Sa toplotnim talasima koji nastavljaju da zapljuskuju našu zemlju, mnogi od nas osećaju pored zdravstvenih tegoba i promene u ponašanju. Kada se mozak pregreje, to može dovesti do mnogih fizioloških i neuroloških promena koje mogu uticati na opšte zdravlje.
Evo šta se sve dešava u našem mozgu tokom vrelih dana i kako da ublažimo tegobe.
Nažalost, većina ovih promena je povezana smanjenim fokusom, a izražava se kroz ponašanja kao što su povećana razdražljivost, agresivnost, anksioznost i osećaj "magle u mozgu".
Promene u temperaturi vašeg mozga mogu biti iz unutrašnjih izvora (groznica) ili spoljašnjih (vruće vreme). Ali u oba slučaja, kako se temperatura vašeg mozga povećava, tako se dešavaju i negativna ponašanja.
Foto: Shuterstock
Medicinska škola Jejla nedavno je objavila rad u časopisu Journal of Neural Engineering u kojem se čak zaključuje da "mala povećanja temperature uz stimulisanje mozga mogu duboko da promene moždanu aktivnost". Studija iz 2021. godine takođe je otkrila da se, kako temperatura raste iznad 24 stepena Celzijusa, mogu primetiti promene u kognitivnim performansama, piše "Forbes".
Ovo, zauzvrat, može nekoga učiniti umornijim, preopterećenim, agresivnijim i razdražljivijim, i može dodatno iscrpiti energiju iz mozga i tela, čineći da se osećamo još gore.
Dakle, šta se tačno dešava sa mozgom kada se pregreje? Čini se da se nekoliko međusobno povezanih stvari dešava odjednom.
Foto: Shutterstock
Neuravnoteženost neurotransmitera
Neurotransmiteri su hemikalije koje prenose signale između nervnih ćelija. Pregrevanje može poremetiti ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Neravnoteža u neurotransmiterima može uticati na raspoloženje, spoznaju i ponašanje i može dovesti do simptoma kao što su zbunjenost, razdražljivost i poteškoće u koncentraciji.
Oštećene kognitivne funkcije
Visoke temperature mogu narušiti kognitivne funkcije i donošenje odluka. Studije su pokazale da na zadatke koji zahtevaju pažnju, pamćenje i razmišljanje pregrevanje mozga može negativno da utiče što može dovesti do smanjenja performansi.
Smanjeni nivoi kiseonika u krvi
Pregrevanje ponekad može izazvati plitko i ubrzano disanje, što može dovesti do smanjenja nivoa kiseonika u krvi. Niži nivoi kiseonika mogu oštetiti funkciju mozga i doprineti osećaju konfuzije i dezorijentacije.
Foto: Shuterstock
Upala
Povišena telesna temperatura može izazvati inflamatorni odgovor u telu, uključujući mozak. Upala u mozgu može potencijalno doprineti neurološkim poremećajima i uticati na kognitivne funkcije.
Povećani protok krvi
Jedan od početnih odgovora na pregrevanje je povećanje protoka krvi u mozgu. Ovo je pokušaj tela da ohladi mozak i održi njegovu normalnu temperaturu. Međutim, prekomerni protok krvi ponekad može dovesti do otoka i povećanog pritiska unutar lobanje, potencijalno uzrokujući glavobolje, vrtoglavicu, pa čak i nesvesticu.
Uticaj na krvno-moždanu barijeru
Krvno-moždana barijera je zaštitni sloj koji reguliše prolaz supstanci između krvotoka i mozga. Pregrevanje i zapaljenje mogu ugroziti integritet krvno-moždane barijere, potencijalno dozvoljavajući štetnim supstancama da uđu u mozak i izazovu oštećenja.
Na ove načine zaštitite možak i telo
Ako primetite da počinjete da osećate posledice trenutnh vremenskih prilika, ključno je da preduzmete hitne korake da se ohladite i izbegnete pregrevanje.
Foto: Shuterstock
Evo nekoliko načina da snizimo temperaturu našeg mozga i tela:
Ostanite dobro hidrirani
Uzimanje puno vode može pomoći da vaše telo i mozak budu u ravnoteži. Sisanje leda kada vam je previše toplo takođe može pomoći da se telo hidrira i brzo ohladi.
Ostanite u (ili tražite) hladnije okruženje
Ako je moguće ostanite kod kuće i održavajte vazduh u svom prostoru hladnim. Kada to nije moguće, pokušajte da provedete što više vremena u područjima sa niskim temperaturama. Ovo uključuje večernje periode i noć. Najbolje je okruženje sa ventilatorima i klima uređajem.
Istuširajte se hladnijom vodom
Čak i jedan do tri minuta u hladnoj vodi može vam pomoći da smanjite temperaturu.
Deca treba dobro da se hrane i ostanu aktivna
Deci je često potrebna dodatna pažnja kako bi se sprečilo pregrevanje. Pored gore navedenih preporuka, važno je osigurati da deca svakodnevno dobijaju hranljive materije koje su im potrebne. Igre u zatvorenom i čitanje su sjajni načini da ih održite angažovanim, ali rashlađenim.
Tokom letnjih vrućina i kućni ljubimci su izloženi ozbiljnom riziku od pregrevanja, zbog čega je važno prilagoditi njihove aktivnosti i na vreme prepoznati simptome toplotnog udara.
Farmaceuti upozoravaju da se neki od najpopularnijih suplemenata mogu sukobiti sa visokom temperaturom, ali i sa određenom hranom i pićima. Izdvajamo sedam suplemenata koje treba izbegavati po visokim temperaturama.
Roditelji često pomešaju prve simptome toplotnog udara kod dece sa prehladom ili virusom, a ako se ne reaguje na vreme, posledice mogu biti ozbiljne, pa i tragične.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom letnjih vrućina i kućni ljubimci su izloženi ozbiljnom riziku od pregrevanja, zbog čega je važno prilagoditi njihove aktivnosti i na vreme prepoznati simptome toplotnog udara.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.