SJAŠITE, AMAN VIŠE! PODELU BIH NIJE LANSIRAO DODIK - TO JE IDEJA ALIJE IZETBEGOVIĆA! Da se zna, kampanja protiv Srpske je prešla svaku meru!
Podeli vest
Strategija da se Dejtonski sporazum urušava na štetu srpskog naroda nije od juče. Još 2008. godine tadašnji predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ukazivao je na sastancima sa ambasadorima pojedinih zapadnih zemalja da „Dejton treba ukidati postepeno, uz doradu", u čemu je uvijek bio podržan od prisutnih
Ambasadori su podržavali i Tihićevu tezu da „OHR ne treba da ode dok se Dejton ne sprovede u celosti, a kada OHR ode ovlasti OHR-a treba preneti na BiH".
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
17.10.2021
14:01
Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti
Tihićev naslednik na poziciji „prvog u Bošnjaka", Bakir Izetbegović, držao se utvrđene strategije, uz smernice koje je delio saradnicima: „Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti".
Od tada do danas stvari se nisu menjale, a politika postepenog ukidanja Dejtona metodom pritisaka i ucena doživela je kulminaciju nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH da šume Srpske proglasi državnom imovinom.
Reakcija iz Srpske, a koja se svodi na zahtev za povratak otetih nadležnosti i primenu izvornog Dejtonskog sporazuma, naišla je na osudu u Sarajevu, uz optužbe Milorada Dodika da „ruši Dejton" i da se zalaže za podelu BiH.
Orkestrirana kampanja protiv Dodika tek je uzela maha, iako on uporno ponavlja da Srbi nisu za ratnu opciju, i da se Srpska namerava služiti isključivo političkim sredstvima.
Srbi ni 91. ni 92. nisu planirali rat, niti znali kako će se događaji odvijati. Zapad je planirao sukobe.
Naime, odmah nakon disolucije Sovjetskog Saveza, što je za posledicu imalo raspuštanje Varšavskog ugovora, geopolitička slika sveta počela je da se menja. Rušenje Berlinskog zida je značilo ujedinjenje Nemaca u jednu državu, a ubrzo je Nemačka ispoljila ambiciju da uticaj širi izvan svojih granica.
Pravac političkog i ekonomskog širenja Nemačke tradicionalno je vodio prema Turskoj, odnosno ka resursima Istoka. Prepreka se videla u Jugoslaviji, te su u njoj podržane separatističke snage.
Nemačka je bila predvodnik zemalja koje su priznavale jugoslovenske republike za samostalne države.
Usledili su sukobi, najpre u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini rat je trajao najduže i bio najkrvaviji.
Da li se rat u BiH mogao izbeći?
Jeste. Kutiljerov plan, poznat i kao Lisabonski sporazum, bio je mirovni sporazum koji su predložili Piter Karington i Hose Kutiljero. Sporazum je bio rezultat mirovne konferencije održane u februaru 92. godine, a planom je bila predviđena etnička podela teritorija i veća ovlašćenja lokalnim, nauštrb centralnih vlasti. Sve strane su potpisale sporazum 18. marta 1992. godine, ali je nakon deset dana Alija Izetbegović povukao svoj potpis neposredno nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom u Sarajevu.
U tadašnjoj Skupštini SR BiH Izetbegović je izjavio: „Žrtvovaću mir za suverenu BiH". Izetbegovićevo žrtvovanje mira odnelo je hiljade života već 92. godine pa se novi pokušaj dolaska do mirnog rešenja dogodio u Ženevi 16. septembra 1993. godine. Deklaraciju o Uniji Republika potpisali su Izetbegović i Silajdžić sa bošnjačke strane, a sa srpske Karadžić i Krajišnik, i Slobodan Milošević kao svedok.
Sporazumom je bilo predviđeno da se zajednička država zove Unija Republika, a svaka od zaraćenih strana bi zadržala teritorije koje je imala pod kontrolom. Srbima je ostavljena mogućnost da nakon 2-3 godine sprovedu referendum o otcepljenju iz Unije.
Sporazum je trebalo da bude potvrđen nakon deset dana na Bošnjačkom saboru koji je održan u sarajevskom hotelu Holidej In. Interesantno je da su tom događaju prisustvovali i čak u prvom redu sedili, jedan do drugog, ambasador Sjedinjenih Država za BiH Viktor Jakovič i ambasador Irana u BiH, Tahir Veharijan.
Saboru je prisustvovao i ajatolah Dženeti, ispred Irana zadužen za pomoć muslimanima u BiH.
Dženeti je u Sarajevo stigao u pratnji Kasema Sulejmanija, iranskog generala kojeg su američke snage ubile 3. januara 2020. godine na izlasku iz aerodrom u Bagdadu.
Na Bošnjačkom saboru je odbačen dokument koji su Izetbegović i Silajdžić potpisali, a nije teško odgonetnuti na čiju intervenciju.
Nakon toga Dženeti je otišao u Zagreb, gde je održavao zanimljive kontakte u vili Vajs, a imao je vrlo zapaženu ulogu u organizovanju dolaska dobrovoljaca iz arapskog sveta u BiH, kao i dostavi oružja, što je bilo direktno kršenje embarga UN.
O navedenom se šire može pročitati u knjizi dr Ive Komšića „Preživljena zemlja - Ko je, kada i gde delio BiH", a na Deklaraciju o Uniji Republika krajem jula 2020. godine podsetio je poznati britanski list Gardijan, uz predočene dokumente.
Podelu BiH kao političko rešenje višedecenijskog sukoba nije lansirao Dodik. To je ideja Alije Izetbegovića i njegovih savremenika s kojima je ratovao, ali se povremeno i dogovarao o podeli BiH, kao političkom rešenju.
Predsednik Republike Srpske poručio je da je "sve završeno oko pregovaračkog statusa BiH", dodavši da je to "gotova stvar".
05.03.2024
20:52
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Mix
pre 2 godine
Niste napisali govor ratnog zlocinca kaeadzica kad kaze da se Muslimanski narod nemoze odbranit i da ce nestat pa izjava zlocinca mladica kad kaze da to sto od njega traze je GENOCID de se malo dozovite u pamet pa onda pisite novinar diploma sa 2 svjedoka
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Njujorku gde je svojim angažmanom, lavovskom borbom i kampanjom zaštite našeg naroda namučio sve koji bi da nas proglase genocidnim.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.