AMERI I NATO BI INTERVENISALI DA MOGU DA GAĐAJU IZ VAZDUHA, ALI... TO SA RUSIMA NE IDE, NISU ONI SRBIJA! Zato će nastaviti da pravi haos, ako budu mogali, ako im bude dozvoljeno...
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. Ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi
Ukrajina je jezgro formiranja ruske države i nacije. A, i mnogo više - ocenio je u intervjuu za RTRS geopolitičar prof. dr Milomir Stepić.
Fakti prenose u celini Stepićeva ukazivanja i prognoze:
U savremenim okolnostima, pitanje Ukrajine je pitanje opstanka Rusije. Interes Zapada je da tu arbitrira i raspolaže ukrajinskim resursima koji spadaju među najveće na svetu.
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. U savremenim uslovima modernog naoružanja, ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi.
Mi za sada ne znamo koji su konačni ciljevi Rusije i da li su ispunjeni već samim priznavanjem Donjecke i Luganske Narodne Republike. Po mom sudu, ciljevi su mnogo širi, kao i samo pitanje Ukrajine. Govorim o onome što je rekao predsednik Putin - da je jedan od ciljeva da se izvrši denacifikacija Ukrajine.
Godinama unazad smo svedoci jačanja neonacističkih snaga u Ukrajini i nije pogodno da zemlja kao što je Rusija, koja u svojoj istoriji ima borbu protiv nacizma, u svom komšiluku ima zemlju koja je pronacistički orijentisana. A Ukrajina je bila takva. I zamislite kakav bi bio uticaj Ukrajine da ona ostane na tom kursu kao sused Rusije.
Ciljevi se prepoznaju u geopolitici Rusije zapisanoj u knjigama, a to je da se SAD isteraju iz Evroazije u celini. To nama izgleda kao dalek i nemoguć cilj, ali SAD su pobedom u Drugom svetskom ratu zauzele makro mostobran u Evropi i posle Hladnog rata su pokušavale da ga prošire. U tome su uspele posle rušenja Berlinskog zida i doprle do granica same Rusije - Litvanije, Estonije i Letonije. Sada pokušavaju da taj mostobran još prošire. Rusi smatraju da su SAD strano telo na teritoriji Evroazije, pod formulom 'zašto bi jedna ne-evroazijska sila upravljala Evroazijom, gde se nalaze jedna Kina, Indija, Iran, pa i Rusija, Nemačka, Francuska'.
Dakle, ciljevi mogu biti mnogo dugoročniji.
Sa druge strane, i za Ameriku je ovo pitanje potvrde kredibiliteta. Posle nekoliko poraza, Amerika se suočava sa novim izazovom - da bude poražena njena geopolitika u samoj Ukrajini. Ako to Rusiji pođe zarukom, SAD će biti u ciklusu poraza.
Mnoge zemlje će pokušati da budu neutralne i da daju uopštena opredeljenja, svoje uopštene reči. Bilo bi dobro da to uradi i Srbija, kad smo već tu. Ali, Kina, kao svaka velika sila, poručuje jedno - da je neutralna po ovom pitanju, ali u Evroaziji, realno, postoji podela posla između Rusije, Kine, Indije i Irana. Kina vodi računa o svojim interesima na Dalekom istoku. Za sada, osim ekonomski, nema veliki prodor u Evropu, ali to ne znači da „sutra" toga neće biti. Kina proklamuje neutralnu politiku kao svoju poziciju, ali je i ona antiamerička sila kao i Rusija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping tokom susreta u Pekingu, 26. april 2019. (Foto: Kenzaburo Fukuhara/Pool Photo via AP)
Ukrajina je posle osamostaljenja insistirala na dekomunizaciji. Od rušenja spomenika, do promene svoje orijentacije i politike. Ali, samo do onih granica da ostane u svojim komunističkim granicama!
Situacija je slična našoj. Tamo lenjinisti i staljinisti, a ovde titoisti, uspostavljali su nekonsekventne granice. To je problem i postjugoslovenskog prostora već tri decenije. Borimo se toliko dugo sa granicama koje su tako napravljene da bi bila slaba Srbija, odnosno srpstvo. Tako je to urađeno i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ta ideologija bila je na liniji da Rusija bude što slabija, da joj se oduzme što više teritorije i privrednih resursa, da se dovede u lošu geostratešku poziciju u smislu da joj se svi izlazi prema morima dovedu u pitanje. Tako je Rusija doživela da u vreme Hruščova izgubi Krim i Sevastopolj od vitalne važnosti za Rusiju.
Dakle, ako Ukrajina hoće dekomunizaciju - sad nećete ići parcijalno nego do kraja, to je snažna poruka Putina. Ona se može tumačiti i na balkanski način.
Dekomunizacija znači da se dovodi u pitanje cela Ukrajina, a to su potegli sami Ukrajinci kao mogućnost. Međutim, to ne može biti parcijalno.
Krim je nešto za šta se Rusija krvavo borila. Sevastopolj je nemerljivo važna baza. Zamislite da je Krim ostao u Ukrajini i da je ulaskom Ukrajine u NATO Krim postao baza Alijanse. Rusija ne bi imala šta da traži ni kao regionalna sila.
Istočni delovi Ukrajine bogati su resursima. Ukrajina je među prvim zemljama sveta po prirodnim bogatstvima - od gvožđa i oplemenjivača čelika do vode i černozema (može da hrani 15 puta više stanovnika od njenog broja).
Rusiji to ne znači puno, jer sama ima mnogo više, ali Zapad, odnosno Evropa, ako bi stavila šape na Ukrajinu, rešila bi svoj veliki problem nedostatka prirodnih resursa.
Ukrajina je veštačka zemlja, napravljena od istorijski ruskih teritorija na krajnjem zapadu, koje su pokatoličene. Kroz istoriju su pripadale i Poljskoj i Austrougarskoj itd. Sve u svemu, to je jedna nesrećna zemlja koja se bori iznutra sama sa sobom i teško može da opstane.
Takvih primera imamo mnogo u postjugoslovenskom prostoru.
Dugoročno posmatrano, EU će pretrpeti ogromnu, nemerljivu štetu. Ona nema energenata i gasa. I pre ratne krize, Evropa je bila u energetskoj krizi. Zamislite u kakvoj će krizi biti sada.
Severni tok 1 i 2 građeni su sa jakom geopolitičkom konotacijom. Da nje nema, da je sve mirno i normalno, da nema mnogo geopolitike, oni bi bili građeni kopnom preko pribaltičkih republika do Nemačke. Ali, bio je prepoznat geopolitički interes. I to je prepoznala Nemačka, a ne Rusija.
Pretnja je da gasovodne trase budu presečene ako idu preko zemalja za koje je Donald Ramsveld rekao da su 'nova Evropa'.
Nemačkoj je u interesu da se direktno poveže sa Rusijom. To je izazvalo ogroman strah u Americi i među atlantističkim zemljama, jer od osovine Moskva-Berlin njih hvata strah. Plaše se nemačke discipline i kapitala na jednoj strani i ruskih resursa, ljudskih vrednosti i površine teritorije na drugoj strani.
Ako se tu napravi osovina, onda talasokratske zemlje nemaju šta da traže u Evropi. Zato je prva američka reakcija bila da se gasovodi ometaju na sve moguće načine, da se zatvore ako treba. Ali, bez tih gasovoda, Evropa, a u prvom redu Nemačka, nemaju šta da očekuju.
Svaka velika sila kao Rusija želi da u svom okruženju ima mir i stabilnost, zemlje koje nisu orijentisane protiv nje, a odavno se govori da se od Ukrajine stvara anti-Rusija.
Daleko smo od Trećeg svetskog rata, ali u toku je geopolitičko prepakivanje sveta. Ono nije na svom početku. Počelo je osnaživanjem Kine, pa onda i Rusije. Rusija je pokazala da neće tolerisati da u svom okruženju ima vazale Zapada, koji neće brinuti o svojim interesima nego će voditi prozapadnu politiku i da će je voditi postavljene nomenklature.
Zamislite da isto što radi Amerika u Ukrajini, da to radi Rusija u Kanadi. Hipotetički, zamislite da je Kanada antiamerička zemlja-eksponent Rusije. To je nešto što moramo da shvatimo.
Mora doći do prepakivanja sveta i formiranja neoklasičnih interesnih sfera. Pre svega na evroazijskom kopnu. Pitanje je šta je sledeći korak. Ukrajina nije daleko od nas. Od nje nas razdvaja samo Rumunija. Ukrajina izlazi na Dunav. Ona nam je blizu. I, zaista se postavlja pitanje u čijoj sferi će biti Balkan i postjugoslovenski prostor.
Budućnost američke rezolucije je ruski veto, a onda će se nešto od toga parcijalno primenjivati od strane Zapada. Pitanje je kakvi su ciljevi Rusije. Da li su samo parcijalni. I da li će u tom slučaju strateški pogrešiti. Da li će ponoviti naše greške: kreni, stani, povuci se. Ili će dugoročno rešiti pitanja. Ako ih ne reši sada, ona će se pojaviti opet. Ako ih ne reši sada, jednog dana će svakako morati, ako želi da živi i funkcioniše stabilno.
Zapad će uvoditi sankcije. NATO bi intervenisao da može da gađa iz vazduha, kao nas ovde, ali pošto to u Ukrajini ne može, onda neće ratovati već nastaviti da izaziva destabilizaciju. Ako bude mogao, ako mu bude dozvoljeno."
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se sastao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Kirilom Dmitrijevim i dodao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Ukrajinska nacionalna policija objavila je snimak sa kamere na uniformi jednog od policajaca koji su učestvovali u evakuaciji stanovnika Kamišuvake, u Zaporoškoj oblasti, gde je u ruskom napadu poginulo više od 40 ljudi.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Umalo je došlo do krovprolića danas oko 14.30 časova ispred zgrade REM-a i to u trenucima dok se čeka zasedanje i odluka u vezi sa Informer televizijom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Na poznatoj američkoj platformi za aukcije "Bring a Trailer", pojavio se neverovatno očuvani "jugo gv" iz 1986. godine, a trenutna najviša ponuda za njega iznosi 10.000 dolara!
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Samo nekoliko dana deli nas od izlaska igre GTA 6, a studio Rockstar privodi kraju poslednje pripreme pred zvaničnu premijeru. Uoči samog dana izlaska stiglo je i novo ažuriranje - drugo po redu otkako je igračima omogućeno unapred preuzimanje igre.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
Pevačica Katarina Živković privukla je veliku pažnju svojim stajlingom na jednom nastupu u Beogradu, gde se pojavila u veoma zavodljivoj kombinaciji koja je istakla njenu figuru i ženstvenost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.