Izgubljena tehnologija antičke Grčke! Ovim oružjem su sejali strah Mediteranom!
Podeli vest
Grčka vatra je bila zapaljivo oružje koje je koristilo Istočno rimsko carstvo, poznatije kao Vizantija, počevši od 672. godine nove ere. Radi se o zapaljivoj supstanci koja je mogla da gori u vodi i jednom kada bi pala na neprijatelja, bilo ju je nemoguće ugasiti.
Korišćena za paljenje neprijateljskih brodova, sastojala se od zapaljivog jedinjenja koje je emitovalo oružje za bacanje plamena.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Evropa je kontinent koji obuhvata raznolikost kultura, jezika i pismenih tradicija. Dok se latinično pismo koristi u većini evropskih zemalja, postoje i oni narodi koji su sačuvali svoje tradicionalne alfabete.
18.11.2023
07:00
Neki istoričari su rekli da se može zapaliti u kontaktu sa vodom i da se verovatno zasniva na nafti i živom kreču. Vizantinci su ga obično koristili u pomorskim bitkama sa velikim efektom, jer je mogao nastaviti da gori dok je plutao po vodi.
Tehnološka prednost koju je pružala bila je odgovorna za mnoge ključne vizantijske vojne pobede, pre svega za spas Carigrada od prve i druge arapske opsade, čime je obezbeđen opstanak carstva. Utisak koji je grčka vatra ostavila na zapadnoevropske krstaše bio je takav da je naziv primenjen na bilo koju vrstu zapaljivog oružja, uključujući i ono koje su koristili Arapi, Kinezi i Mongoli.
Međutim, ove mešavine su koristile formule drugačije od one vizantijske grčke vatre, koja je bila strogo čuvana državna tajna. Istočno rimsko carstvo je takođe koristilo mlaznice pod pritiskom da projektuju tečnost na neprijatelja, na način koji podseća na savremeni bacač plamena.
Kako su pravili grčku vatru?
Kao što pokazuju upozorenja Konstantina Porfirogeneta, sastojci i procesi proizvodnje i primene grčke vatre bili su pažljivo čuvane vojne tajne. Tajnost je bila toliko stroga da je sastav grčke vatre zauvek izgubljen i ostaje izvor spekulacija.
Shodno tome, "misterija" formule dugo je dominirala istraživanjem grčke vatre. Međutim, uprkos ovom gotovo isključivom fokusu, grčka vatra se najbolje razume kao kompletan sistem oružja sastavljen od mnogih komponenti, od kojih su sve bile potrebne da bi delovale zajedno kako bi bile delotvorne.
Ovo nije uključivalo samo formulu njegovog sastava, već i specijalizovane dromonske brodove koji su je nosili u bitku, uređaj koji se koristio za pripremu supstance zagrevanjem i pritiskom, sifon koji je projektuje i specijalnu obuku sifonarija koji su je koristili .
U pokušaju da se rekonstruiše grčki sistem vatre, konkretni dokazi, kako proizilaze iz savremenih književnih referenci, pružaju sledeće karakteristike:
Gorelo je na vodi; prema nekim tumačenjima zapaljena je vodom. Brojni pisci svedoče da se može ugasiti samo sa nekoliko supstanci, poput peska, jakog sirćeta ili starog urina, neke verovatno nekom vrstom hemijske reakcije. To je bila tečna supstanca, a ne neka vrsta projektila, što je potvrđeno i opisima i samim nazivom „tečna vatra“.
Na moru je obično izbačen iz sifona, iako su korišćeni i zemljani lonci ili granate punjene njime ili slične supstance –.Pucanje grčke vatre bilo je praćeno „grmljavinom“ i „mnogo dima“.
Problem nastaje u tome što niko ne zna definitivan sastav grčke vatre, jer je bila smatrana državnom tajnom koja je verovatno uništenja za vreme pada Vizantije.
Načini upotrebe grčke vatre.
Prvi način bio je ručnim oružjem:
Prenosni „ručni sifon“, najraniji primer modernog bacača plamena, opširno je opisan u vojnim dokumentima 10. veka i preporučuje se za upotrebu i na moru i na kopnu. Prvi put se pojavljuju u Taktici cara Lava VI Mudrog, koji tvrdi da ih je izmislio.
Naredni autori su nastavili da se pozivaju na ovu napravu, posebno za upotrebu protiv opsadnih kula, iako Nikifor II Fokas takođe savetuje njihovu upotrebu u poljskim vojskama, sa ciljem da se poremeti formacija neprijatelja.
Iako i Lav VI i Nikefor Fokas tvrde da je misteriozna supstanca korišćena u "ručnom sifonu" bila ista kao u statičkim uređajima koji se koriste na brodovima, Haldon i Birn smatraju da su se prvi očigledno razlikovali od njihovih većih rođaka i pretpostavljaju da je uređaj bio fundamentalno drugačiji, „jednostavan špric" koji je prskao i tečnu vatru i štetne sokove, da bi odbio neprijateljske trupe.“
Drugi primer bio je u formi ručne granate koja bi bila lansirana na neprijateljske brodove:
U svom najranijem obliku, grčka vatra je bačena na neprijateljske snage ispaljivanjem zapaljene lopte umotane u tkaninu, možda sa bocom, koristeći oblik svetlosnog katapulta, najverovatnije morske varijante rimskog lakog katapulta ili onagra. Oni su bili sposobni da bacaju laka tereta, oko 6 do 9 kg, na udaljenosti od 350–450 m.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
Analitičar Srđan Barac ocenio je danas da Srbiji tek predstoji teška diplomatska bitka i da se Srbija ne nalazi na kursu ni Istoka ni Zapada, već na svom i da opstaje u tom pravcu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao je danas, reagujući na izjavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dinar kao sredstvo plaćanja na KiM "pripada prošlom veku''.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Zaposlenom francuske kompanije „Dassault Aviation“, koji proizvodi borbene avione „rafal“ ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list „valeursactuelles.com“.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.