Putinu prekipelo: Neće više četiri, sad traži sedam regiona Ukrajine - Kijev se opasno zaigrao, sada nema nazad...
Podeli vest
Kako se linije fronta u Ukrajini sve manje zadržavaju na jesenjoj statičnosti, a sve više poprimaju oblik aktivnog pomeranja, nemački list Bild objavio je analizu u kojoj navodi da Moskva više ne cilja samo dosadašnje četiri oblasti, već potencijalno širi ratne operacije na čak sedam ukrajinskih regiona.
Signali eskalacije: Nova strategija i tiha priprema terena
Vojni analitičari ističu da se u poslednjih nekoliko nedelja beleže jasni znaci promena na terenu – ne samo u pogledu rasporeda ljudstva, već i u stepenu tehničke pripremljenosti. Prema rečima eksperta za istočnu Evropu Nika Langea, Rusija je znatno ojačala linije fronta dopremom hiljada dodatnih vojnika, kao i osavremenjenim vojnim sredstvima – od modernizovanih borbenih letelica do unapređenih dronova, koji se sada koriste s daleko većom preciznošću i efektivnošću.
- Ruska vojska očigledno uči iz svojih prethodnih grešaka. Dronovi se više ne koriste nasumično, već ciljano gađaju logističke centre, zalihe i čvorišta snabdevanja - navodi Lange.
On upozorava da je nova ruska taktika u potpunosti fokusirana na iscrpljivanje ukrajinskih kapaciteta pre nego što dođe do većeg pešadijskog napredovanja – što ukazuje na dobro sinhronizovan plan vojnog pritiska kroz sabotažu logistike.
Zašto baš Sumska, Harkovska i Dnjepropetrovska oblast?
Geopolitički značaj pomenutih regiona dodatno podgreva spekulacije o sledećim potezima Moskve.
Sumska oblast graniči se direktno sa Rusijom, što omogućava brzu dopremu trupa i tehnike.
Harkovska oblast ima ključnu industrijsku infrastrukturu i simboličku vrednost zbog svog značaja u prethodnim fazama sukoba.
Dnjepropetrovska oblast je strateški važna zbog energetskih resursa, rečnih puteva i železničke mreže, koja povezuje istok i centralnu Ukrajinu.
Ukazivanje na ova tri regiona kao glavne tačke potencijalne ofanzive nije bez osnova – njihovo zauzimanje bi značajno promenilo balans snaga na terenu, ali i političku dinamiku cele istočne Evrope.
Ćutanje zvaničnika i širenje sumnje
Iako nijedna strana – ni Moskva ni Kijev – do sada nije zvanično potvrdila planove za veliku ofanzivu, niz vojnih aktivnosti, premeštanja trupa i intenziviranje udara iz vazduha ukazuje na to da bi leto moglo označiti početak nove faze sukoba.
Bild takođe beleži diplomatsku paralizu: američki predsednik Donald Tramp, prema izveštaju, odbijao je do sada da se uključi u bilo kakve mirovne inicijative, dok Vladimir Putin, kako se navodi, nije pokazao spremnost da obustavi ofanzivne operacije.
U tom kontekstu, vojni analitičari upozoravaju da je najverovatniji scenario dalje intenziviranje sukoba, što bi, uz već aktuelni vojni pritisak, moglo doneti najdramatičniji preokret od početka 2022.
Da li je reč o stvarnim vojnim pripremama Moskve, ili je sve deo šire informativne operacije i strateškog zastrašivanja, ostaje da se vidi. Ali ako su procene tačne, mapa rata u Ukrajini mogla bi tokom narednih meseci izgledati bitno drugačije, sa potencijalno ozbiljnim posledicama po širi region.
Ruske oružane snage izvele su snažan kombinovani napad na vojnu, energetsku i industrijsku infrastrukturu širom Ukrajine, a eksplozije su se čule tokom cele noći od kasnih večernjih sati u nedelju do jutarnjih časova u ponedeljak.
Načelnik Generalštaba nemačke vojske, general Karsten Brojer, izdao je naredbu kojom se predviđa da Bundesver bude u potpunosti snabdeven oružjem i opremom do 2029. godine, navodi se u dokumentu pod nazivom Direktiva o prioritetima za jačanje spremnosti, u koji je imao uvid Rojters.
Nije još postignuta konačna odluka o tome da li će sledeći krug mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine biti održan u Turskoj, ali se Istanbul i dalje smatra pogodnim i dokazanih kapaciteta kao pregovaračka platforma, izjavio je za RIA Novosti diplomatski izvor iz Ankare.
U velikom napadu bespilotnim letelicama na teritoriju Rusije tokom noći između subote i nedelje, ukrajinski dron pogodio je kupolu pravoslavne crkve u Tulskom regionu, saopštio je regionalni guverner Dmitrij Miljajev.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Osam osoba je poginulo, a 11 je povređeno u ruskim napadima na Dnjepropetrovsku oblast u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija. Rusija je noćas napala i Harkov, Odesku i Poltavsku oblast.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija ne želi da uvlači druge države u dodatno zaoštravanje, ali je unapred upozorila Vašington, Peking, Nju Delhi i druge prestonice na moguće posledice ukrajinskih poteza oko 9. maja, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Vladimir Putin je na Paradi pobede u Moskvi govorio o sovjetskim vojnicima, partizanima, radnicima i narodu koji je izneo rat protiv nacizma, ali u njegovom obraćanju nije bilo posebnog mesta za zapadne saveznike.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ukrajinski dronovi i rakete sve dublje pogađaju ciljeve unutar Rusije, zbog čega ruski predsednika Vladimir Putin sve češće boravi u bunkerima, piše Forbs.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage izvele su snažan kombinovani napad na vojnu, energetsku i industrijsku infrastrukturu širom Ukrajine, a eksplozije su se čule tokom cele noći od kasnih večernjih sati u nedelju do jutarnjih časova u ponedeljak.
Poznati tragač Žarko Stevanović, lice sa državne televizije, javno je podržao blokadere i njihove proteste, a njegov sraman čin odmah je iskorišćen na društvenoj mreži Redit kao povod za orkestrirane napade na predsednika Aleksandra Vučića i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Sednica Skupštine AP Vojvodine prekinuta je danas u napetoj atmosferi nakon što je Miran Pogačar izazvao incident, zbog čega je zatražena hitna intervencija obezbeđenja i glasanje o njegovom momentalnom udaljavanju iz sale.
Na društvenoj mreži X (nekadašnji Tviter) osvanula je objava koja raskrinkava aktivistu Milomira Jaćimovića, poznatog po učešću u protestima, gde se tvrdi da on na Fejsbuku traži novac za kaznu dok se ispostavilo da je slagao prezime i da je rođen u Sisku, u Hrvatskoj.
Poznati tragač Žarko Stevanović, lice sa državne televizije, javno je podržao blokadere i njihove proteste, a njegov sraman čin odmah je iskorišćen na društvenoj mreži Redit kao povod za orkestrirane napade na predsednika Aleksandra Vučića i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Grupa od nekoliko blokadera nastavlja svakodnevno da blokira raskrsnicu kod Pravnog fakulteta, izazvavši gužvu i nezadovoljstvo građana koji su se zatekli na licu mesta.
Srbin Milan Nedeljković danas preuzeo funkciju CEO-a kompanije BMW, nasledivši Olivera Cipsea nakon gotovo sedam godina na čelu nemačkog automobilskog giganta.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u.
Tokom održavanja 93. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, od 16. do 21. maja, da bi se izbegla saobraćajna gužva uvodi se poseban režim parkiranja, a služba "pauk" biće angažovana non stop.
U Subotici je danas – na kraju šetališta na Radijalcu – otkriven spomenik Jovanu Mikiću Spartaku, jednoj od onih li nosti koje su svojim životom spojile snagu sporta, mladalački idealizam i beskompromisnu borbu za slobodu.
U selu Gornja Gorevnica kod Čačka u popodnevnim satima došlo je do požara na pomoćnom objektu, a gust dim i plamen uznemirili sve su meštane ovog kraja.
U nastavku akcije na suzbijanju sive ekonomije, policija u Prokuplju, u saradnji sa Poreskom policijom, podnela je krivičnu prijavu Osnovnom javnom tužilaštvu u Prokuplju protiv N. J. (33) iz okoline Žitorađe i D. I. (38) iz Prokuplja, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo poreska utaja.
Mark Riben (43), optužen za svirepo ubistvo svoje supruge Kristine Joksimović, koju je nakon zločina obezglavio, a delove tela potom izblendirao u industrijskom blenderu osuđen je na doživotnu robiju.
Kontroverzni vlasnik Panatinaikosa Dimitris Janakopulos otputovao je u Valensiju da pruži podršku timu uprkos zabrani ulaska u halu, ali je snimak koji je klub ponosno objavio postao predmet podsmeha.
Milena Dravić je 1971. godine na Kanskom festivalu nosila repliku sopstvene glave u ruci dok je promovisala kontroverzni film "W.R. Misterije organizma" Dušana Makavejeva.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar