Sudeći prema potrošnji stanovništva u evrima po stanovniku u Evropi u 2023. Srbi najviše para daju na cigarete, lečenje, hleb, meso, mleko i sir.
Potrošnja stanovništva u evrima po stanovniku rezultat je nivoa cena po zemljama i kupovne moći stanovništva, a posmatrano po tekućim kursevima valuta BDP po stanovniku u Srbiji (10.497 evra) bio je na 27,9 procenata prosečnog u EU, dok je po kupovnoj snazi premašio 40 odsto.
- Kod lične potrošnje stanovništva bili smo na 32,6 odsto od proseka u EU sa 8.025 evra po stanovniku u 2023. godini. Od 36 zemalja za poređenje, bez UK, Moldavije, Ukrajine, Rusije... bili smo na 33. mestu i manju potrošnju su imale samo Albanija (6.195), S. Makedonija (6.053) i Bosna i Hercegovina (5.971 evra). U ličnu potrošnju po stanovniku ulazi i potrošnja stranaca, što značajno podiže pokazatelje malim turističkim zemljama, poput Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Na hranu se u Srbiji trošilo najmanje u Evropi (1.677 evra po stanovniku), a približno isto su trošili u Mađarskoj (1.692), BiH (1.778), S. Makedoniji (1.782) i u Turskoj (1.797 evra). Crna Gora (2.727) i Albanija (2.421) imale su značajno veću vrednost što je posledica potrošnje turista. Potrošnja na hranu bila nam je na 63,6 odsto od proseka u EU što je skoro duplo više od ukupne lične potrošnje koja je bila na 32,6 procenata - objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.org.
Foto: Shuterstock
Na hleb i žitarice u Srbiji se trošilo 238 evra, i manje se trošilo samo u S. Makedoniji (232), Bugarskoj (230) i Turskoj (229).
Za meso smo izdvajali 445 evra, što je 81,2 odsto od proseka u EU.
- Manje od nas su trošili u Bugarskoj (339), Mađarskoj (395), Malti (439), Poljskoj (374), BiH (420), S. Makedoniji (292) i Turskoj (315). U Švedskoj (456) i Finskoj (449) troše na meso kao u Srbiji mada su im plate znatno veće. Njima je to malo više od jedan odsto ukupne potrošnje, a nama je to 5,5 procenata - ističe Zdravković.
Građani Srbije su na ribu trošili 40 evra, što je samo 29 odsto od proseka u EU, i manju potrošnju su imale samo Mađarska (21), BiH (35), S. Makedonija (36) i Turska (32 evra).
Za mleko, sir i jaja u Srbiji je potrošeno 268 evra, što je 74 procenta od proseka EU, a manju potrošnju imale su Bugarska (265), Poljska (263), Španija (224) i Irska (198 evra).
Na ulja i masti trošilo se 55 evra što je 67,9% odsto proseka EU, a manju potrošnju imale su Irska (54), Rumunija (49), Norveška (45) i BiH (53 evra).
Na voće, povrće i krompir u Srbiji se trošilo 279 evra, što je 52,4 odsto od proseka EU i ni jedna zemlja nije imala manju potrošnju. Uporedive sa Srbijom bile su Mađarska i BiH sa 280 evra po stanovniku.
Na ostalu hranu se trošilo 175 evra (59,1%) i manju potrošnju imale su: Grčka (141), Mađarska (166), Rumunija (170), BiH (165), Albanija (87) i Turska (171).
Foto: Shuterstock
Na bezalkoholna pića u Srbiji se potrošilo 179 evra (70,2% proseka u EU) i manju potrošnju imale su Portugalija (165), Rumunija (126), Bugarska (169), Grčka (157), Turska (115) i Albanija (50).
Na alkoholna pića u Srbiji se u 2023. trošilo 164 evra (51,7% proseka u EU) a manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Turskoj, Grčkoj (163) i Bugarskoj (153 evra).
- Kod cigareta smo bili najbolje rangirani na 19. mestu u Evropi sa 348 evra (97,8% od prosečne potrošnje u EU), a manju potrošnju imali su u Bugarskoj, Nemačkoj (340 evra), Estoniji, Španiji, Letoniji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Slovačkoj, Švedskoj, Islandu, Crnoj Gori, Turskoj i u BAS. Na stanovanje u Srbiji se potrošilo 1.266 evra što je samo 26,7% od proseka u EU. Manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH, Crna Gora (1.164) i Turska (967) - kaže Zdravković.
Za nameštaj, kućne aparate i održavanje trošilo se u Srbiji 312 evra što je 27,9 odsto od proseka u EU. Manje su potrošili samo u S. Makedoniji (145 evra).
Na zdravlje je u Srbiji potrošeno 866 evra (26,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Crnoj Gori (581) i Turskoj (449).
Na saobraćaj je potrošeno 830 evra (34,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH i u Slovačkoj (675).
Na komunikacije je u Srbiji potrošeno po 347 evra, što je 76,9% proseka EU. Manje su trošili u deset zemalja i to u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Crnoj Gori i Turskoj.
Na rekreaciju i kulturu potrošeno je 547 evra (29% proseka EU) i manju potrošnju imale su BiH (298), Crna Gora (462) i S. Makedonija (248).
Na obrazovanje je u Srbiji trošeno 341 evra (20,8% proseka EU) i manju potrošnju je imala samo Turska (261).
Foto: Shuterstock
- Na hotele i restorane u Srbiji je potrošeno 372 evra (22,5% EU), i manju potrošnju su imali samo u S. Makedoniji (240) i Albaniji (274 evra). Potrošnja u Hrvatskoj (2.228) i Crnoj Gori (1.461) koja je šest i četiri puta veća nego u Srbiji ukazuje na potrošnju stranih turista u ovim zemljama, jer toliko više ne troše njihovi stanovnici na ove namene - objašnjava Zdravković.
Na ostale proizvode i usluge u Srbiji je potrošeno 650 evra po stanovniku (19,2% od proseka EU) i manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH i Crna Gora (598 evra).
"Želim da se javno zahvalim jednoj izuzetnoj osobi koja mi je spasila život u trenutku kada mi je bila potrebna hitna pomoć" - počela je svoju objavu Srpkinja Aleksandra u popularnoj Fejsbuk grupi "Grčka info", koji je za veoma kratko vreme prikupio veliki broj pregleda.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za brzu saobraćajnicu Vožd Karađorđe, čime se stiču uslovi da se do kraja godine otpočne za izgradnjom prve deonice te brze saobraćajnice – od Lazarevca do Aranđelovca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar