučeno da njegovom bratu pripadne imanje, Tadeuš je odlučio da započne vojnu karijeru.
Foto: wikipedia.org
Upisao je novoformirani univerzitet za obrazovanje oficira i državnih službenika i tamo primio neverovatno dobro obrazovanje - pored vojnih predmeta izučavao je istoriju, filozofiju, latinski, poljski, nemački, francuski, pravo, ekonomiju, geografiju, aritmetiku, geometriju i inžinjeriju.
Nakon diplomiranja unapređen je u kapetana i nakon toga je otišao u Francusku na akademiju lepih umetnosti. Nije mnogo prošlo pre nego što je shvatio da ipak nije za slikara, ali kao stranac nije mogao da studira na francuskoj vojnoj akademiji.
Nakon povratka u domovinu zatekao je vojsku koja je smanjila svoju brojnost, pa za Tadeuša ni tu više nije bilo mesta. Zbog teškog ekonomskog položaja nije mogao ni da se oženi, pa je ujesen 1775. odlučio da emigrira.
Vratio se u Pariz gde je saznao za početak Američkog rata za nezavisnost. Prvi američki uspesi su bili sa oduševljenjem dočekani u Francuskoj, pa je Tadeuš rešio da se prodruži borbi.
Košćuško u Americi
Košćuško je avgusta 1776. stigao u Ameriku. U početku je bio dobrovoljac, a već u oktobru 1776. unapređen je u pukovnika inženjerije kontinentalne vojske. Po preporukama generala Čarlsa Lija i Adama Kazimirza Šartoriskog imenovan je za glavnog inženjera Kontinentalne vojske.
Njegov rad je predstavljao značajan doprinos američkoj pobedi, a smatran je jednim od najboljih inženjera u američkoj službi.
Džordž Vašington mu je poverio inženjerijske radove na utvrđenju Vest Point na reci Hadson. Posle toga je tražio da bude prekomandovan u južnu armiju, gde je takođe dao značajne doprinose američkoj pobedi.
Foto: wikipedia.org
Amerika je prema Košćušku bila široke ruke, kongres ga je unapredio u brigadnog generala. Dobio je i američko državljanstvo, zemlju i veliku svotu novca. Koristio je novac za oslobađanje robova i zbog toga je uživeo veliki ugled u liberalnim krugovima.
Povratak u domovinu
Tadeuš Košćuško se vratio u Poljsku 1784. na svoje imanje sa demokratskim idejama i velikim planovima. Odmah je oslobodio se svoje ženske kmetove, a muškim je smanjio radnu obavezu.
Lokalno plemstvo apsolutno nije bilo oduševljeno ovim potezima, ali Košćuškova slava je stigla i do Poljske. Vraćen je u vojsku u činu general-majora, dobio je veliku platu, slavu i uticaj.
U ratu protiv Rusije koji je usledio Košćuško je blistao. Prvo je postao komandant divizije, a nakon što je u bici kod Zielence pobedio daleko nadmoćnijeg neprijatelja unapređen je u general-pukovnika.
Ipak, Poljaci su na kraju ovaj rat izgubili, kralj se predao Rusima, a Košćuško je, duboko razočaran i kao vojskovođa koji nije izgubio nijednu bitku, prinuđen da ponovo emigrira, ovoga puta u Drezden, pa u Lajpcig.
Košćuškov ustanak
Tadeuš Košćuško nije odustajao od svoje domovine. Zajedno sa poljskom emigracijom planirao je ustanak i tražio pomoć među stranim saveznicima.
Onda je 24. marta 1794. digao opštenarodni ustanak u okupiranoj Poljskoj! Rusi su odmah krenuli da uguše ustanak, ali Košćuškove snage su pobedile 4. aprila ruski korpus u bici na Raclavicama. Pobunjenici su uspeli u aprilu da isteraju rusku vojsku iz Varšave i Vilna, a ubrzo i iz drugih gradova. U maju je Košćuško proglasio ukidanje kmetstva i uvođenje građanskih zakona za seljake.
Ipak, pobeda je bila kratkog veka. Ubrzo se i pruska vojska okrenula protiv Poljske, pa su pobunjenici u junu bili poraženi. Povukli su se prema Varšavi koju su utvrdili. Košćuškova vojska je odolevala mesecima uprkos mnogobrojnijem neprijatelju.
Foto: wikipedia.org
Spomenik Košćušku u Čikagu
Tek 10. oktobra. Košćuško je bio ranjen i zarobljen. Rusi su ga poslali u Sankt Peterburg u Petropavlovsku tvrđavu. Varšava je zauzeta 5. novembra i ustanak je tako tada bio slomljen.
Kraj života slavnog vojskovođe
Ruski car Pavle I oslobodio je Košćuška 1796. Tražio je od njega da se zakune na lojalnost, a ovaj je tražio da car oslobodi 20.000 poljskih političkih zatvorenika.
Iskusni vojskovođa nije se vratio u domovinu. Nastavio je da putuje. Bio je kratko u Americi, pa se vratio u Francusku i nastanio kraj Pariza. Priča kaže da se tu susreo sa Napoleonom 1799. ali mu nije verovao i odlučio je da ne podržava osnivanje Poljske pod nadzorom Francuske. Nije se vratio u Varšavsko vojvodstvo i nije se priključio poljskoj vojsci, koja je bila Napoleonov saveznik.
Sreo se i sa ruskim carem Aleksandrom I Romanovim, ali nije se složio ni sa njegovim planovima kada je u pitanju Košćuškova domovina. Jednostavno, verovao je samo u nezavisnu Poljsku. Ako takva nije mogla da postoji, a u njoj nije želeo ni da živi.
Tadeuš Košćuško nakon toga se preselio u Švajcarsku. Ostareli vojskovođa je umro nakon pada sa konja 15. oktobra 1817. godine.
Tadeuš Košćuško danas je simbol borbe za slobodu i nezavisnost ne samo Poljskog naroda nego i mnogo šire. Narodni je heroj Poljske, SAD-a, Litvanije i Belorusije. Po njemu je nazvana ulica u gotovo svakom poljskom gradu i u nekim većim evropskim gradovima - Sankt Peterburgu, Budimpešti, Vilnjusu... i, naravno, u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
Ugledni ruski bloger Pavliv objavio je informaciju da je novac koji je Mađarska zaplenila u Budimpešti, a koji je navodno tranzitirao iz Austrije u Ukrajinu, bio zapravo novac nemačke službe BND koji je trebalo da završi u Srbiji, namenjen za rušenje vlasti.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsednik Pokreta Sigurna Srpska, ponovo je danas zadržan na Graničnom prelazu Gradina između BiH i Hrvatske, na ulazu u Hrvatsku.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Književnik Dragoslav Bokan i marketinški stručnjak Nebojša Krstić gostovali su u emisiji "Info jutro" na televiziji Informer. Oni su govorili o nabavci supersoničnih raketa iz Kine, kao i o Hrvatskoj i blokaderima.
Jak vetar koji duva u Beogradu otkačio je jedan splav na Dunavu kod 25. maja, i počeo nekontrolisano da se kreće niz vodu zbog čega su evakuisani ljudi iz susednog objekta.
Teška saobraćajna nezgoda, u kojoj su učestvovala najmanje dva vozila, dogodila se večeras oko 23.15 časova na auto-putu u smeru ka Novom Beogradu, malo posle Beoradske arene.
Porodice i prijatelji dvoje tinejdžera, Mihaila S. (18) i Nede P. (19), koji su 12. marta poginuli u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Busija i dalje su van sebe i ne mogu da se pomire sa velikom tragedijom koja ih je zadesila, a koja je potresla čitav kraj.
Bart de Vever, premijer Belgije, uputio je dramatičan poziv Evropskoj uniji da pod hitno započne direktne pregovore sa Rusijom, uz priznanje da Evropa više nema čime da preti Vladimiru Putinu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu uputio je zvaničan zahtev Ukrajini za održavanje hitnih pregovora povodom presretanja iranskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da u odnosima sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom vidi određenu dinamiku „oca i sina“, govoreći o njihovoj komunikaciji u intervjuu za francuski radio Frans enter.
Gledaoci širom Srbije prikovani su za ekrane uz hit seriju "Katarina Velika" na Informer TV, prateći neverovatan životni put najmoćnije žene u istoriji Rusije.
Na žurci nakon dodele Oskara 2023, koji je tradicionalno jedan od najočekivanijih događaja u Holivudu, pevačica Sijera je izazvala veliku pažnju medija i javnosti svojim modnim izborom.
Gabi Svjerževski ima naviku da grize nokte još od svoje osme godine, a ove godine joj se desila neverovatna komplikacija, koja je umalo koštala života.
Supruga pevača Tonija Cetinskog Dubravka Cetinski oglasila se nakon što je otkazan njegov koncert u novosadskoj dvorani Spens, preuzimajući odgovornost za odluku koja je izazvala burne reakcije u javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar