Sudeći prema potrošnji stanovništva u evrima po stanovniku u Evropi u 2023. Srbi najviše para daju na cigarete, lečenje, hleb, meso, mleko i sir.
Potrošnja stanovništva u evrima po stanovniku rezultat je nivoa cena po zemljama i kupovne moći stanovništva, a posmatrano po tekućim kursevima valuta BDP po stanovniku u Srbiji (10.497 evra) bio je na 27,9 procenata prosečnog u EU, dok je po kupovnoj snazi premašio 40 odsto.
- Kod lične potrošnje stanovništva bili smo na 32,6 odsto od proseka u EU sa 8.025 evra po stanovniku u 2023. godini. Od 36 zemalja za poređenje, bez UK, Moldavije, Ukrajine, Rusije... bili smo na 33. mestu i manju potrošnju su imale samo Albanija (6.195), S. Makedonija (6.053) i Bosna i Hercegovina (5.971 evra). U ličnu potrošnju po stanovniku ulazi i potrošnja stranaca, što značajno podiže pokazatelje malim turističkim zemljama, poput Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Na hranu se u Srbiji trošilo najmanje u Evropi (1.677 evra po stanovniku), a približno isto su trošili u Mađarskoj (1.692), BiH (1.778), S. Makedoniji (1.782) i u Turskoj (1.797 evra). Crna Gora (2.727) i Albanija (2.421) imale su značajno veću vrednost što je posledica potrošnje turista. Potrošnja na hranu bila nam je na 63,6 odsto od proseka u EU što je skoro duplo više od ukupne lične potrošnje koja je bila na 32,6 procenata - objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.org.
Foto: Shuterstock
Na hleb i žitarice u Srbiji se trošilo 238 evra, i manje se trošilo samo u S. Makedoniji (232), Bugarskoj (230) i Turskoj (229).
Za meso smo izdvajali 445 evra, što je 81,2 odsto od proseka u EU.
- Manje od nas su trošili u Bugarskoj (339), Mađarskoj (395), Malti (439), Poljskoj (374), BiH (420), S. Makedoniji (292) i Turskoj (315). U Švedskoj (456) i Finskoj (449) troše na meso kao u Srbiji mada su im plate znatno veće. Njima je to malo više od jedan odsto ukupne potrošnje, a nama je to 5,5 procenata - ističe Zdravković.
Građani Srbije su na ribu trošili 40 evra, što je samo 29 odsto od proseka u EU, i manju potrošnju su imale samo Mađarska (21), BiH (35), S. Makedonija (36) i Turska (32 evra).
Za mleko, sir i jaja u Srbiji je potrošeno 268 evra, što je 74 procenta od proseka EU, a manju potrošnju imale su Bugarska (265), Poljska (263), Španija (224) i Irska (198 evra).
Na ulja i masti trošilo se 55 evra što je 67,9% odsto proseka EU, a manju potrošnju imale su Irska (54), Rumunija (49), Norveška (45) i BiH (53 evra).
Na voće, povrće i krompir u Srbiji se trošilo 279 evra, što je 52,4 odsto od proseka EU i ni jedna zemlja nije imala manju potrošnju. Uporedive sa Srbijom bile su Mađarska i BiH sa 280 evra po stanovniku.
Na ostalu hranu se trošilo 175 evra (59,1%) i manju potrošnju imale su: Grčka (141), Mađarska (166), Rumunija (170), BiH (165), Albanija (87) i Turska (171).
Foto: Shuterstock
Na bezalkoholna pića u Srbiji se potrošilo 179 evra (70,2% proseka u EU) i manju potrošnju imale su Portugalija (165), Rumunija (126), Bugarska (169), Grčka (157), Turska (115) i Albanija (50).
Na alkoholna pića u Srbiji se u 2023. trošilo 164 evra (51,7% proseka u EU) a manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Turskoj, Grčkoj (163) i Bugarskoj (153 evra).
- Kod cigareta smo bili najbolje rangirani na 19. mestu u Evropi sa 348 evra (97,8% od prosečne potrošnje u EU), a manju potrošnju imali su u Bugarskoj, Nemačkoj (340 evra), Estoniji, Španiji, Letoniji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Slovačkoj, Švedskoj, Islandu, Crnoj Gori, Turskoj i u BAS. Na stanovanje u Srbiji se potrošilo 1.266 evra što je samo 26,7% od proseka u EU. Manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH, Crna Gora (1.164) i Turska (967) - kaže Zdravković.
Za nameštaj, kućne aparate i održavanje trošilo se u Srbiji 312 evra što je 27,9 odsto od proseka u EU. Manje su potrošili samo u S. Makedoniji (145 evra).
Na zdravlje je u Srbiji potrošeno 866 evra (26,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Crnoj Gori (581) i Turskoj (449).
Na saobraćaj je potrošeno 830 evra (34,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH i u Slovačkoj (675).
Na komunikacije je u Srbiji potrošeno po 347 evra, što je 76,9% proseka EU. Manje su trošili u deset zemalja i to u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Crnoj Gori i Turskoj.
Na rekreaciju i kulturu potrošeno je 547 evra (29% proseka EU) i manju potrošnju imale su BiH (298), Crna Gora (462) i S. Makedonija (248).
Na obrazovanje je u Srbiji trošeno 341 evra (20,8% proseka EU) i manju potrošnju je imala samo Turska (261).
Foto: Shuterstock
- Na hotele i restorane u Srbiji je potrošeno 372 evra (22,5% EU), i manju potrošnju su imali samo u S. Makedoniji (240) i Albaniji (274 evra). Potrošnja u Hrvatskoj (2.228) i Crnoj Gori (1.461) koja je šest i četiri puta veća nego u Srbiji ukazuje na potrošnju stranih turista u ovim zemljama, jer toliko više ne troše njihovi stanovnici na ove namene - objašnjava Zdravković.
Na ostale proizvode i usluge u Srbiji je potrošeno 650 evra po stanovniku (19,2% od proseka EU) i manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH i Crna Gora (598 evra).
"Želim da se javno zahvalim jednoj izuzetnoj osobi koja mi je spasila život u trenutku kada mi je bila potrebna hitna pomoć" - počela je svoju objavu Srpkinja Aleksandra u popularnoj Fejsbuk grupi "Grčka info", koji je za veoma kratko vreme prikupio veliki broj pregleda.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za brzu saobraćajnicu Vožd Karađorđe, čime se stiču uslovi da se do kraja godine otpočne za izgradnjom prve deonice te brze saobraćajnice – od Lazarevca do Aranđelovca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Pevač Boban Zdravković napravio je pometnju tokom jednog nastupa, a snimak koji kruži internetom pokazuje scenu kakva se retko viđa - publika ga je bukvalno opkolila, pa je u jednom trenutku jedva uspevao da se probije kroz masu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.