Sudeći prema potrošnji stanovništva u evrima po stanovniku u Evropi u 2023. Srbi najviše para daju na cigarete, lečenje, hleb, meso, mleko i sir.
Potrošnja stanovništva u evrima po stanovniku rezultat je nivoa cena po zemljama i kupovne moći stanovništva, a posmatrano po tekućim kursevima valuta BDP po stanovniku u Srbiji (10.497 evra) bio je na 27,9 procenata prosečnog u EU, dok je po kupovnoj snazi premašio 40 odsto.
- Kod lične potrošnje stanovništva bili smo na 32,6 odsto od proseka u EU sa 8.025 evra po stanovniku u 2023. godini. Od 36 zemalja za poređenje, bez UK, Moldavije, Ukrajine, Rusije... bili smo na 33. mestu i manju potrošnju su imale samo Albanija (6.195), S. Makedonija (6.053) i Bosna i Hercegovina (5.971 evra). U ličnu potrošnju po stanovniku ulazi i potrošnja stranaca, što značajno podiže pokazatelje malim turističkim zemljama, poput Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Na hranu se u Srbiji trošilo najmanje u Evropi (1.677 evra po stanovniku), a približno isto su trošili u Mađarskoj (1.692), BiH (1.778), S. Makedoniji (1.782) i u Turskoj (1.797 evra). Crna Gora (2.727) i Albanija (2.421) imale su značajno veću vrednost što je posledica potrošnje turista. Potrošnja na hranu bila nam je na 63,6 odsto od proseka u EU što je skoro duplo više od ukupne lične potrošnje koja je bila na 32,6 procenata - objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković, urednik portala Makroekonomija.org.
Foto: Shuterstock
Na hleb i žitarice u Srbiji se trošilo 238 evra, i manje se trošilo samo u S. Makedoniji (232), Bugarskoj (230) i Turskoj (229).
Za meso smo izdvajali 445 evra, što je 81,2 odsto od proseka u EU.
- Manje od nas su trošili u Bugarskoj (339), Mađarskoj (395), Malti (439), Poljskoj (374), BiH (420), S. Makedoniji (292) i Turskoj (315). U Švedskoj (456) i Finskoj (449) troše na meso kao u Srbiji mada su im plate znatno veće. Njima je to malo više od jedan odsto ukupne potrošnje, a nama je to 5,5 procenata - ističe Zdravković.
Građani Srbije su na ribu trošili 40 evra, što je samo 29 odsto od proseka u EU, i manju potrošnju su imale samo Mađarska (21), BiH (35), S. Makedonija (36) i Turska (32 evra).
Za mleko, sir i jaja u Srbiji je potrošeno 268 evra, što je 74 procenta od proseka EU, a manju potrošnju imale su Bugarska (265), Poljska (263), Španija (224) i Irska (198 evra).
Na ulja i masti trošilo se 55 evra što je 67,9% odsto proseka EU, a manju potrošnju imale su Irska (54), Rumunija (49), Norveška (45) i BiH (53 evra).
Na voće, povrće i krompir u Srbiji se trošilo 279 evra, što je 52,4 odsto od proseka EU i ni jedna zemlja nije imala manju potrošnju. Uporedive sa Srbijom bile su Mađarska i BiH sa 280 evra po stanovniku.
Na ostalu hranu se trošilo 175 evra (59,1%) i manju potrošnju imale su: Grčka (141), Mađarska (166), Rumunija (170), BiH (165), Albanija (87) i Turska (171).
Foto: Shuterstock
Na bezalkoholna pića u Srbiji se potrošilo 179 evra (70,2% proseka u EU) i manju potrošnju imale su Portugalija (165), Rumunija (126), Bugarska (169), Grčka (157), Turska (115) i Albanija (50).
Na alkoholna pića u Srbiji se u 2023. trošilo 164 evra (51,7% proseka u EU) a manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Turskoj, Grčkoj (163) i Bugarskoj (153 evra).
- Kod cigareta smo bili najbolje rangirani na 19. mestu u Evropi sa 348 evra (97,8% od prosečne potrošnje u EU), a manju potrošnju imali su u Bugarskoj, Nemačkoj (340 evra), Estoniji, Španiji, Letoniji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Portugaliji, Slovačkoj, Švedskoj, Islandu, Crnoj Gori, Turskoj i u BAS. Na stanovanje u Srbiji se potrošilo 1.266 evra što je samo 26,7% od proseka u EU. Manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH, Crna Gora (1.164) i Turska (967) - kaže Zdravković.
Za nameštaj, kućne aparate i održavanje trošilo se u Srbiji 312 evra što je 27,9 odsto od proseka u EU. Manje su potrošili samo u S. Makedoniji (145 evra).
Na zdravlje je u Srbiji potrošeno 866 evra (26,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Crnoj Gori (581) i Turskoj (449).
Na saobraćaj je potrošeno 830 evra (34,1% proseka EU) i manje su trošili u Albaniji, S. Makedoniji, BiH i u Slovačkoj (675).
Na komunikacije je u Srbiji potrošeno po 347 evra, što je 76,9% proseka EU. Manje su trošili u deset zemalja i to u Albaniji, S. Makedoniji, BiH, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Poljskoj, Crnoj Gori i Turskoj.
Na rekreaciju i kulturu potrošeno je 547 evra (29% proseka EU) i manju potrošnju imale su BiH (298), Crna Gora (462) i S. Makedonija (248).
Na obrazovanje je u Srbiji trošeno 341 evra (20,8% proseka EU) i manju potrošnju je imala samo Turska (261).
Foto: Shuterstock
- Na hotele i restorane u Srbiji je potrošeno 372 evra (22,5% EU), i manju potrošnju su imali samo u S. Makedoniji (240) i Albaniji (274 evra). Potrošnja u Hrvatskoj (2.228) i Crnoj Gori (1.461) koja je šest i četiri puta veća nego u Srbiji ukazuje na potrošnju stranih turista u ovim zemljama, jer toliko više ne troše njihovi stanovnici na ove namene - objašnjava Zdravković.
Na ostale proizvode i usluge u Srbiji je potrošeno 650 evra po stanovniku (19,2% od proseka EU) i manju potrošnju imale su Albanija, S. Makedonija, BiH i Crna Gora (598 evra).
"Želim da se javno zahvalim jednoj izuzetnoj osobi koja mi je spasila život u trenutku kada mi je bila potrebna hitna pomoć" - počela je svoju objavu Srpkinja Aleksandra u popularnoj Fejsbuk grupi "Grčka info", koji je za veoma kratko vreme prikupio veliki broj pregleda.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za brzu saobraćajnicu Vožd Karađorđe, čime se stiču uslovi da se do kraja godine otpočne za izgradnjom prve deonice te brze saobraćajnice – od Lazarevca do Aranđelovca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Argentinska pevačica Šakira dobila je konačnu pravnu bitku sa poreskim vlastima u Španiji koje će morati da joj vrate više od 60 miliona evra, koliko su iznosili nametnuti porez i novčani penali, koji su prema mišljenju suda, nezakonito određeni.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar