Doajen nemačke i evropske politike Vili Vimer poručuje da je situaciju u Ukrajini trasirala, između ostalog, put i nasilna transformacija NATO do koje je došlo usled agresije Alijanse na tadašnju SRJ 1999. Sada Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive
- Oružanim napadom na Jugoslaviju SAD su vratile rat u Evropu. Na tome se, međutim, nisu zaustavile. Napadale su, narednih godina, brojne države i protiv njih ratovale, sve do njihovog potpunog uništenja - kaže za "Novosti" Vimer koji je tokom bombardovanja SRJ bio zamenik predsedavajućeg Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).
On je naveo da je u u svom obraćanju ruskom narodu, početkom minule sedmice, ruski predsednik Vladimir Putin ukazao je na višegodišnji stav Rusije, naročito od agresije na tadašnju Jugoslaviju, koja je bila suprotna međunarodnom pravu.
- Vođenjem tog rata, Severnoatlantska alijansa je, od regionalnog odbrambenog, postala globalni napadački savez, kršeći Povelju UN i menjajući ugovor na kome počiva NATO, samovoljno i bez saglasnosti svojih članica. Suprotno svim obećanjima, datim u danima ujedinjenja dve Nemačke, da se ovaj vojni savez neće širiti ka sovjetskoj granici, upravo se to dogodilo. Ovo, ni u jednom trenutku, Putin nije odobrio.
Nemački političar podseća da na samitu u Bukureštu, 2008. godine, zbog suzdržanosti Nemačke i Francuske, nije doneta odluka o prijemu Ukrajine i Gruzije u NATO.
- SAD su, de fakto podmetnule ovu odluku sklapajući bilateralne konvencije sa Ukrajinom. Pretpostavlja se da je, tokom svoje posete Moskvi početkom oktobra 2021. godine, američka državna podsekretarka Viktorija Nuland, svojim ruskim sagovornicima na nivou vlade, ponudila neku vrstu "bezuslovne kapitulacije". Razvoj daljih događaja je poznat. Priznavanje obeju oblasti, Donjecka i Luganska, od strane Moskve je, saglasno članu deset Severnoatlantskog ugovora kojim je osnovan NATO, učinila praktično nemogućim pristup Ukrajine Alijansi, bez obzira na odluku iz Bukurešta 2008. godine.
Da li je počeo Treći svetski rat ili je ovo "vikend sukob"?!
U Moskvi se, posle posete Nulandove i mnogih drugih okolnosti, stekao utisak stezanja omče oko vrata. Putinovi govori, ovih dana, potvrdili su takav zaključak. Na njemu je bilo da to kaže, a na drugima da to čuju. Sada se valjda više i ne može drugačije. Godine 1988. najviši lideri CIA u Vašingtonu rekli su grupi nemačkih poslanika, sa mnom na čelu, da tadašnji Sovjetski Savez nema ofanzivne namere u Evropi. Posledica akcija pod Napoleonom i Hitlerom jeste moskovska zabrinutost za "zaštitu majčice Rusije". Putin je, u više velikih govora, ukazao na razorne posledice sastanka "Versaj 1919" i sramne akcije protiv Nemačke. Profesor Sosnovski i ja pisali smo o tome u našoj knjizi "I uvek ponovo Versaj", iz 2019. godine. Po ruskom mišljenju, Zapad je ignorisao Rusiju. I šta sada?
Vimer se osvrnuo i na paralele između NATO agresije prema nekadašnjoj Jugoslaviji i ruske intervencije u Ukrajini.
- Američka vlada drži se pravnog stanovišta po kome je njeno ratno delovanje protiv SRJ u to vreme predstavljalo presedan u smislu međunarodnog prava. Svaka druga država mogla bi da se poziva na takav američki pristup u ovom pogledu i "maše" njime kao opravdanjem za svoju agresiju. Agresijom na Jugoslaviju Sjedinjene Države su vratile rat u Evropu i nastavile ga protiv brojnih drugih država.
On smatra i da se Zelenski preigrao kad je reč o Americi i NATO
- Svako je, poslednjih godina, mogao da vidi da je Ukrajina za SAD bila tek sredstvo za postizanje cilja protiv Rusije. Na ozloglašenoj američkoj konferenciji u Bratislavi, krajem aprila 2000. godine, Sjedinjene Države su izložile svoj budući koncept Evrope.
Posle toga, za Rusiju više nema mesta u Evropi. Zapadna argumentacija o sankcijama Rusiji učinile su jasnim i nedvosmislenim ovaj oblik hibridnog ratovanja, druge procedure, takođe. Američka akcija protiv Jugoslavije, a takođe i protiv predsednika Slobodana Miloševića, odgovara dugoj tradiciji američke politike, koja je od 1914. godine bila usmerena protiv carske Nemačke.
Foto: Printskrin Youtube/RT
JASNA PORUKA O UZOROCIMA RATA U UKRAJINI, Vili Vimer, nemački političar
Nemac navodi i da vojna dešavanja u Ukrajini diktiraju nacistički bataljoni i "frajkorps" formacije, koji nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, određuju vojna dešavanja, ne samo u Donbasu.
- Pod tim okolnostima Kijev je morao da računa sa posledicama iz pravca zapadne Evrope, dakle sa aktivnostima iz daljine usmerenim na Ukrajinu. Nemačka dosad nije isporučila Ukrajini nikakvo oružje. Kakvu bi to globalnu sliku stvorilo kada bi se nemačko oružje pojavilo u rukama onih u Ukrajini koji još uvek veličaju SS ideologiju, ili koji su u Lavovu, jednom od najvećih kulturnih centara u Ukrajini, ustanovili "Institut Jozefa Gebelsa"?
Nemačka je, objašnjavam izgubila blokadom "Severnog toka 2", ne samo u novcu, nego i svojoj poziciji prema SAD?
- Bilo je predvidljivo da će SAD za svoju prvu metu u aktuelnom sporu uzeti stopiranje "Severnog toka 2". Treba napomenuti da je ovaj cilj američki predsednik Džozef Bajden najavio upravo u trenutku dok je pored njega stajao nemački kancelar Olaf Šolc.
Vimer na kraju dodaje da Vašington postigao postigao povratak na podelu Starog kontinenta.
- Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive.
Teritorijalne pretenzije ili je motivacija drugačija?!
Putin je, u istom obraćanju, ukazao i na činjenicu da je, prilikom posete američkog predsednika Bila Klintona Moskvi 2000. godine, šefu Bele kuće pomenuo razmišljanja o ulasku Rusije u NATO. U intervjuu koji je 2017. godine dao američkom reditelju Oliveru Stounu, Putin je ispričao da je "Klinton odgovorio da mu to ne smeta, ali da se ostatak američke delegacije vidno unervozio". Razvoj daljih događaja je poznat. Prisajedinjenjem Krima 2014. godine nakon puča i potonjih akcija pučističke vlade u Kijevu protiv manjine stanovništva ruskog govornog područja u zemlji, koja je, međutim, bila većinska na Krimu i u dve već pomenute oblasti, Donjecku i Lugansku, Rusija je u vezi sa ciljem puča morala da preduzme akciju protiv vojne luke Sevastopolj i tako uspešno sprečila veliki evropski sukob koji je mogao da nastane u tom trenutku.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Predsednik SAD Donald Tramp napravio je dva velika lapsusa tokom konferencije za novinare na samitu NATO u Ankari: predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog najpre je praktično predstavio kao Vladimira Putina, a zatim je Iran nazvao „Islamskom Republikom Japan“.
Američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju napada na ruske naftne rafinerije, objavio je britanski list "Fajnenšal Tajms", pozivajući se na visoke ukrajinske zvaničnike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Ministarka Snežana Paunović gostovala je u emisiji "Info jutro" na Informer TV, gde je otvoreno i bez dlake na jeziku govorila o sramnoj odluci Prištine da je proglasi personom non grata, ali i o sramnim napadima i spinovima koji su tim povodom stigli od strane tajkunskih novinara i dela opozicije u Beogradu.
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Srbija je danas pod uticajem izrazito sparnog vremena. Visoka vlažnost vazduha, toplo jutro i slab vetar stvaraju osećaj teške i zagušljive atmosfere širom zemlje, pa se temperature blizu 30 stepeni Celzijusa osećaju znatno neprijatnije nego što pokazuju termometri.
Beogradska policija uhapsila je Natašu M. zbog sumnje da je "mrtva" pijana pretukla majku Milevu, nakon čega ju je vukla za kosu i pretila da će je ubiti, a onda nahuškala francuskkog buldoga da izujeda nesrećnu ženu. Nataša M. je saslušana, i predloženo je da joj se odredi pritvor.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Viber ne obaveštava korisnike kada ih neko blokira, ali postoje jasni znakovi koji mogu otkriti da više niste u mogućnosti da komunicirate sa određenom osobom.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.