Sudeći prema potrošnji stanovništva u evrima po stanovniku u Evropi u 2023. Srbi najviše para daju na cigarete, lečenje, hleb, meso, mleko i sir.
Potrošnja stanovništva u evrima po stanovniku rezultat je nivoa cena po zemljama i kupovne moći stanovništva, a posmatrano po tekućim kursevima valuta BDP po stanovniku u Srbiji (10.497 evra) bio je na 27,9 procenata prosečnog u EU, dok je po kupovnoj snazi premašio 40 odsto.
- Kod lične potrošnje stanovništva bili smo na 32,6 odsto od proseka u EU sa 8.025 evra po stanovniku u 2023. godini. Od 36 zemalja za poređenje, bez UK, Moldavije, Ukrajine, Rusije... bili smo na 33. mestu i manju potrošnju su imale samo Albanija (6.195), S. Makedonija (6.053) i Bosna i Hercegovina (5.971 evra). U ličnu potrošnju po stanovniku ulazi i potrošnja stranaca, što značajno podiže pokazatelje malim turističkim zemljama, poput Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Na hranu se u Srbiji trošilo najmanje u Evropi (1.677 evra po stanovniku), a približno isto su trošili u Mađarskoj (1.692), BiH (1.778), S. Makedoniji (1.782) i u Turskoj (1.797 evra). Crna Gora (2.727) i Albanija (2.421) imale su značajno veću vrednost što je posledica potrošnje turista. Potrošnja na hranu bila nam je na 63,6 odsto od proseka u EU što je skoro duplo više od ukupne lične potrošnje koja je bila na 32,6 procenata - objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.org.
Foto: Shuterstock
Na hleb i žitarice u Srbiji se trošilo 238 evra, i manje se trošilo samo u S. Makedoniji (232), Bugarskoj (230) i Turskoj (229).
Za meso smo izdvajali 445 evra, što je 81,2 odsto od proseka u EU.
- Manje od nas su trošili u Bugarskoj (339), Mađarskoj (395), Malti (439), Poljskoj (374), BiH (420), S. Makedoniji (292) i Turskoj (315). U Švedskoj (456) i Finskoj (449) troše na meso kao u Srbiji mada su im plate znatno veće. Njima je to malo više od jedan odsto ukupne potrošnje, a nama je to 5,5 procenata - ističe Zdravković.
Građani Srbije su na ribu trošili 40 evra, što je samo 29 odsto od proseka u EU, i manju potrošnju su imale samo Mađarska (21), BiH (35), S. Makedonija (36) i Turska (32 evra).
Za mleko, sir i jaja u Srbiji je potrošeno 268 evra, što je 74 procenta od proseka EU, a manju potrošnju imale su Bugarska (265), Poljska (263), Španija (224) i Irska (198 evra).
Na ulja i masti trošilo se 55 evra što je 67,9% odsto proseka EU, a manju potrošnju imale su Irska (54), Rumunija (49), Norveška (45) i BiH (53 evra).
Na voće, povrće i krompir u Srbiji se trošilo 279 evra, što je 52,4 odsto od proseka EU i ni jedna zemlja nije imala manju potrošnju. Uporedive sa Srbijom bile su Mađarska i BiH sa 280 evra po stanovniku.
Na ostalu hranu se trošilo 175 evra (59,1%) i manju potrošnju imale su: Grčka (141), Mađarska (166), Rumunija (170), BiH (165), Albanija (87) i Turska (171).
Foto: Shuterstock
Na bezalkoholna pića u Srbiji se potrošilo 179 evra (70,2% proseka u EU) i manju potrošnju imale su Portugalija (165), Rumunija (126), Bugarska (169), Grčka (157), Turska (115) i Albanija (50).
Na alkoholna pića u Srbiji se u 2023. trošilo 164 evra (51,7% proseka u EU) a manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Turskoj, Grčkoj (163) i Bugarskoj (153 evra).
- Kod cigareta smo bili najbolje rangirani na 19. mestu u Evropi sa 348 evra (97,8% od prosečne potrošnje u EU), a manju potrošnju imali su u Bugarskoj, Nemačkoj (340 evra), Estoniji, Španiji, Letoniji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Slovačkoj, Švedskoj, Islandu, Crnoj Gori, Turskoj i u BAS. Na stanovanje u Srbiji se potrošilo 1.266 evra što je samo 26,7% od proseka u EU. Manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH, Crna Gora (1.164) i Turska (967) - kaže Zdravković.
Za nameštaj, kućne aparate i održavanje trošilo se u Srbiji 312 evra što je 27,9 odsto od proseka u EU. Manje su potrošili samo u S. Makedoniji (145 evra).
Na zdravlje je u Srbiji potrošeno 866 evra (26,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Crnoj Gori (581) i Turskoj (449).
Na saobraćaj je potrošeno 830 evra (34,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH i u Slovačkoj (675).
Na komunikacije je u Srbiji potrošeno po 347 evra, što je 76,9% proseka EU. Manje su trošili u deset zemalja i to u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Crnoj Gori i Turskoj.
Na rekreaciju i kulturu potrošeno je 547 evra (29% proseka EU) i manju potrošnju imale su BiH (298), Crna Gora (462) i S. Makedonija (248).
Na obrazovanje je u Srbiji trošeno 341 evra (20,8% proseka EU) i manju potrošnju je imala samo Turska (261).
Foto: Shuterstock
- Na hotele i restorane u Srbiji je potrošeno 372 evra (22,5% EU), i manju potrošnju su imali samo u S. Makedoniji (240) i Albaniji (274 evra). Potrošnja u Hrvatskoj (2.228) i Crnoj Gori (1.461) koja je šest i četiri puta veća nego u Srbiji ukazuje na potrošnju stranih turista u ovim zemljama, jer toliko više ne troše njihovi stanovnici na ove namene - objašnjava Zdravković.
Na ostale proizvode i usluge u Srbiji je potrošeno 650 evra po stanovniku (19,2% od proseka EU) i manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH i Crna Gora (598 evra).
"Želim da se javno zahvalim jednoj izuzetnoj osobi koja mi je spasila život u trenutku kada mi je bila potrebna hitna pomoć" - počela je svoju objavu Srpkinja Aleksandra u popularnoj Fejsbuk grupi "Grčka info", koji je za veoma kratko vreme prikupio veliki broj pregleda.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za brzu saobraćajnicu Vožd Karađorđe, čime se stiču uslovi da se do kraja godine otpočne za izgradnjom prve deonice te brze saobraćajnice – od Lazarevca do Aranđelovca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Lider opozicione SSP Dragan Đilas gostovanjem na Nova S izgovorio je gomilu nebuloza, a jedna od njih je i plan za ukidanje Javnog servisa u prvih 24 sata nakon što oni, blokaderi, dođu na vlast. Radio televizija Srbije mu je očigledno odgovarala kad je zgrnuo milione, a sada mu smeta.
Opozicija i blokaderi još jednom su otvoreno priznali da je njihov jedini pravi cilj pred predstojeće izbore izazivanje postizborne krize, obojena revolucija i nasilno preuzimanje vlasti na ulici.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Rusija je rasporedila tri prstena protivvazdušne odbrane kako bi ojačala zaštitu Moskve, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Junajted njuz, prenosi Ukrinform.
Donald Tramp za sada bira jači ekonomski pritisak na Iran, umesto nove velike vojne ofanzive, dok pregovori Vašingtona i Teherana napreduju „polovično“.
Ukrajina mora da prihvati ruske uslove za rešavanje sukoba kako bi izbegla uništenje, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Miloš Čujović, suprug pevačice Kaje Ostojić, otišao je korak dalje u pokazivanju ljubavi prema svojoj izabranici, pa je njen lik ponovo urezao na svojoj koži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.