Prethodne sezone srpska malina dostigla je rekordnu cenu po kilogramu, međutim uprkos tome mnogi proizvođači crvenog zlata ostali su praznih džepova.
Sa prvim toplijim danima krenuli su i radovi u Ivanjici i Arilju koji važe za prestonicu srpskih malinjaka. Vremenski uslovi nisu im išli na ruku, pa se kako kažu, ove sezone može očekivati manji rod.
Takođe, prema rečima malinara Dobrivoja Radovića brojni malinjaci po kojima je poznata Zapadna Srbija mogli bi da budu smanjeni, jer proizvođači nezadovoljni neisplaćenim zaradama i zbog sve većih troškova proizvodnje, nameravaju da poseku ovu voćku i čekaju neka bolja vremena.
- Ove godine možemo očekivati manji rod na tržištu i to zbog više faktora. Zima je kasnila, imali smo jako visoke temperature kad im vreme nije. U januaru mesecu dočekali smo padavine bez minusa naročito u ravničarskim krajevima i sve je to preduslov da naše crveno zlato rodi u znatno manjem obimu - kaže Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije malinara Srbije.
Prethodne sezone srpska malina dostigla je rekordnu cenu po kilogramu, međutim uprkos tome mnogi proizvođači crvenog zlata ostali su praznih džepova, jer kako kažu nisu uspeli ni do sada da naplate sva potraživanja. Velike količine maline još uvek stoje uskladištene i čekaju kupce, ali sa nestrpljenjem se čeka i kolika će otkupna cena biti ove godine.
- Ja očekujem da će ona biti od 400 do 500 dinara za jedan kilogram. Upravo zbog niza faktora koji utiču na proizvodnju uslovljavaju da ona bude visoka. Merilo tome je da osiguravajuće kuće rade na ceni od 280-300 dinara. Tačno je da dosta maline ima u malim i srednjim hladnjačama, ali za to nisu krivi proizvodjači, već same hladnjače, jer su oni prethodnih godina čiste zarade po jednom kilogramu maline imali do 2 evra, i tada su svim proljoprivrednim proizvođačima oni davali doplatu od 15 dinara - dodao je on.
Već godinama unazad malinari se susreću sa velikim problemom, a to je nedostatak radne snage. Već sada kalkulišu i pravi se računica za predstojeću sezonu, a po svemu sudeći svoje malinjake mnogi će obrati u krugu porodice.
Foto: Z.G.
- Prošle godine ko je brao maline dobro je zaradio. Sa dnevnicom od 5000 dinara, smeštajem i hranom radnici su mogli da zarade i dve plate u malinjaku. Ove godine ako dnevnica bude 4000 po danu to će biti super, mislim da neće biti potrebe za dodatnom radnom snagom već se domaćini oslanjanju na sopstvenu, kako ne bi pravili dodatne troškove i samim tim bili u minus - poručuje Radović.
Zbog velikih količina uskladištene maline, njena cena po kilogramu sada se kreće od 250 do 300 dinara, što je dosta niže u odnosu prošlogodišnje cene.
Vlada Srbije donela zaključak o reprogram kredita za otkupljivače maline
Vlada Srbije donela je danas na predlog Ministarstva polјoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaklјučak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u uslovima otežane polјoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici, odnosno lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća, a kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema polјoprivrednim proizvođačima malina, ističe se u saopštenju Vlade.
Donošenje ovog zaklјučka je predloženo u cilјu ublažavanja posledica nastalih u sektoru malinarstva usled pada potražnje za malinom. U obrazloženju se navodi da zbog makroekonomskih pomeranja na svetskom tržištu, ekonomske krize, kao i smanjene potrošnje jagodastog voća, određene količine voća nisu prodate, ostale su uskladištene u hladnjačama, a proizvođači nisu isplaćeni za voće koje su predali otkuplјivačima.
Ovom odlukom Vlada Republike Srbije pomaže hladnjačarima u odlaganju obaveza isplate kredita na 12 meseci kako bi izmirili dug iz prethodnog otkupa prema primarnim proizvođačima malina, zaključuje se u saopštenju.
Vlada Srbije donela je na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u portfoliju poljoprivrednih kredita u uslovima otežane poljoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici - lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća u hladnjači u skladu sa propisima, kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima malina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Srbije donela je na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u portfoliju poljoprivrednih kredita u uslovima otežane poljoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici - lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća u hladnjači u skladu sa propisima, kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima malina.
Poznata novinarka i dugogodišnja urednica dnevnog lista "Politika", Ljiljana Smajlović, postavila je ključno pitanje blokaderskoj organizaciji Proglas iza koje stoje Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić i ostali rušitelji Srbije, a potom je jednom rečenicom raskrinkala tu organizaciju.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković okrenuo je leđa obećanjima koja je Zagreb svojevremeno davao Evropi i tako napravio prostora za udaranje novih rampi Srbiji!
Jalova srpska opozicija i tajkunski mediji koji su joj naklonjeni pokrenuli su pravu hajku protiv međunarodne izložbe Ekspo 2027, odnosno odluke Ministarstva prosvete da u školski kalendar za narednu godinu uključi posetu ovoj izložbi.
Direktori srpskih osnovih škola iz Kosovske Kamenice , Negovan Vasić, direktor OŠ "Bratstvo" iz sela Strezovce i Dragan Krstić, direktor OŠ "Desanka Maksimović" iz Kosovske Kamenice koji su uhapšeni sinoć, zadržani su u pritvoru 48 sati.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušani su: B.D., organizator organizovane kriminalne grupe koja je osnivač i direktor privatne Srednje škole „Nikola Tesla“ u Novom Pazaru, kao i tri pripadnika grupe I.P., V.Đ. i M.N.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Paraćinu uhapsili su B. P. (43) iz ovog mesta zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo.
J.M. (68) poginula je sinoć okoo 20 časova u Paraćinu kada je pala sa terase zgrade u kojoj je živela. Komšije su neme zbog tragedije u samom centru Paraćina.
Američki sajt Aksios objavio je da su četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletela za Evropu u okviru priprema za moguću ceremoniju potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.
Tajlandska kraljevska palata saopštila je da je princeza Badžrakitijaba Mahidol, najstarije dete kralja Maha Vadžiralongkorna, preminula u 47. godini nakon što je skoro četiri godine provela u komi zbog ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
U Tihom okeanu pojavila se ogromna masa tople vode široka stotinama milja, a stručnjaci upozoravaju da je reč o jasnom znaku predstojećeg klimatskog fenomena poznatog kao Super El Ninjo.
Glumicu Jasminu Avramović publika najviše pamti kao Ružu Aleksić, odnosno majku lika kog je tumačio Ivan Bosilјčić u kultnoj seriji "Ranjeni orao", ali ona danas izgleda potpuno neprepoznatljivo.
U filmu "Lajanje na zvezde" našem reditelju Zdravku Šotri, promakla je slika Svetog Save u učionici, zbog koje se u vreme radnje filma mogla dobiti zatvorska kazna.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Posni pužići sa spanaćem su jedno od onih peciva koje se rado pravi tokom posta, ali i u svim situacijama kada želite nešto jednostavno, domaće i ukusno.
Instagram je predstavio dugo očekivanu opciju koja korisnicima daje veću kontrolu nad izgledom njihovog profila. Zahvaljujući novoj funkciji „Grid Reordering“, sada je moguće ručno menjati raspored objava bez obzira na datum njihovog objavljivanja.
Snimak sa venčanja u Teksasu postao je viralan nakon što je jedan od kumova kolabirao usred ceremonije, dok je matičar bez prekida nastavio da vodi obred, kao da se ništa neobično ne dešava.
Privatan život Bebi Dol oduvek je bio obavijen velom misterije, a samo jednom je pričala o mužu Aleksi Todoroviću, čija slika je sada viralna na mrežama!
Počele su prijave za novu sezonu najpopularijeg sportskog rijalitija "Exatlon", a takmičarka iz prošle sezone Dušica Topić pozvala je kandidate da se prijave.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.