TADEUŠ KOŠĆUŠKO-KOĆUŠKO-KOŠĆUŠKI... Ko je čovek iza imena ulice zbog koje Beograđani najčešće "lome jezik"?
Podeli vest
Ulica u centru Beograda, velika, lepa i prostrana, a naziv takav da i njeni žitelji "lome jezik". Je l' beše Tadeuša Košćuška? Tadeuša Koćuška? Košćuškog? I ko je uopšte taj?!
Ulica Tadeuša Košćuškog u Beogradu pored Kalemegdana specifična je bar iz dva razloga. Prvo, reč je o najpoznatijoj ulici za "lomljenje jezika" jer je ime jako teško za izgovoriti, a kod prezimena dobar deo ljudi nije baš najsigurniji kako glasi. Drugo, najveći broj građana ni ne zna ko je Tadeuš Košćuško bio.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
21.05.2020
10:36
Za problem broj jedan, osim stalne vežbe, nema "leka". Kod problema broj dva situacija je drugačija.
Dakle - ko je bio Tadeuš Košćuško i odakle mu ulica u centru Beograda?
Za početak čovek se uopšte nije zvao tako! Puno ime glasilo je Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško. On je bio poljski i litvanski nacionalni heroj, general i vođa ustanka 1794. protiv Rusije.
Reč je o čoveku neverovatne prošlosti koji je na svom putu stigao čak i do Amerike i tamo se borio u Ratu za nezavisnost dobivši čak i čin generala!
Nesuđeni slikar i uspešan vojnik
Andžej Tadeuš Bonaventura Košćuško rođen je 4. februara 1746. u Velikom vojvodstvu Litvanija u Poljsko-litvanskoj uniji u plemićkoj porodici. Kako je odlučeno da njegovom bratu pripadne imanje, Tadeuš je odlučio da započne vojnu karijeru.
Foto: wikipedia.org
Upisao je novoformirani univerzitet za obrazovanje oficira i državnih službenika i tamo primio neverovatno dobro obrazovanje - pored vojnih predmeta izučavao je istoriju, filozofiju, latinski, poljski, nemački, francuski, pravo, ekonomiju, geografiju, aritmetiku, geometriju i inžinjeriju.
Nakon diplomiranja unapređen je u kapetana i nakon toga je otišao u Francusku na akademiju lepih umetnosti. Nije mnogo prošlo pre nego što je shvatio da ipak nije za slikara, ali kao stranac nije mogao da studira na francuskoj vojnoj akademiji.
Nakon povratka u domovinu zatekao je vojsku koja je smanjila svoju brojnost, pa za Tadeuša ni tu više nije bilo mesta. Zbog teškog ekonomskog položaja nije mogao ni da se oženi, pa je ujesen 1775. odlučio da emigrira.
Vratio se u Pariz gde je saznao za početak Američkog rata za nezavisnost. Prvi američki uspesi su bili sa oduševljenjem dočekani u Francuskoj, pa je Tadeuš rešio da se prodruži borbi.
Košćuško u Americi
Košćuško je avgusta 1776. stigao u Ameriku. U početku je bio dobrovoljac, a već u oktobru 1776. unapređen je u pukovnika inženjerije kontinentalne vojske. Po preporukama generala Čarlsa Lija i Adama Kazimirza Šartoriskog imenovan je za glavnog inženjera Kontinentalne vojske.
Njegov rad je predstavljao značajan doprinos američkoj pobedi, a smatran je jednim od najboljih inženjera u američkoj službi.
Džordž Vašington mu je poverio inženjerijske radove na utvrđenju Vest Point na reci Hadson. Posle toga je tražio da bude prekomandovan u južnu armiju, gde je takođe dao značajne doprinose američkoj pobedi.
Foto: wikipedia.org
Amerika je prema Košćušku bila široke ruke, kongres ga je unapredio u brigadnog generala. Dobio je i američko državljanstvo, zemlju i veliku svotu novca. Koristio je novac za oslobađanje robova i zbog toga je uživeo veliki ugled u liberalnim krugovima.
Povratak u domovinu
Tadeuš Košćuško se vratio u Poljsku 1784. na svoje imanje sa demokratskim idejama i velikim planovima. Odmah je oslobodio se svoje ženske kmetove, a muškim je smanjio radnu obavezu.
Lokalno plemstvo apsolutno nije bilo oduševljeno ovim potezima, ali Košćuškova slava je stigla i do Poljske. Vraćen je u vojsku u činu general-majora, dobio je veliku platu, slavu i uticaj.
U ratu protiv Rusije koji je usledio Košćuško je blistao. Prvo je postao komandant divizije, a nakon što je u bici kod Zielence pobedio daleko nadmoćnijeg neprijatelja unapređen je u general-pukovnika.
Ipak, Poljaci su na kraju ovaj rat izgubili, kralj se predao Rusima, a Košćuško je, duboko razočaran i kao vojskovođa koji nije izgubio nijednu bitku, prinuđen da ponovo emigrira, ovoga puta u Drezden, pa u Lajpcig.
Košćuškov ustanak
Tadeuš Košćuško nije odustajao od svoje domovine. Zajedno sa poljskom emigracijom planirao je ustanak i tražio pomoć među stranim saveznicima.
Onda je 24. marta 1794. digao opštenarodni ustanak u okupiranoj Poljskoj! Rusi su odmah krenuli da uguše ustanak, ali Košćuškove snage su pobedile 4. aprila ruski korpus u bici na Raclavicama. Pobunjenici su uspeli u aprilu da isteraju rusku vojsku iz Varšave i Vilna, a ubrzo i iz drugih gradova. U maju je Košćuško proglasio ukidanje kmetstva i uvođenje građanskih zakona za seljake.
Ipak, pobeda je bila kratkog veka. Ubrzo se i pruska vojska okrenula protiv Poljske, pa su pobunjenici u junu bili poraženi. Povukli su se prema Varšavi koju su utvrdili. Košćuškova vojska je odolevala mesecima uprkos mnogobrojnijem neprijatelju.
Foto: wikipedia.org
Spomenik Košćušku u Čikagu
Tek 10. oktobra. Košćuško je bio ranjen i zarobljen. Rusi su ga poslali u Sankt Peterburg u Petropavlovsku tvrđavu. Varšava je zauzeta 5. novembra i ustanak je tako tada bio slomljen.
Kraj života slavnog vojskovođe
Ruski car Pavle I oslobodio je Košćuška 1796. Tražio je od njega da se zakune na lojalnost, a ovaj je tražio da car oslobodi 20.000 poljskih političkih zatvorenika.
Iskusni vojskovođa nije se vratio u domovinu. Nastavio je da putuje. Bio je kratko u Americi, pa se vratio u Francusku i nastanio kraj Pariza. Priča kaže da se tu susreo sa Napoleonom 1799. ali mu nije verovao i odlučio je da ne podržava osnivanje Poljske pod nadzorom Francuske. Nije se vratio u Varšavsko vojvodstvo i nije se priključio poljskoj vojsci, koja je bila Napoleonov saveznik.
Sreo se i sa ruskim carem Aleksandrom I Romanovim, ali nije se složio ni sa njegovim planovima kada je u pitanju Košćuškova domovina. Jednostavno, verovao je samo u nezavisnu Poljsku. Ako takva nije mogla da postoji, a u njoj nije želeo ni da živi.
Tadeuš Košćuško nakon toga se preselio u Švajcarsku. Ostareli vojskovođa je umro nakon pada sa konja 15. oktobra 1817. godine.
Tadeuš Košćuško danas je simbol borbe za slobodu i nezavisnost ne samo Poljskog naroda nego i mnogo šire. Narodni je heroj Poljske, SAD-a, Litvanije i Belorusije. Po njemu je nazvana ulica u gotovo svakom poljskom gradu i u nekim većim evropskim gradovima - Sankt Peterburgu, Budimpešti, Vilnjusu... i, naravno, u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da prištinska vlast otimanjem imovine SPC na KiM pokušava da otme istoriju, kulturu i identitet srpskog naroda u južnoj pokrajini
Na indijskoj televiziji prikazana je neobična i humoristična animacija u kojoj su glavni likovi ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi.
U poslovnom kompleksu „Grozni-Siti“, u samom centru prestonice Čečenije, jutros je odjeknula snažna eksplozija koja je teško oštetila fasadu i nekoliko spratova jedne od kula.
Predsednica Skupštine Srbije reagovala je na tekst blokaderskog medija, kojim su sami dokazali da ne postoje paralelni birački spiskovi, kao i da građani glasaju po svojoj volji, a ne pod pritiskom.
Urednica portala "Novosti" Andrijana Nešić bila je gost u emisiji "Dan na dan" na Prvoj televiziji, gde je govorila o skandaloznoj presudi koju je donela sudija blokaderka Tatjana Bezmarević Janjić iz Prvog osnovnog suda, po krivičnoj tužbi Zdenka Tomanović.
Antisrpski mediji jedva su dočekali novu akciju u režiji blokadera zgubidana i to tik pred kraj godine, kada se ljudi spremaju za praznike i porodične aktivnosti. Međutim, da je ludilo u njihovim redovima sve veće, govori i činjenica da planiraju skupljanje potpisa za raspisivanje izbora, koje je predsednik Aleksandar Vučić već najavio.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević ocenio je da je sramna presuda koja je izrečena Andrijani Nešić urednici portala "Novosti".
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Vesna Jović, novinarka Informera za Istočnu Srbiju i Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju gostujući u Info jutru komentarisali su izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju.
Viši sud u Podgorici izdao je jutros naredbu policiji da na naredno ročište, zakazano za 16. januar, prinudno dovede Budvanina Marka Ljubišu-Kana, navodnog pripadnika "škaljarskog klana", kako bi svedočio u postupku protiv kriminalne grupe koja je pokušala da ga ubije.
U okviru istrage za ubistvo počinjeno na području Pešteri, sudski veštaci sa Kliničkog centra Srbije konstatovali su da je okrivljeni u trenutku zločina bio uračunljiv.
U Okružnom sudu u Denpasaru u Indoneziji počelo je suđenje okrivljenima za brutalnu mafijašku likvidaciju Srbina Živana Radmanovića (32) koji je u junu izrešetan u luksuznoj vili na Baliju nakon proslave rođendana njegove supruge.
Nemački kancelar Fridrih Merc sam je sebe izbacio iz procesa mirovnih pregovora o Ukrajini svojom „beskrajnom glupošću“, izjavio je specijalni predstavnik ruskog predsednika za ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je poručio da svaka odluka o zamrznutim ruskim sredstvima mora striktno poštovati međunarodne i domaće propise i da ne sme ugroziti stabilnost globalnog finansijskog sistema, izjavila je portparolka Fonda Džuli Kozak na redovnom brifingu.
Poslanici belgijskog parlamenta uz ovacije su ispratili govor premijera Barta de Vevera, koji je jasno poručio da odbija zahtev Evropske komisije da se zamrznuta ruska imovina prebaci pod nadležnost EK, prenosi televizijski kanal VRT.
Glumica Gala Videnović slavu je stekla ulogom Nataše u filmovima o "Žikinoj dinastiji", a posle mnogo godina publika j eponovo može gledati na filmu i to u 11. nastavku ovog kultnog serijala.
Glumica Dušica Žegarac ispričala je jednom prilikom da je ulogu u filmu "Deveti krug" (1960) dobila sasvim slučajno kada joj je jedan čovek prišao u Pionirskom parku i ponudio da glumi u pomenutom ostvarenju.
Glumac Kijanu Rivs, koji u filmu "Matriks" tumači glavnog junaka Nea, potvrdio da je spreman da ponovo obuče crni mantil i snimi nastavak popularne sage.
Doktor Rašid Ahmed objasnio je da urođene mane srca nisu rezervisane samo za detinjstvo, mnogi odrasli godinama žive s njima nesvesno, jer simptomi često izostaju do kasnijeg životnog doba.
Ovako možete utvrditi da li su vaš mejl ili lozinke završili u rukama hakera. Brza reakcija može sprečiti zloupotrebu vaših naloga i zaštititi vaše podatke.
Veliki kvar u radu Cloudflare-a ponovo je izazvao ozbiljne probleme na internetu, ostavljajući ogroman broj korisnika bez pristupa omiljenim sajtovima i aplikacijama širom sveta.
Pevačica Milica Todorović aktivna je trudnica, ali joj prvi meseci nisu bili laki, tvrde njene komšije koje je često viđaju sa kolegom Stevanom Anđelkovićem.
Pevačica Jelena Vučković, ćerka Goce Božinovske, ponovo je zaljubljena, a kako Informer saznaje njen novi partner ima brak iza sebe i uspešan je ugostitelj.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar