ŠEST NEVEROVATNIH TEORIJA O MISTERIOZNOJ ATLANTIDI U šta vi verujete?
Podeli vest
Da li je Atlantida priča o nastanku Crnog mora ili samo bajka maštovitog besednika?
Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesovanja koliko Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala pre nekoliko hiljada godina. Tako se bar pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprečava arheologe, istoričare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvek intrigira radoznale umove.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
19.02.2020
09:19
Da li su Atlantiđani zaista postojali i šta im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspeti da odgovorimo, ali to nas ne sprečava da ih postavimo. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema predanju, u drevna vremena vladala svetom.
Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski okean
Ideja da je reč o istorijski potvrđenom mestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, uticajni starogrčki filozof i besednik, javila se tek krajem 19. veka. U svojoj knjizi "Atlantida: Prepotopski svet" iz 1882., pisac Ignacije Doneli tvrdio je da su drevni narodi nasledili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.
In Old Atlantis, before the polar shift 75,000 years ago, the position of equator was different and thus the position of the whole planetary energy grid was different also. https://t.co/mx18ktTPJmpic.twitter.com/rAL5QMFWd9
— COBRA info (@cobrainfo1) February 21, 2020
oneli je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stubova kod Gibraltara, moreuza koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog okeana. Savremena okeanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.
Atlantidu je progutao Bermudski trougao
Nadahnuti Donelijevim delom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negde drugde. Jedan od njih bio je i Čarls Berlic, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika „Berlic”. On je tokom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trougao. Reč je o ozloglašenoj oblasti Atlantskog okeana gde brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Naučnici procenjuju da je reč o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stena.
If All the ships and Airplanes get disappear in the Bermuda Triangle,Why don't we throw all the Trash and plastic there and save the planet..!! pic.twitter.com/BlSZDo02xB
— Malik Mubashar (@Mubashar_says) February 19, 2020
Antarktik je nekada bio Atlantida
Autor Čarls Hapgud u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Ajnštajn pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je pre otprilike 12.000 godina došlo do pomeranja Zemljine kore, usled čega je Antarktik premešten južnije nego što je bio do tada. Hapgud smatra da je klima na tom ranijem Antarktiku bila umerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomeranja kore, pa se kontinent izmestio, temperatura je naglo zahladnela i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.
Baš kao i Donelijeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.
Mit o Atlantidi ustvari govori o Crnomorskom potopu
Možda je Atlantida izmišljeno mesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog istorijskog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine pre nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosforski moreuz i napojilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.
Foto: Printscreen You Tube
Ukoliko se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao pomeranje stanovništva koje je naseljavalo obode hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bežeći od nadilazeće vode slikovito opisivali svoje doživalje, a te priče su, zatim, nekoliko hiljada godina kasnije nadahnule Platona da piše o izgubljenoj civilizaciji, piše History.
Atlantida svedoči o Minojskoj civilizaciji, koja je cvetala na grčkim ostrvima
Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju sa grčkih ostrva Krit i Santorini, koja je cvetala između 2500. i 1600. godine pre nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minoju. Veruje se da je to bila prva evropska velika civilizacija. Minojci su podizali velelepne palate, gradili su puteve i bili su prvi Evropljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.
Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščezli iz tokova istorije. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi sa izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Istoričari smatraju da se oko 1600. godine pre nove ere dogodio razoran zemljotres, koji je uzdrmao vulkansko ostrvo Teru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmera. Deset miliona tona stene, pepela i gasa je izbačeno u atmosferu. Cunamiji koji su usledili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda sa kopna.
Foto: pixabay.com
Atlantida je plod Platonove mašte
Većina istoričara i naučnika se slaže da je Platonovo pripovedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, radije, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost.
Sem Platonovih dijaloga - „Timaj” i „Kritija” -, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štaviše, uprkos razvitku savremene okeanografije i naporima u mapiranju okeanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji, piše Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Lider levičarske koalicije Novi narodni front Žan-Lik Melanšon prisustvovao je, ne baš tako davno, maršu "Besmrtni puk" u Moskvi 9. maja 2018. godine, držeći portret francuskog pilota Morisa de Sena, pilota eskadrile Normandija-Nemen.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Varšavi, da Kijev očekuje konkretne korake svojih zapadnih partnera da ojača svoju protivvazdušnu odbranu i zaštiti svoj energetski sektor tokom samita NATO ove nedelje. Ova vest dolazi nakon razornog udara ruskih snaga na gradove širom Ukrajine, prilikom čega je poginulo najmanje 29 ljudi.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas telegram saučešća porodici, prijateljima i kolegama povodom smrti Radisava Radeta Brajovića, dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika "Večernjih novosti" u kome je istakao da je sa tugom primio vest o njegovoj smrti, jer je, kako je rekao, sa njim otišao još jedan veliki deo časne istorije našeg novinarstva.
Potpredsednica Glavnog odbora SNS Irena Vujović izjavila je danas da je zgrožena morbidnom izjavom opozicionog političara Srđana Škora, kojom indirektno poziva na ubistvo sina predsednika Republike Aleksandra Vučića.
Ko će zaista povesti Francusku? Po svemu sudeći, niko neće moći da računa na podršku onog drugog. O izborima u Francuskoj u emisiji "Info dan" govorili su novinar iz Pariza Saša Pešić i politikolog Vladimir Kljajić. Uživo u program javio se i Milutin Ilić, izvršni direktor Instituta Geopolitikon, koji je komentarisao situaciju u Francuskoj nakon drugog kruga izbora.
Srđan Škoro je u jednoj emisiji dobar deo svog izlaganja posvetio je sinu predsednika Vučića govoreći zaista gnusne stvari. Tako nešto nije se dešavalo čak ni devedesetih. Danas se sve svelo na lični nivo. Zašto je porodica predsednika postala glavna tema opozicije? Na ovu temu u "Info danu" govorio je analitičar Boško Vasiljević.
Da li bazeni i hoteli trebaju da budu samo za odrasle i da li bi deca mogla da imaju poseban odeljak na plaži? Na to su u Info jutru odgovorili estradni filozof i voditelj TV Informer Milivoje Mili Čolić i Dušan Atanasov iz agencije "Big Blue".
Jedna klinika na društvenim mrežama nudi uslugu surogat majčinstva, iako to nije regulisano zakonom. Upravo o tome govorili su gosti Info jutra psiholog Željko Mašović, Dragana Krstić "Šansa za roditeljstvo", Sanja Jovanović "Link4med" agencija.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić danas je u Odredu Žandarmerije u Beogradu prisustvovao dočeku povređenog žandarma Miloša Jevremovića koji je izašao iz bolnice.
Više od 400.000 ljudi potpisalo je peticiju u kojoj se traži od UEFA da engleskog arbitra Entonija Tejlora (45) skine sa liste sudija i da se zbog njegove greške ponovi susret četvrtfinala Evropskog prvenstva između Nemačke i Španije.
Srpska teniserka Olga Danilović (23) poražena je u prvom kolu ovogodišnjeg Vimbldona, dok je njen dečko, sjajni slovenački golman Jan Oblak (31), eliminisan sa Evropskog prvenstva u fudbalu nakon poraza od Portugala posle penala u osmini finala. Zaljbljeni golupčići sada vidaju jedno drugom rane i uživaju u ljubavi koju se ne libe da pokažu na društvenim mrežama.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Varšavi, da Kijev očekuje konkretne korake svojih zapadnih partnera da ojača svoju protivvazdušnu odbranu i zaštiti svoj energetski sektor tokom samita NATO ove nedelje. Ova vest dolazi nakon razornog udara ruskih snaga na gradove širom Ukrajine, prilikom čega je poginulo najmanje 29 ljudi.
Moskva isključuje mogućnost otpočinjanja čak i preliminarnih pregovora sa Vašingtonom o pitanjima kontrole naoružanja zbog destruktivne pozicije SAD, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Iran je obećao da će stati u odbranu Libana ako Izrael preduzme bilo kakve „neobuzdane" akcije protiv Libana, izvestili su iranski mediji. Sukobi na izraelsko-libanskoj granici se nastavljaju, podstičući strahove od rata punih razmera.
Kijevu je bio potreban bombarder Tu-22M3 za PR kampanju, ali su ruske specijalne službe nadigrale neprijatelja, rekao je vojni analitičar Boris Rožin za list Vzglad. Prethodno je FSB sprečio Ukrajinu da otme Tu-22M3 i uništio aerodrom ukrajinskih Oružanih snaga.
Film "Megdan: Između vode i vatre" osvojio je čak dve nagrade na prestižnom italijanskom filmskom festivalu Iskija global fest u Napulju, i to nagrada Zvezda u usponu pripala je glumcu Viktoru Saviću, dok je producent i scenarista Aleksa Balašević primio nagradu za najbolji debitantski film na festivalu.
Nakon izuzetno uspešnih samostalnih i grupnih izložbi širom Evrope i regiona mladi, ali već afirmisani, slikar Marko Kusmuk svoj novi opus predstavlja beogradskoj publici na velikoj samostalnoj izložbi "Anatomija zvuka" u Salonu Muzeja grada Beograda. Na izložbi, koja će biti otvorena do 28. jula, predstavljeno je 65 slika, a umetnik je izložio i svoju prvu skulpturu.
Letnje žege, ali i bahatost građana koji na području Moravičkog okruga uprkos upozerenjima nesrazmerno troše vodu, mogli bi izazvati još veće restrikcije u vodosnabdevanju.
Kragujevčanka Danijela Cvetković je asistent na Medicinskom fakultetu. Doktorirala je 2017. godine na temu nove terapije kod pacijenata obolelih od karcinoma dojke, a samo tri godine kasnije i sama je ušla u koštac sa opakom bolešću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.