Novi izveštaj stigao u američki Kongres! Ova država direktno ugrožava interese SAD!
Podeli vest
U izveštaju Biroa za poslove istočne Azije i Tihog okeana o situaciji u Hongkongu za 2025. godinu, koji je juče podnet američkom Kongresu, navedeno je da je Peking preduzeo nove akcije koje direktno prete interesima Sjedinjenih Američkih Država.
Akcije nisu u skladu sa Osnovnim zakonom i obavezama Kine prema Sino-britanskoj zajedničkoj deklaraciji iz 1984. godine, da omogući Hongkongu da uživa visok stepen autonomije.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
02.04.2025
07:40
"Peking dozvoljava Hongkongu da zadrži neka odstupanja od kopnene Kine, uključujući komercijalnu i trgovinsku politiku, ali samo u meri u kojoj ove politike nude jedinstvene doprinose interesima Pekinga. Međutim, sveukupni trend bio je centralizacija pod Pekingom. Kineske i hongkonške vlasti nastavile su da koriste 'nacionalnu bezbednost' kao široku i nejasnu osnovu za podrivanje vladavine prava i zaštićenih prava i sloboda. U Sertifikatu o postupanju Hongkonga prema zakonima SAD, sekretar države je potvrdio da Hongkong više ne zaslužuje tretman prema zakonima SAD na isti način kao pre 1. jula 1997. godine", navedeno je u dokumentu.
Glavni prioriteti američkog Ministarstva odbrane, prema novom privremenom uputstvu o nacionalnoj bezbednosti, biće sprečavanje kineskog zauzimanja Tajvana i jačanje unutrašnje bezbednosti, prenosi list Vašington post, pozivajući se na dokument koji je potpisao ministar odbrane Pit Hegset.
Kina je objavila otkriće rezervi sirove nafte procenjene na 100 miliona tona u severoistočnom delu Južnog kineskog mora, navodi se u saopštenju Kineske nacionalne Offshore Oil Corporation (CNOOC).
01.04.2025
22:10
Pod nadzorom centralne vlade, vlasti Hongkonga koristile su Uredbu o zaštiti nacionalne bezbednosti i od strane Pekinga nametnuti Zakon o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine da dodatno podrivaju vladavinu prava u Hong Kongu i ugrožavaju ljudska prava i osnovne slobode ljudi u Hongkongu, kao i da uznemiravaju i zastrašuju pojedince izvan svojih granica, navedeno je u izveštaju.
"Kao rezultat reformi izbornog sistema koje su omogućile da samo 'patriote' učestvuju, čime su nezavisni ili nenacionalistički kandidati bili efektivno isključeni iz kandidature, sva osim jednog mesta u Zakonodavnom savetu i sve pozicije u okružnim savetima držali su propekinški zvaničnici. Vlasti Hongkonga nisu napredovale u realizaciji univerzalnog prava glasa, koje Osnovni zakon opisuje kao svoj konačni cilj", ističe se u izveštaju.
Foto: Foto: Shutterstock
Peking neće dozvoliti mešanje SAD u kineske unutrašnje poslove
Kao odgovor na objavljivanje pomenutog dokumenta, kojim je najavio uvođenje sankcija šestorici kineskih zvaničnika, portparol Ministarstva spoljnih poslova, Guo Đijakun, izjavio je da Kina izražava snažno nezadovoljstvo i da oštro osuđuje to što se SAD, na bilo koji način, mešaju u poslove Hongkonga i unutrašnje poslove Kine.
Guo je, kako prenosi Kineska medijska grupa, izjavio da su SAD ponovo objavile takozvani izveštaj pun laži i zabluda, blateći "jednu zemlju sa dva sistema", napadajući Zakon o nacionalnoj bezbednosti i propise o nacionalnoj bezbednosti Hongkonga, te klevetajući demokratiju tog specijalnog kineskog administrativnog regiona, vladavinu zakona, slobodu i uslove ljudskih prava u njemu, ali i mešajući se u raspravu o nacionalnim bezbednosnim slučajevima Hongkonga.
"Ovi akti, dostojni prezira, ozbiljno se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine, grubo gaze principe međunarodnog prava i osnovne norme međunarodnih odnosa i u potpunosti razotkrivaju zlokobne namere SAD da potkopaju prosperitet i stabilnost Hongkonga i obuzdaju razvoj Kine", naveo je Guo.
On je naglasio da je Hongkong – kineski Hongkong, a da su poslovi Hongkonga čisto unutrašnje pitanje Kine.
"Kineska vlada je nepokolebljiva u svojoj odlučnosti da zaštiti nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese, da sprovodi politiku 'jedna zemlja, dva sistema' i da se suprotstavi bilo kakvom spoljnom mešanju u poslove Hongkonga", naveo je Guo.
On je istakao da Kina poziva SAD da se pridržavaju principa međunarodnog prava i osnovnih normi međunarodnih odnosa i da prestanu da se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine na bilo koji način.
"Kina će preduzeti odlučne kontramere pogrešnim akcijama SAD", istakao je Guo.
SAD i ostale zapadne sile organizovale proteste u Hongkongu
Zapadne sile su u više navrata, počevši od 1997. godine, pokušavale da destabilizuju NR Kinu koristeći Hongkong kao njenu potencijalnu "ahilovu petu".
Prvi značajni protesti u Hongkongu organizovani su 2003. godine, a povod za njihovo organizovanje bila je najava usvajanja novog Zakona o nacionalnoj bezbednosti.
Usledila je "kišobran revolucija" 2014. godine, nazvana tako zbog upotrebe kišobrana kao simbola protesta. Opet veoma dobro organizovani demonstranti tražili su "veće slobode i demokratske reforme", ali bez uspeha. Protesti su trajali više od dva meseca, ali nisu postigli konkretne političke rezultate.
Potom su usledili protesti 2019. i 2020. godine. Formalni razlog bilo je usvajanje Zakona o ekstradiciji, ali su protesti okončani zahtevima za odvajanjem Hongkonga od Kine.
Manji protesti zabeleženi su 2022. godine (povod su bile mere protiv pandemije virusa korona), 2023. i 2024. godine, ali bez značajnih uspeha.
Kineska vlada je dobro dokumentovala i potvrdila učešće zapadnih službi u organizaciji protesta u Hongkongu.
Prema navodima kineske vlade, samo 2020. godine nekadašnja Nacionalna zadužbina za demokratiju, poznatija kao NED, pokrenula je nekoliko projekata u okviru svog hongkonškog programa, uloživši tada više od 310.000 američkih dolara u finansiranje pokušaja destabilizuje Hongkonga.
Raste pritisak na Kinu
Pritisak na Kinu raste doslovno iz dana u dan. Proteklih dana svedočili smo pokušajima SAD da ostrvu Tajvan praktično otmu industriju čipova, izvesno u zamenu za nastavak podrške tamošnjoj Demokratskoj progresivnoj partiji (DPP) i njenim težnjama da ostrvo otcepi od matičnog dela Kine.
Kina je zbog radikalizacije prilika na Tajvanu i sve intenzivnijim težnjama DPP-a bila prinuđena da ove nedelje održi vojne manevre oko ostrva.
Foto: Shutterstock
U isto vreme, SAD predočenim dokumentom kao da ponovo ciljaju Hongkong kao pretpostavljenu "ahilovu petu" Kine i tačku njene potencijalne destabilizacije.
Otuda je tekuća poseta kineskog šefa diplomatije Vang Jia Moskvi od velike važnosti, ne samo za Rusiju i njene odnose sa Kinom koji su proteklih decenija izdržali sve istorijske probe, već i za samu Kinu kojoj i dalje prete pokušaji destabilizacije, pre svega u području Južnog kineskog mora.
Savetnici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pripremili su planove za uvođenje 20 odsto carina na većinu robe uvezene u Ameriku, objavio je Vašington Post.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset dao je prioritet odvraćanju Kine od "zauzimanja" Tajvana i jačanju "domovinske bezbednosti", istovremeno insistiravši da NATO preuzme veći deo tereta kada je reč o evropskoj bezbednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je novi mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini, koji sadrži 20 tačaka. Plan je rezultat višenedeljnih pregovora Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država i predstavlja revidirani nacrt ranijeg, inicijalnog plana od 28 tačaka, koji je Ukrajinu faktički gurao ka kapitulaciji.
Blokader Marjan Brković, koji je mesecima deo grupe onih kojima je jedina želja rušenje Srbije na ulicama, žestoko se ostrvio na blokadere u Novom Pazaru, gde je u nedelju, 21. decembra, kako je zakukao na društvenim mrežama, doživeo poniženje kao nikad u životu.
Kako nezvanično saznajemo, Izbornoj komisiji Visokog saveta tužilaštva počeli su da pristižu prigovori povodom tužilačkih izbora koji su juče održani radi biranja pet javnih tužilaca za članove Saveta.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić bio je na ceremoniji otvaranja deonice na auto-putu E-761 (Moravski koridor) petlja ,"Vrnjačka banja" - petlja "Vrba".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je tokom obilaska završene deonice Moravskog koridora odgovarao i na pitanja novinara, između ostalog i na ono koje se tiče bivšeg ministra iz redova Socijalističke partije Srbije (SPS) Branka Ružića.
Pri ubrzanom načinu života, mladi u Srbiji razvili su biznis koji podrazumeva da umesto građana obavljaju kupovinu, čekaju u redovima i plaćaju račune, a sve to uz naplatu i dobru zaradu. I, dok jedni misle da je ovo dovitljiva ideja, drugi tvrde da je to dokaz lenjosti današnjeg društva.
Učešće na Specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd potvrdilo je 130 zemalja, objavio je danas Ekspo navodeći da je Indonezija 130. država koja je to učinila.
Zdravstveni centar u Šapcu i Opšta bolnica u Sremskoj Mitrovici zabranili su posete pacijentima na bolničkom lečenju da bi ih zaštitili od respiratornih virusa.
Pripadnik Policijske uprave Novi Pazar priveden je na informativni razgovor u okviru istrage o oružanoj pljački zlatarske radnje "Đul-Gold" u centru grada.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Hrizanteme su cveće koje oplemenjuje balkone i terase tokom jeseni i zime, a poznati baštovan Dejan Dragićević je otkrio za Informer.rs kako da ih pravilno negujemo.
Stara, izvrnuta torta sa jabukama, jednostavna po sastojcima i izgledu, ali bogata ukusom i emocijom, nosi duh prošlih vremena i upotpunjava svaku trpezu.
Posle napornog dana, mnogi legnu u krevet bez skidanja šminke, ali dermatolozi i oftalmolozi se slažu da je spavanje sa šminkom jedna od najštetnijih navika za kožu i oči. Posledice često nadilaze ono što većina ljudi očekuje.
Najbolji ženski parfem po izboru muškaraca za 2025. godinu je Delina brenda "Parfums de Marly", potvrdio je portal specijalizovan za mirise uz pomoć ankete na kojoj su mogli da glasaju isključivo muškarci.
Voditelj Predrag Sarapa oglasio se i otkrio kako njegova koleginica Dea Đurđević još uvek nije otišla na trudničko bolovanje, već da čeka savete lekara.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica otkrila je zbog čega je u sukobu sa voditeljem "Pink" televizije Božom Dobrišom, a onda se za Informer oglasio i on.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar