ERDOGAN JE U RATU U UKRAJINI IZABRAO POSEBAN PUT? Cilj Ankare je da postane "neozaobilazan faktor" i regionalna sila! Hoće li Putin i SAD to prihvatiti!?
Podeli vest
Turska je u ratu u Ukrajini izabrala poseban put: želi ostati u dijalogu s obe sukobljene strane. Može li Ankara posredovati? Kakve odnose ima s Ukrajinom i Rusijom? I šta je na kraju Erdoganov cilj?
Pre poslednje runde rusko-ukrajinskih pregovora, turski predsednik Erdogan je naglasio da njegova zemlja nije igrala zvaničnu posredničku ulogu. Ali Ankara je spremna, rekao je on, da stvori uslove koji podržavaju mirovni proces.
Premijer Viktor Orban pozvao je Vladimira Putina na pregovore Rusije i Ukrajine u Mađarskoj, preneo je Rojters
06.04.2022
18:46
Erdogan je i pre rata više puta nudio da posreduje u rusko-ukrajinskom sporu. Međutim, njegovi predlozi nisu doprli do ušiju Vladimira Putina. Za ruskog stručnjaka i novinara Ajdina Sezera ovo nije iznenađenje. Jer, sve do rata u Ukrajini, Ankara je jasno stajala na strani Kijeva, uprkos bliskim ekonomskim vezama sa Moskvom. Turska vlada je prodala oružje Ukrajini i koristila svaku priliku da odbrani integritet i suverenitet te zemlje, rekao je Sezer u intervjuu za DV.
Tako je Ankara stala na stranu Kijeva i, prema Putinovom tumačenju, nije zavisna, zbog čega je Rusija odbila Erdoganove ponude za posredovanje, navodi Sezer.
Turski predsednik je više puta isticao punu podršku svoje zemlje Ukrajini poslednjih godina i odbijao da prizna okupirano poluostrvo Krim kao rusku teritoriju. Osim toga, Erdogan se predstavljao kao zaštitnik muslimanskih krimskih Tatara, za koje je Ankara gradila stambene zgrade i džamije.
Između dve stolice
Ali od početka rata, Ankara je vodila još oprezniju politiku nego ranije. Predsednik Erdogan ovaj stav naziva „aktivnom neutralnošću“. U praksi, to znači nastavak bliskih odnosa sa obe zemlje, stalan dijalog i bez grešaka. Turska, koja je takođe dugo vodila projekte u Ukrajini, smatra da je Ankara imala do sada uspešni odnosi i sa Kijevom i sa Moskvom, kao i da Turska ima poseban položaj u odnosima NATO-Rusija.Prema Apeltu, Turska je bila u dilemi jer je i Turska članica NATO-a i u velikoj meri zavisi od Rusije.
Odnos Ankare sa Rusijom
Turska prvenstveno zavisi od ruskog gasa.Prema zvaničnim podacima, Turska pokriva trećinu svojih potreba ruskim gasom.Ruska nuklearna državna kompanija Rosatom gradi nuklearnu elektranu u južnom lučkom gradu Mersinu, glavnom stranom tržištu za turske građevinske kompanije i važno tržište za poljoprivredu. vredni proizvodi iz Anadolije. S druge strane, Turska je prošle godine uvezla skoro 70 odsto ukupnog uvoza pšenice iz Rusije. A svake godine oko 20 odsto turista dolazi u Tursku iz Rusije.
Beate Apelt ističe da je Moskva, da bi izrazila nezadovoljstvo podrškom Turske Ukrajini, više puta koristila trgovinske veze na štetu Turske. Tako je 2021. godine, nakon što se Erdogan sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, Rusija odmah obustavila komercijalne letove za Tursku. Poslednjih godina turski poljoprivredni proizvodi se sve više vraćaju zbog navodne kontaminacije pesticidima. Zanimljivo je da se ovaj povratak robe često poklapa sa „nepoželjnim” političkim koracima Ankare.
Bliske ekonomske veze sa Ukrajinom
Ali Ukrajina je takođe postala sve važnija za Tursku poslednjih godina. Turske kompanije su od 2019. godine među najvažnijim direktnim investitorima u Ukrajini.
Prošle godine Turska je sa obimom od 4,5 milijardi američkih dolara bila najveći strani investitor u toj zemlji. Prema Buraku Pehlivanu, predsedniku Tursko-ukrajinske asocijacije preduzetnika, u Ukrajini je pre početka rata bilo aktivno oko 700 turskih kompanija. Obim bilateralne trgovine dostigao je 7,4 milijarde dolara 2021. godine.
Erdogan i Zelenski su već 3. februara svečano potpisali sporazum o slobodnoj trgovini čiji je cilj povećanje obima trgovine na 10 milijardi dolara godišnje. Ankara takođe snabdeva Kijev oružjem, poput svojih borbenih dronova Bairaktar TB2. Pored toga, potpisano je nekoliko sporazuma između Kijeva i Ankare za nabavku motora i drugih komponenti za ratne brodove i borbene dronove.
Koliko dugo će se tolerisati aktivna neutralnost?
Ajdin Sezer pretpostavlja da će Turska nastaviti da se drži svoje trenutne linije "aktivne neutralnosti". zadovoljan trenutnom politikom Ankare. Za Huseina Čičeka sa Univerziteta u Beču, trenutna politika Turske je mudra odluka. Jer podrška Ankare Ukrajini takođe znači "gušeći geopolitičke ambicije Rusije u celom regionu“.
Između ostalog i u Siriji, gde ciljevi Turske zavise od dobre volje Moskve. Uz to, sadašnja politika omogućava normalizaciju odnosa Ankare sa zapadnim saveznicima. Dakle, ostaje da se vidi da li će predsednik Erdogan iskoristiti rat u Ukrajini da promeni političku situaciju u svoju korist, kaže Čiček.
Turska se trenutno nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, što se može pripisati Erdoganovoj politici niskih kamata. Zvanična inflacija trenutno iznosi 61 odsto. Godinu dana pre sledećih izbora, vladajuća stranka AKP sve više gubi podršku. Uspešno posredovanje između Moskve i Kijeva takođe bi moglo pomoći Erdoganu da zaustavi taj pad popularnosti.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
Turska već dugo pokušava da pregovara o miru u Ukrajini, ali u stvarnosti je saučesnik terorizma, tvrdi ruska Pravda. Teroristički napad na Krokus će zauvek promeniti ruske pristupe Ankari, navodi list i dodaje da je "Turska je sedište ukrajinske Glavne obaveštajne uprave za pripremu terorističkog fronta u Ruskoj Federaciji".
Jedan od optuženih za teroristički napad u Krokus siti holu kod Moskve objavio je u februaru fotografije iz Istanbula na društvenoj mreži Instagram, saznaju RIA Novosti.
25.03.2024
06:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
luciuscornelius
pre 1 godinu
Zar zaista niste shvatili sta je Putin uradio i sta tupavi Erdogan jos ne shvata....sa istoka turskoj neprijateljski iran i irak, sirija ruska, grcka na zapadu neprijateljska, rusi zauzimaju crnomorsku obalu, kratko i jasno Turska je opkoljena!
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.