Ruski predsednik Vladimir Putin namerava da pošalje nuklearne rakete na Kubu kao odgovor na nagomilavanje NATO trupa i naoružanja u blizini granica njegove zemlje
On je u ponedeljak uveče telefonom razgovarao sa kubanskim predsednikom Migelom Dijaz-Kanelom o "strateškoj saradnji", te se veruje da su dvojica lidera već dogovorila razmeštanje ruskih strateških projektila na karipskom ostrvu, na pragu Sjedinjenih Država.
Ima više opcija
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je izjavio da su predsednici dve zemlje razgovarali u ponedeljak uveče, kad su tenzije između Rusije i zapada oko Ukrajine dostigle vrhunac najavom SAD da će poslati 50.000 vojnika na ruske granice.
- Vladimir Putin i Migel Dijaz-Kanel uskladili su svoje stavove o međunarodnim pitanjima. Svi znate da su odnosi između Kube i Rusije tradicionalno prijateljski, te je usklađivanje pozicija o međunarodnim i regionalnim pitanjima izuzetno važno za obe zemlje. Upravo o tome su dvojica lidera pričala - kazao je Peskov na konferenciji za novinare u Moskvi.
On nije ni potvrdio ni demantovao da su Putin i Dijaz-Kanel razgovarali o vojno-tehničkoj saradnji, ali je istakao da nije bilo reči o ponovnom otvaranju ruskih vojnih baza na Kubi.
- Diskutovano je o daljoj saradnji i akcijama dve zemlje u međunarodnoj areni u skladu sa strateškim partnerstvom i tradicionalnim prijateljstvom. Dogovoreno je jačanje odnosa dve zemlje kroz intenzivnije kontakte na različitim nivoima - kazao je Peskov.
Kadirov: Da sam Putin, odavno bih zauzeo Ukrajinu
Lider Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je juče da bi odavno zauzeo Ukrajinu da je na Putinovom mestu, te da SAD koriste tu zemlju da na njenoj teritoriji postave vojnu bazu.
- Ako ima ljudi u Ukrajini, oni moraju da se suprotstave tome, a ako ih nema, onda Rusija mora da preduzme mere. Ako Amerika ili neko misli da je moguće uništiti Rusiju ili zauzeti i baciti našu zemlju na kolena, to se nikada neće dogoditi. Da sam na mestu predsednika, odavno bih zauzeo Ukrajinu, poslao trupe tamo, uspostavio red - rekao je Kadirov.
Analitičari kažu da bi ovoga puta Putin na Kubu mogao da pošalje svoje podmornice sa krstarećim raketama, pa čak i brodove sa hipersoničnim projektilima "cirkon". U tom slučaju ne bi bilo potrebe da Rusija ponovo otvara vojnu bazu na karipskom ostrvu, kakvu je imala do početka 90-ih godina.
Razgovor ruskog i kubanskog lidera dogodio se nakon prošlonedeljnih spekulacija u zapadnim medijima da bi Putin mogao da postavi svoje nuklearne rakete u blizini američkih granica kako bi odgovorio na nagomilavanje vojske NATO u Istočnoj Evropi. Nagađalo se da bi ruski strateški projektili mogli da se nađu na Kubi i u Venecueli, koje imaju tradicionalno prijateljske odnose sa Moskvom. Povodom tih spekulacija ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild izjavila je da će agresivni potezi Rusije, poput postavljanja raketa u Latinskoj Americi, naići na oštar odgovor Vašingtona. Ona, međutim, nije precizirala šta bi taj odgovor mogao da bude.
Kao 1962. godine
Ukoliko se najnovije spekulacije obistine, to ne bi bio prvi put da se ruske rakete nađu na pragu Sjedinjenih Država. Godine 1962. SSSR je svoje balističke rakete postavio na Kubi kao odgovor na američko razmeštanje projektila u Turskoj i Italiji.
Svet je tada skoro dve nedelje, od 16. do 29. oktobra, bio na korak od trećeg svetskog rata. Posle napetih pregovora između tadašnjeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova i predsednika SAD Džona Kenedija, SSSR je pristao da ukloni rakete sa Kube. U zamenu za to Amerikanci su sklonili svoje rakete iz Turske.
Kubanska raketna kriza 1962.
- trajala 13 dana, od 16. do 29. oktobra 1962.
- predsednik SSSR Nikita Hruščov razmestio balističke rakete na Kubi, na zahtev Fidela Kastra
- to se dogodilo nakon neuspele invazije SAD na Kubu 1961. i postavljanja američkih raketa u Italiji i Turskoj
- Amerika je 22. oktobra postavila pomorsku blokadu oko Kube da ne bi dozvolila dopremanje dodatnih sovjetskih raketa i zahtevala od SSSR da razmontira svoje sisteme na karipskom ostrvu
- posle napetih pregovora između Hruščova i tadašnjeg predsednika SAD Džona Kenedija, SSSR je pristao da skloni rakete sa Kube
- u zamenu za to SAD su sklonile svoje rakete iz Turske i obećale da nikad više neće napasti Kubu
- nakon toga, zbog velikih tenzija, ustanovljena je takozvana "crvena linija", direktna telefonska veza između Moskve i Vašingtona
S obzirom na to da Rusija raspolaže hipersoničnim raketama „Cirkon" - nisu joj potrebn vojne baze i prateća infrastrukture u Latinskoj Americi, smatra general Andrej Kartapolov, predsednik odbora Državne dume za odbranu
Kuba je od Rusije i Irana kupila više od 300 borbenih bespilotnih letelica i trenutno razmatra scenarije za njihovu upotrebu u slučaju potencijalnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
S obzirom na to da Rusija raspolaže hipersoničnim raketama „Cirkon" - nisu joj potrebn vojne baze i prateća infrastrukture u Latinskoj Americi, smatra general Andrej Kartapolov, predsednik odbora Državne dume za odbranu
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar