U borbi da što pre dođe do željenih vakcina protiv kovida Tajvan, gde ozbiljno kasni početak imunizacije stanovništva, razmišlja o mogućnosti da zemljama proizvođačima ponudi svoje vrlo tražene čipove za automobile
U prestonici kineske provincije Tajvan vlada pometnja u vezi sa vakcinama protiv kovida. Na tom ostrvu u Pacifiku još uvek nije počelo vakcinisanje, niti je izvesno kada će početi (mada je u prošlosti pominjan mart).
Ministar zdravlja Tajvana Čen Ši Čung, krajem januara se javno požalio da ne može da razume zašto su neke zemlje poručile i po četiri puta više vakcina nego što je njihova populacija.
Kada se uzme u obzir to da su za imunizaciju jedne osobe potrebne dve doze cepiva i da ne žele svi da se vakcinišu, to praktično znači, da bi te države mogle da imaju ogromne viškove, dok sa druge strane mnogi nemaju ni blizu koliko im je potrebno. Prilikom tog televizijskog nastupa Čen se i upitao šta te zemlje nameravaju da učine sa vakcinama koje im preostanu kao višak.
Ubrzo u domaćoj štampi se kao udarna vest pojavio napis da na ostrvo stiže 100.000 vakcina iz SAD, što je Centralna komanda za borbu protiv epidemija Tajvana morala da demantuje kao dezinformaciju.
Tajvan se uključio u globalni program za ubrzavanje isporuke i ravnomernu podelu vakcina protiv kovida "Kovaks", koji sprovodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
I mada formalno nije njen član, trebalo bi da dobije određeni broj od 1,3 miliona doza cepiva proizvođača "Astra-Zeneka" koje su namenjene onim državama i teritorijama koje nisu u SZO, piše RTS.
Međutim, dok mnoge druge zemlje sveta vrše vakcinisanje još od druge polovine decembra, na Tajvanu još nema cepljenja.
Čipovi za "Fajzer-Biontek" vakcine?
Uznemireni tom činjenicom, kao i objavom da će kasniti proizvodnja zapadnih vakcina, poslanici partije Kuomintang, koja je četrdesetih godina prošlog veka bili glavni takmac komunističke partije u grđanskom ratu u Kini, zatražili su krajem januara od vlade u Tajpeju da pokuša da nabavi vakcine protiv kovida tako što će zauzvrat ponuditi domaće poluprovodničke čipove.
Tajvan je svetska sila u oblasti elektronske industrije, pogotovo izrade čipova, a njih u ovom trenutku nedostaje na svetskom tržištu, pa su parlamentarci te partije, koju je u prošlosti decenijama predvodio Čang Kaj Šek, motivisani izbijanjem zaraze u gradskoj bolnici u Taojuanu, gde medicinsko osoblje, navodno, nije imalo dovoljno zaštitne opreme, prihvatili ideju domaćih ekonomista da svetu ponude ono najbolje što njihovo ostrvo ima – silikonski mozak za kompjutere.
Foto: Reuters/Ann Wang
Naime, stručnjaci jednog od vodećih domaćih akademskih institucija Tajvanskog instituta za proučavanje ekonomije prvi su formulisali tu ideju nakon što su lokalni mediji javili da je iz Nemačke, SAD i Japana stigao zahtev da Tajvan pomogne tako što će povećati isporuke deficitarnih poluprovodničkih čipova koji se ugrađuju u automobile.
I zaista, nakon tih sugestija, domaća ministarka za ekonomiju Vang Mei Hua, prenela je Tomasu Princu, šefu Nemačkog instituta na Tajvanu (koji praktično funkcioniše kao diplomatsko predstavništvo Berlina), tu ideju o razmeni čipova za vakcine.
Reč je o (mogućoj) razmeni složenih elektronskih komponenti za cepiva nemačke proizvodnje, a ne o paranoidnoj teoriji zavere američkog porekla koja je popularna poslednjih godina, a po kojoj vlade žele da kontrolišu narod tako što ubacuju čipove u vakcine i onda ih ubrizgavaju građanima.
Srećom, Tajvan je jedno od najuspešnijih područja sveta kada je u pitanju borba protiv kovida.
Zahvaljujući brzom zatvaranju aerodroma (već u januaru prošle godine), masovnom testiranju i striktnom sprovođenju pravila u vezi sa karantinom, ovo istočnoazijsko ostrvo sa više od 23 miliona stanovnika do sada je zabeležilo samo 919 slučajeva zaraze, uz devet preminulih.
Do pre nekoliko dana, kada je na njegovoj teritoriji preminuo strani državljanin od 70 godina, Tajvan je uživao u čak osam meseci zatišja u kojem niko nije nastradao od novog korona virusa, zbog čega i može da sebi priušti kasniji početak vakcinisanja.
Pored učešća u programu "Kovaks", Tajvan je i direktno sa proizvođačima vakcina potpisao i ugovore za nabavku blizu 20 miliona doza.
Takođe, i domaće medicinske institucije i kompanije rade na razvoju tajvanske vakcine.
Što se virus korona (SARS-CoV-2) bude duže zadržao među ljudima, više će mutirati, a mutacije tog virusa postale su već danas najveća pretnja za čoveka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Što se virus korona (SARS-CoV-2) bude duže zadržao među ljudima, više će mutirati, a mutacije tog virusa postale su već danas najveća pretnja za čoveka.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar