Hoće li "crveno zlato" ovog leta stići do kupaca? Cena će otići u nebo, a ovo su neki od razloga
Podeli vest
Prethodne sezone srpska malina dostigla je rekordnu cenu po kilogramu, međutim uprkos tome mnogi proizvođači crvenog zlata ostali su praznih džepova.
Sa prvim toplijim danima krenuli su i radovi u Ivanjici i Arilju koji važe za prestonicu srpskih malinjaka. Vremenski uslovi nisu im išli na ruku, pa se kako kažu, ove sezone može očekivati manji rod.
Vlada Srbije donela je na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u portfoliju poljoprivrednih kredita u uslovima otežane poljoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici - lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća u hladnjači u skladu sa propisima, kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima malina.
02.03.2023
20:39
Takođe, prema rečima malinara Dobrivoja Radovića brojni malinjaci po kojima je poznata Zapadna Srbija mogli bi da budu smanjeni, jer proizvođači nezadovoljni neisplaćenim zaradama i zbog sve većih troškova proizvodnje, nameravaju da poseku ovu voćku i čekaju neka bolja vremena.
- Ove godine možemo očekivati manji rod na tržištu i to zbog više faktora. Zima je kasnila, imali smo jako visoke temperature kad im vreme nije. U januaru mesecu dočekali smo padavine bez minusa naročito u ravničarskim krajevima i sve je to preduslov da naše crveno zlato rodi u znatno manjem obimu - kaže Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije malinara Srbije.
Prethodne sezone srpska malina dostigla je rekordnu cenu po kilogramu, međutim uprkos tome mnogi proizvođači crvenog zlata ostali su praznih džepova, jer kako kažu nisu uspeli ni do sada da naplate sva potraživanja. Velike količine maline još uvek stoje uskladištene i čekaju kupce, ali sa nestrpljenjem se čeka i kolika će otkupna cena biti ove godine.
- Ja očekujem da će ona biti od 400 do 500 dinara za jedan kilogram. Upravo zbog niza faktora koji utiču na proizvodnju uslovljavaju da ona bude visoka. Merilo tome je da osiguravajuće kuće rade na ceni od 280-300 dinara. Tačno je da dosta maline ima u malim i srednjim hladnjačama, ali za to nisu krivi proizvodjači, već same hladnjače, jer su oni prethodnih godina čiste zarade po jednom kilogramu maline imali do 2 evra, i tada su svim proljoprivrednim proizvođačima oni davali doplatu od 15 dinara - dodao je on.
Već godinama unazad malinari se susreću sa velikim problemom, a to je nedostatak radne snage. Već sada kalkulišu i pravi se računica za predstojeću sezonu, a po svemu sudeći svoje malinjake mnogi će obrati u krugu porodice.
Foto: Z.G.
- Prošle godine ko je brao maline dobro je zaradio. Sa dnevnicom od 5000 dinara, smeštajem i hranom radnici su mogli da zarade i dve plate u malinjaku. Ove godine ako dnevnica bude 4000 po danu to će biti super, mislim da neće biti potrebe za dodatnom radnom snagom već se domaćini oslanjanju na sopstvenu, kako ne bi pravili dodatne troškove i samim tim bili u minus - poručuje Radović.
Zbog velikih količina uskladištene maline, njena cena po kilogramu sada se kreće od 250 do 300 dinara, što je dosta niže u odnosu prošlogodišnje cene.
Vlada Srbije donela zaključak o reprogram kredita za otkupljivače maline
Vlada Srbije donela je danas na predlog Ministarstva polјoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaklјučak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u uslovima otežane polјoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici, odnosno lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća, a kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema polјoprivrednim proizvođačima malina, ističe se u saopštenju Vlade.
Donošenje ovog zaklјučka je predloženo u cilјu ublažavanja posledica nastalih u sektoru malinarstva usled pada potražnje za malinom. U obrazloženju se navodi da zbog makroekonomskih pomeranja na svetskom tržištu, ekonomske krize, kao i smanjene potrošnje jagodastog voća, određene količine voća nisu prodate, ostale su uskladištene u hladnjačama, a proizvođači nisu isplaćeni za voće koje su predali otkuplјivačima.
Ovom odlukom Vlada Republike Srbije pomaže hladnjačarima u odlaganju obaveza isplate kredita na 12 meseci kako bi izmirili dug iz prethodnog otkupa prema primarnim proizvođačima malina, zaključuje se u saopštenju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Srbije donela je na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključak o davanju saglasnosti da se u vezi sa Odlukom Narodne banke Srbije o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u portfoliju poljoprivrednih kredita u uslovima otežane poljoprivredne proizvodnje, preduzmu mere da dužnici - lica koja se bave otkupom i skladištenjem voća u hladnjači u skladu sa propisima, kojima je omogućen reprogram kredita, ispune u potpunosti ugovorne obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima malina.
Informer je došao u posed dokumenta s tajnog sastanka na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kom je prisustvovala i grupa profesora, a na kom su se oni, verovali ili ne, otvoreno bavili politikom, dogovarali izbornu kampanju i naredne blokaderske poteze.
Arapske zemlje Persijskog zaliva uputile su Iranu poslednje upozorenje zbog napada na njihovu teritoriju i zapretile odgovorom ukoliko se udari nastave, izjavio je ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan.
Ustaše su 1942. godine masakrirale civile na obali Drine dok su pokušavali da izbegnu u Srbiju. Danas se obeležava 84 godine od ustaškog masakra 6.000 srpskih civila u Starom Brodu.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić zahvalio se građanima Srbije što su sačuvali Srbiju, deleći na društvenoj mreži Instagram video sa jučerašnjeg velelepnog skupa u Beogradu.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo vam kako “dokoniše” poslanik blokader Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve “male signale” razmenjuju muzička zvezda Nataša Bekvalac i političar Draško Stanivuković, gde provodi vreme nekadašnji premijer Zoran Živković, kakav je bio provod na slavlju kod pevača Ere Ojdanića, šta je na meniju funkcionera SPS-a Dušana Bajatovića, kuda su posle lekarskog pregleda otišli pevačica Ana Nikolić i njen emotivni partner, kompozitor Goran Ratković Rale…
Dečak ubica, Kosta K. (15) koji je 3. maja pre dve godine ubio devet učenika i radnika obezbeđenja OŠ " Vladislav Ribnikar" , po drugi put će svedočiti na suđenju svojim roditeljima u sredu 25. marta.
Ogroman spisak zločina vezuje se za Vojislava Raičevića, poznatijeg kao Voju Amerikanca, zbog čega ga smatraju i najvećim ubicom beogradskog asfalta. Kažu da tako bogat dosije nemaju ni Sretko Kalinić, ni Željko Maksimović - Maka.
Osumnjičeni S. M. se tereti zbog pokušaja ubistva a B. S. zbog pomaganja u zločinu, tokom sukoba u Šafarikovoj ulici u Novom Sadu, zbog čega im je određen pritvor.
Nakon tri nedelje sukoba, administracija Donalda Trampa započela je razgovore o sledećoj fazi rata i mogućim mirovnim pregovorima sa Iranom, navode američki izvori.
Zamenik kubanskog ministra spoljnih poslova Karlos Fernandes izjavio je da se kubanska vojska sprema za mogućnost vojne agresije SAD i da bi bilo naivno od strane kubanskih lidera da ignorišu mogućnost sukoba.
Iran je zapretio potpunim zatvaranjem Ormuskog moreuza ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnje o napadima na iranska energetska postrojenja.
Tema crnih odnosno velikih boginja (variola vera) tokom vladavine Katarine Velike predstavlja jedan od najfascinantnijih spojeva medicine, hrabrosti i političke propagande u 18. veku.
Što nam pametni uređaji pružaju više oni istovremeno troše sve više električne energije, što podrazumeva i sve kraće trajanje baterije, a evo šta je najviše troši.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar