(VIDEO) PUTIN PRAVI NOVORUSIJU, GRANICE SU... PA ZNA SE! NISU SAMO DONJECK I LUGANSK, JOŠ ŠEST REGIONA UKRAJINE SLEDI DONBAS! Kijev i Zapad ne mogu da ih spreče?!
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručio je da je Moskva, priznavši republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustave, gde su njihove granice naznačene. Za Zapad i Kijev ovo je strašnije čak i od toga da Donjeck i Lugansk odmah postanu deo Rusije. O čemu je zapravo reč
Na pitanje unutar kojih granica će Rusija priznati dve republike, Putin je eksplictno odgovorio.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas da je došlo do priznavanja samoproglašenih republika Donjecka i Luganska (DNR i LNR) jer Sporazum iz Minska više ne postoji, kao i da Rusija vise nije mogla da toleriše ''genocid'' nad ljudima koji žive na tim teritorijama
22.02.2022
19:37
- Već smo ih priznali, što znači da smo priznali sve njihove osnovne dokumente, uključujući i ustave. A ustavi propisuju granice unutar Donjecke i Luganske oblasti u vreme kada su one bile dio Ukrajine - objasnio je Putin.
Noćna mora Kijeva i Zapada
Ono o čemu se "ispod radara" priča na Zapadu je što DNR i LNR sebe nazivaju Novorusija, a iza termina "Novorusija" koji je trn u oku Kijeva i SAD krije se još šest regiona koji su trenutno pod kontrolom Kjeva.
Novorusija je konfederacija, koju trenutno čine Donjecka i Luganska narodna republika, ali članstvo je otvoreno i za druge potencijalne delove Ukrajine! Novorusija trenutno kontroliše delove Donjecke oblasti u Ukrajini. Međutim, više ili manje otvoreno Donbasu želi da se priključi još šest ukrajinskih oblasti: Harkovska, Dnjepropetrovska, Zaporoška, Hersonska, Mikolajivska.
Rusija je, objasnio je Putin, sve vreme bila zainteresovana za primenu Minskih sporazuma, pošto je taj dokument bio rezultat kompromisa, ali Minski sporazumi više ne postoje i to ne krivicom Donbasa i Rusije.
Podsetio je da je u ime Ruske Federacije bio među autorima tog dokumenta:
- Ukrajinske vlasti su javno saopštile da neće poštovati Minske sporazume i Rusija više nije mogla da toleriše genocid nad narodom Donbasa. Evropa nije mogla da natera Kijev da se pridržava Minskih sporazuma, pa je Rusija bila prinuđena da donese odluku da prizna DNR i LNR.
Naporima sadašnjih kijevskih vlasti Minski sporazumi svedeni su na nulu, ubijeni su mnogo pre nego što je Rusija priznala DNR i LNR, izjavio je predsednik Rusije na konferenciji za medije.
- Minski sporazumi su ubijeni mnogo pre jučerašnjeg priznanja narodnih republika Donbasa, i to ne od nas, ne od strane predstavnika ovih republika, već od strane aktuelnih kijevskih vlasti - objasnio je Putin.
Na pitanje o granicama DNR i LNR, Putin je rekao da je Rusija, priznavši republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustave, gde su njihove granice naznačene.
- Unutar kojih granica ćemo priznavati ove republike? Već smo ih priznali, što znači da smo priznali sve njihove osnovne dokumente, uključujući i ustave. A ustavi propisuji granice unutar Donjecke i Luganske oblasti u vreme kada su one bile dio Ukrajine - objasnio je Putin.
Sva sporna pitanja će biti rešena tokom pregovora aktuelnih kijevskih vlasti i rukovodstva republika, dodao je.
Putin je primetio da, "nažalost, u ovom trenutku shvatamo da je to nemoguće, pošto borbena dejstva još uvek traju i, štaviše, imaju tendenciju eskalacije".
Putin je pri tome izrazio nadu u rešavanje spornih pitanja u budućnosti.
Priznati volju Krima i Sevastopolja
Situacija u Ukrajini će se smatrati rešenom nakon priznavanja rezultata referenduma o Krimu, posle kojeg se region pripojio Rusiji, rekao je Putin.
- Mislim da to nije javno rečeno, ali ću reći. Pitanje glasi - šta bi trebalo da se desi sa obe strane ili sa strane Kijeva da se, po našem mišljenju, situacija u dugoročnoj istorijskoj perspektivi smatra rešenom, kako bismo živeli u miru i da nema govora o bilo kakvim sukobima, pogotovo oružanim? Otkriću vam ovu strašnu tajnu - uostalom, tu nema ničeg tajnog. Prvo što svi treba da urade je da priznaju volju ljudi koji žive u Sevastopolju i na Krimu - naglasio je ruski lider.
Istorija i činjenice sve govore!
Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše Rusko Carstvo na koje se ubrzano doselilo rusko stanovništvo, osnovavši gradove kao što su Odesa. Posle propasti Ruskog Carstva i građanskog rata, godine 1922. su ta područja Ukrajinskoj SSR, koja je postala dio SSSR, a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne Ukrajine.
Na tim se područjima posle evromajdanskih protesta i nasilnog svrgavanja predsednika Viktora Janukoviča razvio se separatistički pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.
Novorusija faktički kontroliše delove Donjecke oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: Harkovsku, Dnjepropetrovsku, Zaporošku, Hersonsku, Mikolajivsku.
Novorusija je konfederacija, koju trenutno čine Donjecka i Luganska narodna republika. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.
Najviša zakonodavna vlast Novorusije je Državni savet Novorusije, a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.
Prema njegovim rečima, Rusija je razgovarala „o tim pitanjima tokom višesatnih pregovora i sastanaka sa „evropskim partnerima". Da, i sa Amerikancima smo takođe više puta razgovarali o tome, dodao je predsednik RF.
Demokratije moraju da priznaju odluku stanovnika Krima i Sevastopolja da se ponovo ujedine sa Rusijom, istakao je Putin.
- Prva stvar koju svi treba da urade jeste da priznaju volju naroda koji živi u Sevastopolju i na Krimu. O tome sam mnogo puta govorio i ponovo ću naglasiti: Po čemu je to gore od onoga što se desilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku doneo parlament, a ovde na nacionalnom referendumu - objasnio je predsednik.
O ruskoj vojsci u Donbasu
Prema njegovim rečima, ako bude potrebno, Rusija će ispuniti svoje obaveze pružanja vojne pomoći Donjeckoj i Luganskoj republici.
- Mi smo juče potpisali sporazume i u tim sporazumima i sa Donjeckom Narodnom Republikom i sa Luganskom Narodnom Republikom postoje odgovarajuće tačke koje govore da ćemo tim republikama pružiti odgovarajuću, uključujući i vojnu pomoć. Pošto tamo postoji sukob, ovom odlukom jasno stavljamo do znanja da, ako bude potrebno, nameravamo da ispunimo svoje obaveze - zaključio je Putin.
Povodom pretnje ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da će Kijev prooizvesti sopstvenu atomsku bombu, Putin je rekao i upozorio:
- Čak i pojava taktičkog nuklearnog naoružanja u Ukrajini za nas znači stratešku pretnju. Jer, dovoljno je povećati domete sa 110 kilometara na 300 ili na 500. I, Moskva će biti u zoni razaranja. Za nas je to strateška pretnja i mi smo to tako shvatili. Naravno, to moramo da shvatimo i shvatićemo veoma ozbiljno.
Putin je napomenuo da je Rusija "dobro čula izjave o nuklearnim ambicijama Ukrajine".
- Razumemo da su te reči upućene pre svega nama i želim da kažem da smo ih - čuli - rekao je šef ruske države.
Rusija ima mnogo aduta u svojim rukama da se suprotstavi Zapadu širom sveta, piše Responsible Statecraft. Ali postoji razlog zašto ih Moskva ne koristi, ili ih koristi veoma pažljivo.
Vašington ne teži ratu sa Moskvom, izjavio je portparol Pentagona Patrik Rajder nakon što je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije u utorak upozorilo SAD na posledice podrške Ukrajini.
28.08.2024
11:07
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas da je došlo do priznavanja samoproglašenih republika Donjecka i Luganska (DNR i LNR) jer Sporazum iz Minska više ne postoji, kao i da Rusija vise nije mogla da toleriše ''genocid'' nad ljudima koji žive na tim teritorijama
Ukrajinski premijer Vladimir Zelenski navodno se našao pod „baražom kritika“ svojih vojnika, poslanika i vojnih analitičara nakon što su ruske snage uspele da brzo napreduju u Donbasu i potisnu kijevske trupe, objavio je u petak Fajnenšel tajms.
Regrutori CIA namerno lažu Ruse i druge nacionalnosti u okviru svog rutinskog procesa regrutovanja u sedam koraka kako bi ih ubedili da izdaju svoju zemlju, rekao je bivši visoki zvaničnik američke špijunaže za CNBC u novoj seriji, prema izveštajima u petak.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izrazio je nadu da će umesto sa tolerisanjem ratnohuškačke kampanje, Priština konačno biti suočena sa sankcijama i izolacijom, jer bi, kako je istako, sve drugo bila bi poruka podrške nasilju nad miroljubivim i golorukim srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Ministarka privrede Andrijana Mesarović uokviru svoje posete opštini Priboj, održala je zajednički sastanak sa predstavnicima te opštine ali i opština Prijepolje i Nova Varoš.
Delegacija Srpske liste predvođena predsednikom prof. dr Zlatanom Elekom imala je danas u Prištini sastanak sa ambasadorima zemalja Kvinte, a nakon toga i sa zamenikom komandanta KFOR generalom Federikom Bernakom u sedištu ove misije, kao i sa šeficom UNMIK Karolin Zijade.
Manifestacija pod sloganom „Jedinstvo i snaga – Srbija“ održava se danas i sutra u Beogradu, uz učešće 250 predstavnika udruženja udruženja i organizacija koje okupljaju srpsku dijasporu širom sveta.
U novom Vikend Info jutru o benefitima društvenih mreža, ali i o tome na koji način je moguće zaraditi od socijalnih mreža, govorila je Jelena Stevanović, "Jelena Oflajn", tiktokerka.
O skandaloznom osuđivanju krajiške grupe "Jandrino jato" od strane hrvatske policije i pravosuđa, zbog navodnog "veličanja četništva i Republike Srpske Krajine", ali i svakog Srbina koji se nađe u toj zemlji, govorili su gosti Info jutra, Mile Bosnić, predsednik udruženja Srba Krajišnika i Tomislav Bokan pokret Dinara-Drina-Dunav.
Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete, bila je gošća Info jutra, a upravo ona je govorila o unapređenju prosvete i školstva u svim aspektima među kojima je plata i bezbednost prosvetnih radnika.
Gosti novog Info jutra bili su analitičar Miljan Jovićević i Biljana Radomirović, novinarka "Politike" sa KiM, a upravo oni su govorili o divljanju tzv. kosovske policije na severu KiM i u mestima gde žive Srbi.
Gosti "Rata uživo" bili su politikolog Andreja Lović i Mladen Duvnjak iz organizacije "Srbi za Trampa". Govorili su, između ostalog, o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o potencijalnim posledicama koje će njihov ishod imati na Evropu i NATO pakt. Takođe, komentarisali su i političku situaciju u Americi i Nemačkoj.
Slučaj Ane Volš, Beograđanke koju je, kako se sumnja, ubio suprug Brajan, a onda se otarasio njenog tela, pod znakom je pitanja i istaga tapka u mestu jer je američki policajac koji je 2023. godine istraživao Anin nestanak suspendovan zbog pristrasnosti.
Radnik (23) Osnovnog suda u Zaječaru, koji radi kao daktilograf, izboden je u krvavom obračunu koji se juče popodne dogodio na uglu Sremske i Kotorske ulice u Zaječaru.
Srpske stonoteniserke Nada Matić i Borislava Perić-Ranković osvojile su srebrnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu, nakon što su u finalu poražene od kineskog para Gu Šaodan i Pan Điamin rezultatom 3:1.
Teniska javnost je ostala u neverici nakon što je Aleksej Popirin uspeo da eliminiše Novaka Đokovića u 3. kolu Ju-Es opena, ali Australijanac je još jednom iznenadio sve svojim izjavama posle meča.
Srpski paraolimpijac Nebojša Đurić, kome su organizatori Paraolimpijskih igara oduzeli srebrnu medalju, oglasio se za Radio televiziju Srbije i poručio da je nad njim učinjena najveća nepravda u istoriji paraolimpizma.
Dodelom nagrada svečano su završeni 59. „Filmski susreti“ u Nišu. Najveće priznanje festivala nagradna Gran-pri „Naisa“, pripala je glumcu Nikoli Rakočeviću za ulogu Mirka Jovića u filmu „Heroji Halijarda“ i za ulogu Vase u filmu „Za danas toliko“.
Knjige "Priče o životinjama za odrasle" i "Priča o jednom čoveku i dve žene" autorke Ljiljane Jovanović, koja nas je prerano napustila u prodaji su od 24. jula.
U raskoši Venecijanskog filmskog festivala, gde se granica između stvarnosti i mašte često zamagli, jedan film je zasijao posebnim sjajem. To nije bio običan film – to je bio povratak duha koji nije od juče, ali svakako zna kako da osvoji srca publike.
Roditelji četvoro dece, Fil i Brodi Mekenzi, odlučili su da uklone ekrane iz života svoje dece. Zabranili su svojim sinovima da koriste mobilne telefone, tablete i televizijske ekrane.
Pevačica i ove godine očekuje fantastičan provod na Informerovoj proslavi, a pred našim kamerama otkrila je nekoliko zanimljivih detalja iz poslovnog i privatnog života.
Čista ovčja vuna širom Srbije danas se često baca ili prodaje po niskim cenama, dok su bojadžije i vunovlačari postali prava retkost. U Tršiću, ipak, desetak godina meštani čuvaju i neguju stare veštine.
Kad bi se udružili majstori roštilja iz Leskovca i pekari poznate užičke pekare "Kod Šuljage" nema sumnje da bi nahranili stotine ljudi i to samo jednom pljeskavicom u lepinji!
U porti srednjovekovnog manastira Kalenić kod Rekovca i na Letnjoj pozornici kraj Kalenićke reke sutra počinje 54. Sabor narodnog stvaralaštva "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.