(VIDEO) PUTIN PRAVI NOVORUSIJU, GRANICE SU... PA ZNA SE! NISU SAMO DONJECK I LUGANSK, JOŠ ŠEST REGIONA UKRAJINE SLEDI DONBAS! Kijev i Zapad ne mogu da ih spreče?!
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručio je da je Moskva, priznavši republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustave, gde su njihove granice naznačene. Za Zapad i Kijev ovo je strašnije čak i od toga da Donjeck i Lugansk odmah postanu deo Rusije. O čemu je zapravo reč
Na pitanje unutar kojih granica će Rusija priznati dve republike, Putin je eksplictno odgovorio.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas da je došlo do priznavanja samoproglašenih republika Donjecka i Luganska (DNR i LNR) jer Sporazum iz Minska više ne postoji, kao i da Rusija vise nije mogla da toleriše ''genocid'' nad ljudima koji žive na tim teritorijama
22.02.2022
19:37
- Već smo ih priznali, što znači da smo priznali sve njihove osnovne dokumente, uključujući i ustave. A ustavi propisuju granice unutar Donjecke i Luganske oblasti u vreme kada su one bile dio Ukrajine - objasnio je Putin.
Noćna mora Kijeva i Zapada
Ono o čemu se "ispod radara" priča na Zapadu je što DNR i LNR sebe nazivaju Novorusija, a iza termina "Novorusija" koji je trn u oku Kijeva i SAD krije se još šest regiona koji su trenutno pod kontrolom Kjeva.
Novorusija je konfederacija, koju trenutno čine Donjecka i Luganska narodna republika, ali članstvo je otvoreno i za druge potencijalne delove Ukrajine! Novorusija trenutno kontroliše delove Donjecke oblasti u Ukrajini. Međutim, više ili manje otvoreno Donbasu želi da se priključi još šest ukrajinskih oblasti: Harkovska, Dnjepropetrovska, Zaporoška, Hersonska, Mikolajivska.
Rusija je, objasnio je Putin, sve vreme bila zainteresovana za primenu Minskih sporazuma, pošto je taj dokument bio rezultat kompromisa, ali Minski sporazumi više ne postoje i to ne krivicom Donbasa i Rusije.
Podsetio je da je u ime Ruske Federacije bio među autorima tog dokumenta:
- Ukrajinske vlasti su javno saopštile da neće poštovati Minske sporazume i Rusija više nije mogla da toleriše genocid nad narodom Donbasa. Evropa nije mogla da natera Kijev da se pridržava Minskih sporazuma, pa je Rusija bila prinuđena da donese odluku da prizna DNR i LNR.
Naporima sadašnjih kijevskih vlasti Minski sporazumi svedeni su na nulu, ubijeni su mnogo pre nego što je Rusija priznala DNR i LNR, izjavio je predsednik Rusije na konferenciji za medije.
- Minski sporazumi su ubijeni mnogo pre jučerašnjeg priznanja narodnih republika Donbasa, i to ne od nas, ne od strane predstavnika ovih republika, već od strane aktuelnih kijevskih vlasti - objasnio je Putin.
Na pitanje o granicama DNR i LNR, Putin je rekao da je Rusija, priznavši republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustave, gde su njihove granice naznačene.
- Unutar kojih granica ćemo priznavati ove republike? Već smo ih priznali, što znači da smo priznali sve njihove osnovne dokumente, uključujući i ustave. A ustavi propisuji granice unutar Donjecke i Luganske oblasti u vreme kada su one bile dio Ukrajine - objasnio je Putin.
Sva sporna pitanja će biti rešena tokom pregovora aktuelnih kijevskih vlasti i rukovodstva republika, dodao je.
Putin je primetio da, "nažalost, u ovom trenutku shvatamo da je to nemoguće, pošto borbena dejstva još uvek traju i, štaviše, imaju tendenciju eskalacije".
Putin je pri tome izrazio nadu u rešavanje spornih pitanja u budućnosti.
Priznati volju Krima i Sevastopolja
Situacija u Ukrajini će se smatrati rešenom nakon priznavanja rezultata referenduma o Krimu, posle kojeg se region pripojio Rusiji, rekao je Putin.
- Mislim da to nije javno rečeno, ali ću reći. Pitanje glasi - šta bi trebalo da se desi sa obe strane ili sa strane Kijeva da se, po našem mišljenju, situacija u dugoročnoj istorijskoj perspektivi smatra rešenom, kako bismo živeli u miru i da nema govora o bilo kakvim sukobima, pogotovo oružanim? Otkriću vam ovu strašnu tajnu - uostalom, tu nema ničeg tajnog. Prvo što svi treba da urade je da priznaju volju ljudi koji žive u Sevastopolju i na Krimu - naglasio je ruski lider.
Istorija i činjenice sve govore!
Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše Rusko Carstvo na koje se ubrzano doselilo rusko stanovništvo, osnovavši gradove kao što su Odesa. Posle propasti Ruskog Carstva i građanskog rata, godine 1922. su ta područja Ukrajinskoj SSR, koja je postala dio SSSR, a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne Ukrajine.
Na tim se područjima posle evromajdanskih protesta i nasilnog svrgavanja predsednika Viktora Janukoviča razvio se separatistički pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.
Novorusija faktički kontroliše delove Donjecke oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: Harkovsku, Dnjepropetrovsku, Zaporošku, Hersonsku, Mikolajivsku.
Novorusija je konfederacija, koju trenutno čine Donjecka i Luganska narodna republika. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.
Najviša zakonodavna vlast Novorusije je Državni savet Novorusije, a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.
Prema njegovim rečima, Rusija je razgovarala „o tim pitanjima tokom višesatnih pregovora i sastanaka sa „evropskim partnerima". Da, i sa Amerikancima smo takođe više puta razgovarali o tome, dodao je predsednik RF.
Demokratije moraju da priznaju odluku stanovnika Krima i Sevastopolja da se ponovo ujedine sa Rusijom, istakao je Putin.
- Prva stvar koju svi treba da urade jeste da priznaju volju naroda koji živi u Sevastopolju i na Krimu. O tome sam mnogo puta govorio i ponovo ću naglasiti: Po čemu je to gore od onoga što se desilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku doneo parlament, a ovde na nacionalnom referendumu - objasnio je predsednik.
O ruskoj vojsci u Donbasu
Prema njegovim rečima, ako bude potrebno, Rusija će ispuniti svoje obaveze pružanja vojne pomoći Donjeckoj i Luganskoj republici.
- Mi smo juče potpisali sporazume i u tim sporazumima i sa Donjeckom Narodnom Republikom i sa Luganskom Narodnom Republikom postoje odgovarajuće tačke koje govore da ćemo tim republikama pružiti odgovarajuću, uključujući i vojnu pomoć. Pošto tamo postoji sukob, ovom odlukom jasno stavljamo do znanja da, ako bude potrebno, nameravamo da ispunimo svoje obaveze - zaključio je Putin.
Povodom pretnje ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da će Kijev prooizvesti sopstvenu atomsku bombu, Putin je rekao i upozorio:
- Čak i pojava taktičkog nuklearnog naoružanja u Ukrajini za nas znači stratešku pretnju. Jer, dovoljno je povećati domete sa 110 kilometara na 300 ili na 500. I, Moskva će biti u zoni razaranja. Za nas je to strateška pretnja i mi smo to tako shvatili. Naravno, to moramo da shvatimo i shvatićemo veoma ozbiljno.
Putin je napomenuo da je Rusija "dobro čula izjave o nuklearnim ambicijama Ukrajine".
- Razumemo da su te reči upućene pre svega nama i želim da kažem da smo ih - čuli - rekao je šef ruske države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas da je došlo do priznavanja samoproglašenih republika Donjecka i Luganska (DNR i LNR) jer Sporazum iz Minska više ne postoji, kao i da Rusija vise nije mogla da toleriše ''genocid'' nad ljudima koji žive na tim teritorijama
Bura zbog smene Igora Božića, sada već bivšeg direktora tajkunske televizije N1, nikako se ne stišava, a osim što su ostali zaposleni zapali u stanje histerije nakon te odluke novih vlasnika Junajted medije, mreže ne prestaju da bruje gde bi udarne pesnice i ovog medija i Nove S mogle da završe ako ih zadesi Božićeva sudbina.
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Samo dan nakon što su psiholozi upozorili na zastrašujuće posledice uticaja blokaderskih plenuma na mozgove mladih ljudi, koji više ne žele da budu individualci i da se predstavljaju imenima i prezimenima, već da budu "mediji i deo kolektivnog mozga", procurio je snimak koji izaziva dodatnu jezu.
Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe čestitao je konstituisanje novog Visokog saveta sudstva (VSS) i izbor sudije Višeg suda u Beogradu Bojane Čogurić za predsednika VSS.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Od 10. aprila počinje primena EES sistema 24 časa - što će značiti da ćemo morati kad god budemo prelazili granicu da se registrujemo, kako u odlasku, tako i u povratku, što do sada nije bilo obavezno, jer je sistem radio periodično.
Najbolja babica u Srbiji za 2026. godinu, Biljana Vasiljević iz Opšte bolnice u Novom Pazaru, više od četiri decenije posvećeno brine o porodiljama, potvrđujući da je ovaj posao pre svega poziv koji se radi srcem.
Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju slede sankcije.
Akcija "Kaciga glavu čuva", koju Auto-moto savez Srbije tradicionalno organizuje i sprovodi uz podršku Uprave saobraćajne policije MUP-a Republike Srbije, održana je danas u Parku prijateljstva na Ušću.
Maloletni B. P. koji je danas u Obrenovcu izbo dedu i njegovu partnerku, koja je podlegla kasnije povredama u bolnici, policiji je ispričao detalje napada.
Sa dubokim žaljenjem obaveštavamo javnost da je danas oko podneva na gradilištu na izgradnji mosta preko reke Save u Beogradu došlo do nesreće u kojoj je jedan radnik, državljanin NR Kine, izgubio život.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca, a sada je on saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Leskovcu koje traži pritvor.
Srpska filmska kompozitorka Aleksandra Kovač ostvarila je izuzetan međunarodni uspeh. Pozvana je da učestvuje u prvom Composers Club-u festivala Cannes series 2026, elitnoj profesionalnoj platformi koja okuplja 20 najznačajnijih kompozitora savremene muzike za TV serije iz celog sveta.
Epl (Apple) je započeo probnu proizvodnju svog prvog preklopnog telefona, iPhone Fold, koji bi mogao biti predstavljen u septembru, a prodaja startovati u decembru.
Jedan od najpopularnijih grčkih pevača Konstantinos Kufos uskoro stiže u Beograd, a pred koncert otvoreno govori o tremi, srpskoj publici, koleginicama i odnosu između dve muzičke scene.
Pevač Zdravko Čolić održao je sinoć peti koncert u Sarajevu, a trenutak kada je prišao svojoj ljubavi iz mladosti glumici Jasni Orneli Beri bio je upečatljiv.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar