U trenutku kada deo Evrope javno zagovara dalju eskalaciju umesto deeskalacije odnosa sa Moskvom, postavlja se ključno pitanje: Zašto bi mir bio nepoželjan? U ekskluzivnoj analizi za portal "Vojni poslovi", politikolog i publicista Rostislav Iščenko daje odgovor koji, ako ništa drugo, pomera fokus sa obične retorike na dublju političku stvarnost.
Iščenko, koji iza sebe ima bogatu diplomatsku i analitičku karijeru, ne okoliša. Po njegovim rečima, ono što se izdaleka čini kao odvažnost - zapravo je politički proračunat strah.
Zemlje poput Litvanije, Letonije, Estonije, Poljske, Finske, Švedske, Moldavije i Rumunije, koje se mahom nalaze uz rusku granicu, usvojile su, kako kaže, agresivno držanje prema Moskvi ne zato što su jake - već zato što znaju da su krhke.
Elite ovih država, ističe on, svesne su da su otišle predaleko u antiruskoj retorici. Kada bi došlo do stabilizacije odnosa između ključnih zapadnih sila i Rusije, male pogranične države mogle bi se naći na vetrometini - ostavljene same, bez sigurnosnog štita, i licem u lice sa susedom čije pamćenje nije kratko.
A tu se krije srž njihovog straha. U slučaju postkonfliktnog približavanja velikih sila i Rusije, upravo bi ove zemlje bile prve na spisku za „zaborav" - ekonomski, bezbednosno i politički.
Prema Iščenku, obnovljene ekonomske veze sa Moskvom bile bi prioritet za Berlin, Pariz ili Rim. Ali za Viljnus ili Kišinjev? Ne nužno.
U takvom scenariju, tvrdi on, ruske vlasti bi imale i realnu i moralnu osnovu da podstaknu političke promene u tim državama - ne nužno spoljašnjom silom, već kroz unutrašnje ekonomske i političke pritiske, koji bi pokrenuli promenu elita. A kada te elite ostanu bez podrške i resursa - i glad brzo zakuca na vrata.
Jer sve je povezano. Politička održivost zavisi od ekonomske stabilnosti, a ona od trgovinskih tokova. Ako se tokovi promene, više nema „korita" iz kog elite crpe snagu. I tada prestaje i igra.
Upravo zato, piše Iščenko, današnja strategija tih država ne uključuje povlačenje. Naprotiv, one otvoreno zagovaraju nastavak sukoba - pa čak i proširenje.
Baltičke zemlje, navodi, bez zadrške podržavaju slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu, a same su spremne da doprinesu s nekoliko svojih vojnika - simbolično, ali glasno.
Cilj nije pobeda, već produžetak igre. Ako dođe do velikog sukoba, rezon je da će i Moskva i Zapad biti primorani da pregovaraju pod uslovima kompromisa - a kompromis bi, možda, mogao da spasi sadašnje političke strukture od potpunog kolapsa.
I tu leži paradoks: mir bi za elite u pograničnim državama značio kraj - jer bi obuhvatao novu preraspodelu moći, u kojoj više ne bi imali šta da ponude. Sukob, makar i prividan, daje im bar privid značaja. A možda i još jednu zimu na vlasti.
Šta će se dogoditi kada iluzije prestanu da pomažu? To pitanje ostaje da visi u vazduhu - kao i nada da će stvarni mir, kad dođe, zaista uključivati sve. Ili barem većinu.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Sjedinjene Američke Države neće beskonačno učestvovati u mirovnim pregovorima o Ukrajini, poručila je portparolka Stejt departmenta Temi Brus u intervjuu za Foks njuz. Ona je istakla da je došlo vreme za konkretne pomake i da Vašington ne želi dijalog bez jasnog cilja.
Pokušaji vlasti u Kišinjevu da ukinu autonomiju Gagauzije izazivaju ozbiljnu zabrinutost, upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, ocenjujući da se protiv ovog teritorijalnog entiteta unutar Moldavije vodi sistemska kampanja suzbijanja političkih, socijalnih i kulturnih prava.
Evropske zemlje i dalje ne shvataju da su njihovi mehanizmi za rešavanje ukrajinskog sukoba zastareli, ocenio je nemački politikolog Hans-Georg Erhart u intervjuu za list Berliner Cajtung.
Generalna direktorka francuskog satelitskog operatera Eutelsat, Eva Berneke, izjavila je da kompanija u slučaju povlačenja sistema Starlink može obezbediti samo ograničen pristup internetu za Ukrajinu.
Evropske zemlje ubrzano sprovode pripreme za mogući veliki sukob, uvodeći mere koje do pre nekoliko godina deluju kao scenario iz filmova o apokalipsi. Zvanične brošure, nacionalne smernice, vodiči za preživljavanje i čak simulacije masovne evakuacije postali su deo državnih planova širom kontinenta. Građanima se preporučuje da promene način razmišljanja – da pređu na, kako ga zovu evropski lideri, „ratni mentalitet“.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.