AMERI I NATO BI INTERVENISALI DA MOGU DA GAĐAJU IZ VAZDUHA, ALI... TO SA RUSIMA NE IDE, NISU ONI SRBIJA! Zato će nastaviti da pravi haos, ako budu mogali, ako im bude dozvoljeno...
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. Ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi
Ukrajina je jezgro formiranja ruske države i nacije. A, i mnogo više - ocenio je u intervjuu za RTRS geopolitičar prof. dr Milomir Stepić.
Fakti prenose u celini Stepićeva ukazivanja i prognoze:
U savremenim okolnostima, pitanje Ukrajine je pitanje opstanka Rusije. Interes Zapada je da tu arbitrira i raspolaže ukrajinskim resursima koji spadaju među najveće na svetu.
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. U savremenim uslovima modernog naoružanja, ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi.
Mi za sada ne znamo koji su konačni ciljevi Rusije i da li su ispunjeni već samim priznavanjem Donjecke i Luganske Narodne Republike. Po mom sudu, ciljevi su mnogo širi, kao i samo pitanje Ukrajine. Govorim o onome što je rekao predsednik Putin - da je jedan od ciljeva da se izvrši denacifikacija Ukrajine.
Godinama unazad smo svedoci jačanja neonacističkih snaga u Ukrajini i nije pogodno da zemlja kao što je Rusija, koja u svojoj istoriji ima borbu protiv nacizma, u svom komšiluku ima zemlju koja je pronacistički orijentisana. A Ukrajina je bila takva. I zamislite kakav bi bio uticaj Ukrajine da ona ostane na tom kursu kao sused Rusije.
Ciljevi se prepoznaju u geopolitici Rusije zapisanoj u knjigama, a to je da se SAD isteraju iz Evroazije u celini. To nama izgleda kao dalek i nemoguć cilj, ali SAD su pobedom u Drugom svetskom ratu zauzele makro mostobran u Evropi i posle Hladnog rata su pokušavale da ga prošire. U tome su uspele posle rušenja Berlinskog zida i doprle do granica same Rusije - Litvanije, Estonije i Letonije. Sada pokušavaju da taj mostobran još prošire. Rusi smatraju da su SAD strano telo na teritoriji Evroazije, pod formulom 'zašto bi jedna ne-evroazijska sila upravljala Evroazijom, gde se nalaze jedna Kina, Indija, Iran, pa i Rusija, Nemačka, Francuska'.
Dakle, ciljevi mogu biti mnogo dugoročniji.
Sa druge strane, i za Ameriku je ovo pitanje potvrde kredibiliteta. Posle nekoliko poraza, Amerika se suočava sa novim izazovom - da bude poražena njena geopolitika u samoj Ukrajini. Ako to Rusiji pođe zarukom, SAD će biti u ciklusu poraza.
Mnoge zemlje će pokušati da budu neutralne i da daju uopštena opredeljenja, svoje uopštene reči. Bilo bi dobro da to uradi i Srbija, kad smo već tu. Ali, Kina, kao svaka velika sila, poručuje jedno - da je neutralna po ovom pitanju, ali u Evroaziji, realno, postoji podela posla između Rusije, Kine, Indije i Irana. Kina vodi računa o svojim interesima na Dalekom istoku. Za sada, osim ekonomski, nema veliki prodor u Evropu, ali to ne znači da „sutra" toga neće biti. Kina proklamuje neutralnu politiku kao svoju poziciju, ali je i ona antiamerička sila kao i Rusija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping tokom susreta u Pekingu, 26. april 2019. (Foto: Kenzaburo Fukuhara/Pool Photo via AP)
Ukrajina je posle osamostaljenja insistirala na dekomunizaciji. Od rušenja spomenika, do promene svoje orijentacije i politike. Ali, samo do onih granica da ostane u svojim komunističkim granicama!
Situacija je slična našoj. Tamo lenjinisti i staljinisti, a ovde titoisti, uspostavljali su nekonsekventne granice. To je problem i postjugoslovenskog prostora već tri decenije. Borimo se toliko dugo sa granicama koje su tako napravljene da bi bila slaba Srbija, odnosno srpstvo. Tako je to urađeno i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ta ideologija bila je na liniji da Rusija bude što slabija, da joj se oduzme što više teritorije i privrednih resursa, da se dovede u lošu geostratešku poziciju u smislu da joj se svi izlazi prema morima dovedu u pitanje. Tako je Rusija doživela da u vreme Hruščova izgubi Krim i Sevastopolj od vitalne važnosti za Rusiju.
Dakle, ako Ukrajina hoće dekomunizaciju - sad nećete ići parcijalno nego do kraja, to je snažna poruka Putina. Ona se može tumačiti i na balkanski način.
Dekomunizacija znači da se dovodi u pitanje cela Ukrajina, a to su potegli sami Ukrajinci kao mogućnost. Međutim, to ne može biti parcijalno.
Krim je nešto za šta se Rusija krvavo borila. Sevastopolj je nemerljivo važna baza. Zamislite da je Krim ostao u Ukrajini i da je ulaskom Ukrajine u NATO Krim postao baza Alijanse. Rusija ne bi imala šta da traži ni kao regionalna sila.
Istočni delovi Ukrajine bogati su resursima. Ukrajina je među prvim zemljama sveta po prirodnim bogatstvima - od gvožđa i oplemenjivača čelika do vode i černozema (može da hrani 15 puta više stanovnika od njenog broja).
Rusiji to ne znači puno, jer sama ima mnogo više, ali Zapad, odnosno Evropa, ako bi stavila šape na Ukrajinu, rešila bi svoj veliki problem nedostatka prirodnih resursa.
Ukrajina je veštačka zemlja, napravljena od istorijski ruskih teritorija na krajnjem zapadu, koje su pokatoličene. Kroz istoriju su pripadale i Poljskoj i Austrougarskoj itd. Sve u svemu, to je jedna nesrećna zemlja koja se bori iznutra sama sa sobom i teško može da opstane.
Takvih primera imamo mnogo u postjugoslovenskom prostoru.
Dugoročno posmatrano, EU će pretrpeti ogromnu, nemerljivu štetu. Ona nema energenata i gasa. I pre ratne krize, Evropa je bila u energetskoj krizi. Zamislite u kakvoj će krizi biti sada.
Severni tok 1 i 2 građeni su sa jakom geopolitičkom konotacijom. Da nje nema, da je sve mirno i normalno, da nema mnogo geopolitike, oni bi bili građeni kopnom preko pribaltičkih republika do Nemačke. Ali, bio je prepoznat geopolitički interes. I to je prepoznala Nemačka, a ne Rusija.
Pretnja je da gasovodne trase budu presečene ako idu preko zemalja za koje je Donald Ramsveld rekao da su 'nova Evropa'.
Nemačkoj je u interesu da se direktno poveže sa Rusijom. To je izazvalo ogroman strah u Americi i među atlantističkim zemljama, jer od osovine Moskva-Berlin njih hvata strah. Plaše se nemačke discipline i kapitala na jednoj strani i ruskih resursa, ljudskih vrednosti i površine teritorije na drugoj strani.
Ako se tu napravi osovina, onda talasokratske zemlje nemaju šta da traže u Evropi. Zato je prva američka reakcija bila da se gasovodi ometaju na sve moguće načine, da se zatvore ako treba. Ali, bez tih gasovoda, Evropa, a u prvom redu Nemačka, nemaju šta da očekuju.
Svaka velika sila kao Rusija želi da u svom okruženju ima mir i stabilnost, zemlje koje nisu orijentisane protiv nje, a odavno se govori da se od Ukrajine stvara anti-Rusija.
Daleko smo od Trećeg svetskog rata, ali u toku je geopolitičko prepakivanje sveta. Ono nije na svom početku. Počelo je osnaživanjem Kine, pa onda i Rusije. Rusija je pokazala da neće tolerisati da u svom okruženju ima vazale Zapada, koji neće brinuti o svojim interesima nego će voditi prozapadnu politiku i da će je voditi postavljene nomenklature.
Zamislite da isto što radi Amerika u Ukrajini, da to radi Rusija u Kanadi. Hipotetički, zamislite da je Kanada antiamerička zemlja-eksponent Rusije. To je nešto što moramo da shvatimo.
Mora doći do prepakivanja sveta i formiranja neoklasičnih interesnih sfera. Pre svega na evroazijskom kopnu. Pitanje je šta je sledeći korak. Ukrajina nije daleko od nas. Od nje nas razdvaja samo Rumunija. Ukrajina izlazi na Dunav. Ona nam je blizu. I, zaista se postavlja pitanje u čijoj sferi će biti Balkan i postjugoslovenski prostor.
Budućnost američke rezolucije je ruski veto, a onda će se nešto od toga parcijalno primenjivati od strane Zapada. Pitanje je kakvi su ciljevi Rusije. Da li su samo parcijalni. I da li će u tom slučaju strateški pogrešiti. Da li će ponoviti naše greške: kreni, stani, povuci se. Ili će dugoročno rešiti pitanja. Ako ih ne reši sada, ona će se pojaviti opet. Ako ih ne reši sada, jednog dana će svakako morati, ako želi da živi i funkcioniše stabilno.
Zapad će uvoditi sankcije. NATO bi intervenisao da može da gađa iz vazduha, kao nas ovde, ali pošto to u Ukrajini ne može, onda neće ratovati već nastaviti da izaziva destabilizaciju. Ako bude mogao, ako mu bude dozvoljeno."
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i zet američkog lidera, Džared Kušner, stigli su danas u Moskvu, a na aerodromu Vnukovo dočekao ih je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, javlja TASS.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom emisije Kolegijum naše televizije ekskluzivno otkrio gde su pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe (GOSI) uhvatili nosioca blokaderske liste Iliju Srdanovića.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih veća protiv Hašima Tačija, Kadrija Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija i pozvale sve strane da prihvate odluku suda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti povodom presude haškog tribunala vođama OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju.
Miloš Jovanović, član Srpske napredne stranke, otkrio je ko u Leskovcu stoji iza tzv. studentske liste i ko im je ustupio svoje prostorije i obezbedio kompletnu logistiku za potpise!
Nakon uzbudljive večeri, pobedu je odneo Crveni tim rezultatom 8:4, a ovim porazom Plavi tim našao se u situaciji u kojoj je jedna od devojaka ugrožena za opstanak u Exatlonu.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić sa svojom ekipom podelio je svoj stav da timu nisu potrebne individualne medalje i da bez njih mogu pobediti.
Vuk Džudović i Ivan Markioli komentarisali su atmosferu u Exatlon timovima i zaključili da su u prednosti jer za razliku od Crvenih nemaju ego i složni su.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Korisnica na mreži X upozorila je pratioce da je "nova formula" čuvenog dečijeg sapuna "Merima" razočaranje u poređenju sa originalnim koji su generacije Srba pamtile po mirisu.
Poklopac rezervoara kod nekih automobila nalazi se sa leve, a kod drugih sa desne strane - i to nije slučajan izbor proizvođača. Položaj zavisi od konstrukcije vozila, rasporeda komponenti i bezbednosnih zahteva, a evo šta tačno određuje na kojoj strani ćete sipati gorivo.
U toku večeri, došlo je do saobraćajne nezgode u Loznici kada je automobil "audi A3" kod "Tigra" sleteo sa kolovoza niz liticu dugu oko 15 metara i završilo u kanalu, gde je ostalo bukvalno da visi.
Zbog čega je P. M. (34) hicima iz pištolja na spavanju ubio svog dobrog prijatelja Mileta P. (41) u njegovoj kući u selu Opaljenik kod Ivanjice potpuna je misterija.
Supruga vođe kavačkog klana, aktivna je na društvenim mrežama i često objavljuje fotografije i snimke iz privatnog života, a medijima su njene objave postale zanimljive nakon ubistva vođe "škaljarskog" klana Jovana Vukotića, kada je objavila fotografiju Vladimira Roganovića uz poruku o kojoj se i dalje priča.
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Glumica Anica Lazić Ristovski je posle venčanja sa Lazarom Ristovskim osvojila nagradu na prestižnom festivalu u Italiji zbog čega joj stižu čestitke sa svih strana.
Vekovima stara proročanstva francuskog astrologa Mišela de Nostredamea, poznatijeg kao Nostradamus, ponovo su dospela u centar pažnje - ovoga puta zbog mračnog tumačenja jedne od njegovih strofa u kojoj mnogi vide upozorenje na budućnost u kojoj bi mašine mogle da preuzmu kontrolu nad čovečanstvom.
Starleta Tamara Đurić je objavila snimak na Instagram profilu, a prizor je odmah privukao pažnju njenih pratilaca jer se na njemu vidi kako uživa u tretmanu lepote, dok dve kozmetičarke istovremeno brinu o njenom izgledu.
Pevačica Milica Pavlović je sinoć na gala slavlju govorila i o Atini i Niki Tošić, budući da se nekada družila sa njihovom mamom Jelenom Karleušom i otkrila da su devojke izuzetno dobro vaspitane.
Medijska kuća Blic večeras slavi 30 godina postojanja, a među gostima su se pojavila i braća i bivše rijaliti zvezde Dejan i David Dragojević koji dsu pozirali za naš portal.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.