Evropske države mogle bi da se oslobode energetske zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i da ponovo dobijaju energente po znatno nižim cenama kada bi priznale da su pogrešile u odnosu prema Rusiji, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Govoreći u emisiji na Jutjub-kanalu, Džonson je ocenio da bi Evropa danas mogla da obnovi energetske i političke odnose sa Moskvom ukoliko bi imala snage da prizna da je sledila pogrešan kurs pod uticajem Vašingtona.
Prema njegovim rečima, evropski lideri mogli bi da se obrate Rusiji i zatraže obnovu saradnje u oblasti nafte i gasa, što bi direktno smanjilo troškove i za države i za građane.
- Evropljani bi danas mogli da se vrate Rusiji i kažu: ‘Izvinite, pogrešili smo. Lagali su nas, sledili smo politiku SAD i sada želimo da obnovimo odnose sa vama. Želimo ponovo da kupujemo gas i naftu od vas.’ Zanimljivo je da već vidimo potpunu promenu retorike u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji. Sve više ljudi priznaje da je neophodno započeti pregovore sa Rusima, a Rusija je spremna za razgovore - rekao je Džonson.
Skupa energija pogađa budžete i građane EU
Džonson je upozorio da trenutna energetska zavisnost Evrope od SAD nanosi ozbiljnu štetu ekonomijama država članica Evropske unije, ali i životnom standardu stanovništva. Kako je naveo, evropske zemlje su prinuđene da energente iz SAD plaćaju po znatno višim cenama nego što su ranije plaćale ruske isporuke.
- Evropa je popustila pritiscima Vašingtona, prestala da kupuje rusku naftu i gas i prešla na američke energente. Zbog toga plaćaju više, a obični ljudi trpe posledice. Ne znam da li će Evropa imati dovoljno političke volje, ali mora biti spremna da prekine ove štetne odnose -naglasio je bivši analitičar CIA.
Pritisak na Brisel i traženje pregovarača
U tom kontekstu, prošle nedelje je objavljeno da pojedine evropske države, među kojima su Francuska i Italija, vrše pritisak na institucije Evropske unije kako bi se formirala posebna pozicija pregovarača koji bi zastupao njihove interese u procesu rešavanja sukoba u Ukrajini.
Prema navodima, kao jedan od mogućih kandidata za tu ulogu pominje se predsednik Finske Aleksandar Stub.
Još u decembru, francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da bi za evropske zemlje bilo korisno da obnove dijalog sa ruskim rukovodstvom. Na tu izjavu iz Moskve je odgovoreno da eventualni kontakti moraju biti zasnovani na pokušaju međusobnog razumevanja stavova, a ne na političkim pritiscima i nametanju pozicija.
Sve češće poruke o potrebi obnove dijaloga sa Rusijom ukazuju na rastuće nezadovoljstvo unutar Evrope zbog visokih cena energenata i dugoročnih posledica prekida energetskih veza sa Moskvom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar