AMERI I NATO BI INTERVENISALI DA MOGU DA GAĐAJU IZ VAZDUHA, ALI... TO SA RUSIMA NE IDE, NISU ONI SRBIJA! Zato će nastaviti da pravi haos, ako budu mogali, ako im bude dozvoljeno...
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. Ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi
Ukrajina je jezgro formiranja ruske države i nacije. A, i mnogo više - ocenio je u intervjuu za RTRS geopolitičar prof. dr Milomir Stepić.
Fakti prenose u celini Stepićeva ukazivanja i prognoze:
U savremenim okolnostima, pitanje Ukrajine je pitanje opstanka Rusije. Interes Zapada je da tu arbitrira i raspolaže ukrajinskim resursima koji spadaju među najveće na svetu.
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. U savremenim uslovima modernog naoružanja, ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi.
Mi za sada ne znamo koji su konačni ciljevi Rusije i da li su ispunjeni već samim priznavanjem Donjecke i Luganske Narodne Republike. Po mom sudu, ciljevi su mnogo širi, kao i samo pitanje Ukrajine. Govorim o onome što je rekao predsednik Putin - da je jedan od ciljeva da se izvrši denacifikacija Ukrajine.
Godinama unazad smo svedoci jačanja neonacističkih snaga u Ukrajini i nije pogodno da zemlja kao što je Rusija, koja u svojoj istoriji ima borbu protiv nacizma, u svom komšiluku ima zemlju koja je pronacistički orijentisana. A Ukrajina je bila takva. I zamislite kakav bi bio uticaj Ukrajine da ona ostane na tom kursu kao sused Rusije.
Ciljevi se prepoznaju u geopolitici Rusije zapisanoj u knjigama, a to je da se SAD isteraju iz Evroazije u celini. To nama izgleda kao dalek i nemoguć cilj, ali SAD su pobedom u Drugom svetskom ratu zauzele makro mostobran u Evropi i posle Hladnog rata su pokušavale da ga prošire. U tome su uspele posle rušenja Berlinskog zida i doprle do granica same Rusije - Litvanije, Estonije i Letonije. Sada pokušavaju da taj mostobran još prošire. Rusi smatraju da su SAD strano telo na teritoriji Evroazije, pod formulom 'zašto bi jedna ne-evroazijska sila upravljala Evroazijom, gde se nalaze jedna Kina, Indija, Iran, pa i Rusija, Nemačka, Francuska'.
Dakle, ciljevi mogu biti mnogo dugoročniji.
Sa druge strane, i za Ameriku je ovo pitanje potvrde kredibiliteta. Posle nekoliko poraza, Amerika se suočava sa novim izazovom - da bude poražena njena geopolitika u samoj Ukrajini. Ako to Rusiji pođe zarukom, SAD će biti u ciklusu poraza.
Mnoge zemlje će pokušati da budu neutralne i da daju uopštena opredeljenja, svoje uopštene reči. Bilo bi dobro da to uradi i Srbija, kad smo već tu. Ali, Kina, kao svaka velika sila, poručuje jedno - da je neutralna po ovom pitanju, ali u Evroaziji, realno, postoji podela posla između Rusije, Kine, Indije i Irana. Kina vodi računa o svojim interesima na Dalekom istoku. Za sada, osim ekonomski, nema veliki prodor u Evropu, ali to ne znači da „sutra" toga neće biti. Kina proklamuje neutralnu politiku kao svoju poziciju, ali je i ona antiamerička sila kao i Rusija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping tokom susreta u Pekingu, 26. april 2019. (Foto: Kenzaburo Fukuhara/Pool Photo via AP)
Ukrajina je posle osamostaljenja insistirala na dekomunizaciji. Od rušenja spomenika, do promene svoje orijentacije i politike. Ali, samo do onih granica da ostane u svojim komunističkim granicama!
Situacija je slična našoj. Tamo lenjinisti i staljinisti, a ovde titoisti, uspostavljali su nekonsekventne granice. To je problem i postjugoslovenskog prostora već tri decenije. Borimo se toliko dugo sa granicama koje su tako napravljene da bi bila slaba Srbija, odnosno srpstvo. Tako je to urađeno i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ta ideologija bila je na liniji da Rusija bude što slabija, da joj se oduzme što više teritorije i privrednih resursa, da se dovede u lošu geostratešku poziciju u smislu da joj se svi izlazi prema morima dovedu u pitanje. Tako je Rusija doživela da u vreme Hruščova izgubi Krim i Sevastopolj od vitalne važnosti za Rusiju.
Dakle, ako Ukrajina hoće dekomunizaciju - sad nećete ići parcijalno nego do kraja, to je snažna poruka Putina. Ona se može tumačiti i na balkanski način.
Dekomunizacija znači da se dovodi u pitanje cela Ukrajina, a to su potegli sami Ukrajinci kao mogućnost. Međutim, to ne može biti parcijalno.
Krim je nešto za šta se Rusija krvavo borila. Sevastopolj je nemerljivo važna baza. Zamislite da je Krim ostao u Ukrajini i da je ulaskom Ukrajine u NATO Krim postao baza Alijanse. Rusija ne bi imala šta da traži ni kao regionalna sila.
Istočni delovi Ukrajine bogati su resursima. Ukrajina je među prvim zemljama sveta po prirodnim bogatstvima - od gvožđa i oplemenjivača čelika do vode i černozema (može da hrani 15 puta više stanovnika od njenog broja).
Rusiji to ne znači puno, jer sama ima mnogo više, ali Zapad, odnosno Evropa, ako bi stavila šape na Ukrajinu, rešila bi svoj veliki problem nedostatka prirodnih resursa.
Ukrajina je veštačka zemlja, napravljena od istorijski ruskih teritorija na krajnjem zapadu, koje su pokatoličene. Kroz istoriju su pripadale i Poljskoj i Austrougarskoj itd. Sve u svemu, to je jedna nesrećna zemlja koja se bori iznutra sama sa sobom i teško može da opstane.
Takvih primera imamo mnogo u postjugoslovenskom prostoru.
Dugoročno posmatrano, EU će pretrpeti ogromnu, nemerljivu štetu. Ona nema energenata i gasa. I pre ratne krize, Evropa je bila u energetskoj krizi. Zamislite u kakvoj će krizi biti sada.
Severni tok 1 i 2 građeni su sa jakom geopolitičkom konotacijom. Da nje nema, da je sve mirno i normalno, da nema mnogo geopolitike, oni bi bili građeni kopnom preko pribaltičkih republika do Nemačke. Ali, bio je prepoznat geopolitički interes. I to je prepoznala Nemačka, a ne Rusija.
Pretnja je da gasovodne trase budu presečene ako idu preko zemalja za koje je Donald Ramsveld rekao da su 'nova Evropa'.
Nemačkoj je u interesu da se direktno poveže sa Rusijom. To je izazvalo ogroman strah u Americi i među atlantističkim zemljama, jer od osovine Moskva-Berlin njih hvata strah. Plaše se nemačke discipline i kapitala na jednoj strani i ruskih resursa, ljudskih vrednosti i površine teritorije na drugoj strani.
Ako se tu napravi osovina, onda talasokratske zemlje nemaju šta da traže u Evropi. Zato je prva američka reakcija bila da se gasovodi ometaju na sve moguće načine, da se zatvore ako treba. Ali, bez tih gasovoda, Evropa, a u prvom redu Nemačka, nemaju šta da očekuju.
Svaka velika sila kao Rusija želi da u svom okruženju ima mir i stabilnost, zemlje koje nisu orijentisane protiv nje, a odavno se govori da se od Ukrajine stvara anti-Rusija.
Daleko smo od Trećeg svetskog rata, ali u toku je geopolitičko prepakivanje sveta. Ono nije na svom početku. Počelo je osnaživanjem Kine, pa onda i Rusije. Rusija je pokazala da neće tolerisati da u svom okruženju ima vazale Zapada, koji neće brinuti o svojim interesima nego će voditi prozapadnu politiku i da će je voditi postavljene nomenklature.
Zamislite da isto što radi Amerika u Ukrajini, da to radi Rusija u Kanadi. Hipotetički, zamislite da je Kanada antiamerička zemlja-eksponent Rusije. To je nešto što moramo da shvatimo.
Mora doći do prepakivanja sveta i formiranja neoklasičnih interesnih sfera. Pre svega na evroazijskom kopnu. Pitanje je šta je sledeći korak. Ukrajina nije daleko od nas. Od nje nas razdvaja samo Rumunija. Ukrajina izlazi na Dunav. Ona nam je blizu. I, zaista se postavlja pitanje u čijoj sferi će biti Balkan i postjugoslovenski prostor.
Budućnost američke rezolucije je ruski veto, a onda će se nešto od toga parcijalno primenjivati od strane Zapada. Pitanje je kakvi su ciljevi Rusije. Da li su samo parcijalni. I da li će u tom slučaju strateški pogrešiti. Da li će ponoviti naše greške: kreni, stani, povuci se. Ili će dugoročno rešiti pitanja. Ako ih ne reši sada, ona će se pojaviti opet. Ako ih ne reši sada, jednog dana će svakako morati, ako želi da živi i funkcioniše stabilno.
Zapad će uvoditi sankcije. NATO bi intervenisao da može da gađa iz vazduha, kao nas ovde, ali pošto to u Ukrajini ne može, onda neće ratovati već nastaviti da izaziva destabilizaciju. Ako bude mogao, ako mu bude dozvoljeno."
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Svađe Sjedinjenih Američkih Država sa ostatkom sveta završiće se pobedom Rusije, ocenio je zamenik predsednika Savet bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, govoreći na maratonu Znanje. Prvi.
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou, a skup će biti održan 14. i 15. decembra u Majamiju, potvrdio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Na društvenim mrežama pojavio se potresan snimak koji prikazuje razorne posledice udara ruske klizne avionske bombe teške tri tone na Konstantinovku u Donjeckoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
milankukic
pre 4 godine
ma nato i ameri nesme ni iz vazduha jer bi ih rusi uništili nad ukrajinom do rusije nebi stigli oni su samo prema Srbiji pokazali zube 28 zemalja protiv jedne to se zove HRABROST
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Informer je došao u posed još jednog ekskluzivnog audio-snimka sa blokaderskog sastanka u Beogradu na kom su učestvovali predstavnici takozvane Radne jedinice za izbornu logistiku (RJIL), a na kom je sve prštalo od svađe i na kom je otkriveno ko je zgubidanskim Beograđanima najveći trn u oku.
Tokom trajanja tribine na Đačkom trgu u Kragujevcu o Univerzitetu u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, koju su organizovali "studenti" Univerziteta u Kragujevcu, pažnju građana privukao je potez organizatora – stolice za skup, prema navodima prisutnih, uzete su iz Doma omladine bez dozvole.
Među Šolakovcima i Đilasovcima besni totalni rat, pa su sada u sukob ušli i dojučerašnji biznis partneri - Slobodan Georgiev, tajkunski urednik s Nove S, inače slepi poslušnik bivšeg gazde "Junajted medije" Dragana Šolaka, i perjanica tajkuna Dragana Đilasa, Marinika Tepić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je studente Univerziteta Harvard i Masačusetskog instituta tehnologije (MIT), koji borave u Srbiji u okviru studijske posete Balkan Trek i tom prilikom se zahvalio na lepim rečima i poštovanju prema Srbiji.
Srbija je danas još jednom svedočila brutalnom nasilju koje pojedinci pokušavaju da predstave kao "političku borbu", dok se iza svega kriju agresija, netrpeljivost i otvoreni napadi na građane koji imaju drugačije mišljenje.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Stanovnici Novog Beograda pre nekoliko dana mogli su da vide neobičan mali crveni automobil koji je privukao pažnju prolaznika gde god da se pojavio - ne samo zbog svog nesvakidašnjeg izgleda, već i zbog činjenice da ovakvo vozilo mogu da voze i mlađi od 18 godina.
Mercedes je u Štutgartu osvežio S-klasu sa 2.700 promena kako bi zadržao tron luksuza. Nova limuzina stiže sa AI tehnologijom i moćnim hibridima za vrhunski komfor.
Nakon zime, mnoge radionice nude "prolećne preglede" automobila koji se često predstavljaju kao povoljni, ali se dešava da vozači na kraju plate visoke račune za dodatne usluge koje zapravo nisu ni bile potrebne.
Tokom dana došlo je do teške saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bijelo Polje - Mojkovac kada je vozač putničkog automobila iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu i sleteo u kanal pored puta.
Nakon operacije koja je sinoć izvedena u Univerzitetsko kliničkom centru Niš D.Dž. (21) iz sela Grabovica kod Kuršumlije je u veštačkoj komi, potvrdila nam je direktor Doma zdravlja u Kuršumliji Uranija Petrović.
Užički kraj danas je obeležio pravi saobraćajni haos, nakon što su se u razmaku od svega nekoliko sati dogodile čak tri saobraćajne nezgode na različitim lokacijama, a prema prvim informacijama, uzrok većine incidenata bilo je proklizavanje vozila na kolovozu.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Demi Mur je zablistala na gala večeri Chopard Universe, koja je održana u okviru Kanskog filmskog festivala. Glumica je stigla u elegantnoj srebrnoj haljini u kojoj je bila zvezda večeri.
Pasji njuh je mnogo razvijeniji od ljudskog, pa psi svet oko sebe doživljavaju prvenstveno kroz mirise. Ono što nama miriše prijatno ili gotovo neprimetno, za njih može biti opasno.
Kompanija za razvoj veštačke Open AI saopštila je da je njen alat za programiranje Kodeks (Codex) sada dostupan i kroz mobilnu aplikaciju Čet Dži-Pi-Ti (ChatGPT), čime se omogućava korisnicima da sa mobilnih telefona prate i upravljaju radnim zadacima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar