U izveštaju Biroa za poslove istočne Azije i Tihog okeana o situaciji u Hongkongu za 2025. godinu, koji je juče podnet američkom Kongresu, navedeno je da je Peking preduzeo nove akcije koje direktno prete interesima Sjedinjenih Američkih Država.
Akcije nisu u skladu sa Osnovnim zakonom i obavezama Kine prema Sino-britanskoj zajedničkoj deklaraciji iz 1984. godine, da omogući Hongkongu da uživa visok stepen autonomije.
"Peking dozvoljava Hongkongu da zadrži neka odstupanja od kopnene Kine, uključujući komercijalnu i trgovinsku politiku, ali samo u meri u kojoj ove politike nude jedinstvene doprinose interesima Pekinga. Međutim, sveukupni trend bio je centralizacija pod Pekingom. Kineske i hongkonške vlasti nastavile su da koriste 'nacionalnu bezbednost' kao široku i nejasnu osnovu za podrivanje vladavine prava i zaštićenih prava i sloboda. U Sertifikatu o postupanju Hongkonga prema zakonima SAD, sekretar države je potvrdio da Hongkong više ne zaslužuje tretman prema zakonima SAD na isti način kao pre 1. jula 1997. godine", navedeno je u dokumentu.
Kako Kina štiti svoj nacionalni interes?
Pod nadzorom centralne vlade, vlasti Hongkonga koristile su Uredbu o zaštiti nacionalne bezbednosti i od strane Pekinga nametnuti Zakon o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine da dodatno podrivaju vladavinu prava u Hong Kongu i ugrožavaju ljudska prava i osnovne slobode ljudi u Hongkongu, kao i da uznemiravaju i zastrašuju pojedince izvan svojih granica, navedeno je u izveštaju.
"Kao rezultat reformi izbornog sistema koje su omogućile da samo 'patriote' učestvuju, čime su nezavisni ili nenacionalistički kandidati bili efektivno isključeni iz kandidature, sva osim jednog mesta u Zakonodavnom savetu i sve pozicije u okružnim savetima držali su propekinški zvaničnici. Vlasti Hongkonga nisu napredovale u realizaciji univerzalnog prava glasa, koje Osnovni zakon opisuje kao svoj konačni cilj", ističe se u izveštaju.
Foto: Foto: Shutterstock
Peking neće dozvoliti mešanje SAD u kineske unutrašnje poslove
Kao odgovor na objavljivanje pomenutog dokumenta, kojim je najavio uvođenje sankcija šestorici kineskih zvaničnika, portparol Ministarstva spoljnih poslova, Guo Đijakun, izjavio je da Kina izražava snažno nezadovoljstvo i da oštro osuđuje to što se SAD, na bilo koji način, mešaju u poslove Hongkonga i unutrašnje poslove Kine.
Guo je, kako prenosi Kineska medijska grupa, izjavio da su SAD ponovo objavile takozvani izveštaj pun laži i zabluda, blateći "jednu zemlju sa dva sistema", napadajući Zakon o nacionalnoj bezbednosti i propise o nacionalnoj bezbednosti Hongkonga, te klevetajući demokratiju tog specijalnog kineskog administrativnog regiona, vladavinu zakona, slobodu i uslove ljudskih prava u njemu, ali i mešajući se u raspravu o nacionalnim bezbednosnim slučajevima Hongkonga.
"Ovi akti, dostojni prezira, ozbiljno se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine, grubo gaze principe međunarodnog prava i osnovne norme međunarodnih odnosa i u potpunosti razotkrivaju zlokobne namere SAD da potkopaju prosperitet i stabilnost Hongkonga i obuzdaju razvoj Kine", naveo je Guo.
On je naglasio da je Hongkong – kineski Hongkong, a da su poslovi Hongkonga čisto unutrašnje pitanje Kine.
"Kineska vlada je nepokolebljiva u svojoj odlučnosti da zaštiti nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese, da sprovodi politiku 'jedna zemlja, dva sistema' i da se suprotstavi bilo kakvom spoljnom mešanju u poslove Hongkonga", naveo je Guo.
On je istakao da Kina poziva SAD da se pridržavaju principa međunarodnog prava i osnovnih normi međunarodnih odnosa i da prestanu da se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine na bilo koji način.
"Kina će preduzeti odlučne kontramere pogrešnim akcijama SAD", istakao je Guo.
SAD i ostale zapadne sile organizovale proteste u Hongkongu
Zapadne sile su u više navrata, počevši od 1997. godine, pokušavale da destabilizuju NR Kinu koristeći Hongkong kao njenu potencijalnu "ahilovu petu".
Prvi značajni protesti u Hongkongu organizovani su 2003. godine, a povod za njihovo organizovanje bila je najava usvajanja novog Zakona o nacionalnoj bezbednosti.
Usledila je "kišobran revolucija" 2014. godine, nazvana tako zbog upotrebe kišobrana kao simbola protesta. Opet veoma dobro organizovani demonstranti tražili su "veće slobode i demokratske reforme", ali bez uspeha. Protesti su trajali više od dva meseca, ali nisu postigli konkretne političke rezultate.
Potom su usledili protesti 2019. i 2020. godine. Formalni razlog bilo je usvajanje Zakona o ekstradiciji, ali su protesti okončani zahtevima za odvajanjem Hongkonga od Kine.
Manji protesti zabeleženi su 2022. godine (povod su bile mere protiv pandemije virusa korona), 2023. i 2024. godine, ali bez značajnih uspeha.
Kineska vlada je dobro dokumentovala i potvrdila učešće zapadnih službi u organizaciji protesta u Hongkongu.
Prema navodima kineske vlade, samo 2020. godine nekadašnja Nacionalna zadužbina za demokratiju, poznatija kao NED, pokrenula je nekoliko projekata u okviru svog hongkonškog programa, uloživši tada više od 310.000 američkih dolara u finansiranje pokušaja destabilizuje Hongkonga.
Raste pritisak na Kinu
Pritisak na Kinu raste doslovno iz dana u dan. Proteklih dana svedočili smo pokušajima SAD da ostrvu Tajvan praktično otmu industriju čipova, izvesno u zamenu za nastavak podrške tamošnjoj Demokratskoj progresivnoj partiji (DPP) i njenim težnjama da ostrvo otcepi od matičnog dela Kine.
Kina je zbog radikalizacije prilika na Tajvanu i sve intenzivnijim težnjama DPP-a bila prinuđena da ove nedelje održi vojne manevre oko ostrva.
Foto: Shutterstock
U isto vreme, SAD predočenim dokumentom kao da ponovo ciljaju Hongkong kao pretpostavljenu "ahilovu petu" Kine i tačku njene potencijalne destabilizacije.
Otuda je tekuća poseta kineskog šefa diplomatije Vang Jia Moskvi od velike važnosti, ne samo za Rusiju i njene odnose sa Kinom koji su proteklih decenija izdržali sve istorijske probe, već i za samu Kinu kojoj i dalje prete pokušaji destabilizacije, pre svega u području Južnog kineskog mora.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Glavni prioriteti američkog Ministarstva odbrane, prema novom privremenom uputstvu o nacionalnoj bezbednosti, biće sprečavanje kineskog zauzimanja Tajvana i jačanje unutrašnje bezbednosti, prenosi list Vašington post, pozivajući se na dokument koji je potpisao ministar odbrane Pit Hegset.
Kina je objavila otkriće rezervi sirove nafte procenjene na 100 miliona tona u severoistočnom delu Južnog kineskog mora, navodi se u saopštenju Kineske nacionalne Offshore Oil Corporation (CNOOC).
Savetnici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pripremili su planove za uvođenje 20 odsto carina na većinu robe uvezene u Ameriku, objavio je Vašington Post.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset dao je prioritet odvraćanju Kine od "zauzimanja" Tajvana i jačanju "domovinske bezbednosti", istovremeno insistiravši da NATO preuzme veći deo tereta kada je reč o evropskoj bezbednosti.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari