ERDOGAN JE U RATU U UKRAJINI IZABRAO POSEBAN PUT? Cilj Ankare je da postane "neozaobilazan faktor" i regionalna sila! Hoće li Putin i SAD to prihvatiti!?
Turska je u ratu u Ukrajini izabrala poseban put: želi ostati u dijalogu s obe sukobljene strane. Može li Ankara posredovati? Kakve odnose ima s Ukrajinom i Rusijom? I šta je na kraju Erdoganov cilj?
Pre poslednje runde rusko-ukrajinskih pregovora, turski predsednik Erdogan je naglasio da njegova zemlja nije igrala zvaničnu posredničku ulogu. Ali Ankara je spremna, rekao je on, da stvori uslove koji podržavaju mirovni proces.
Erdogan je i pre rata više puta nudio da posreduje u rusko-ukrajinskom sporu. Međutim, njegovi predlozi nisu doprli do ušiju Vladimira Putina. Za ruskog stručnjaka i novinara Ajdina Sezera ovo nije iznenađenje. Jer, sve do rata u Ukrajini, Ankara je jasno stajala na strani Kijeva, uprkos bliskim ekonomskim vezama sa Moskvom. Turska vlada je prodala oružje Ukrajini i koristila svaku priliku da odbrani integritet i suverenitet te zemlje, rekao je Sezer u intervjuu za DV.
Tako je Ankara stala na stranu Kijeva i, prema Putinovom tumačenju, nije zavisna, zbog čega je Rusija odbila Erdoganove ponude za posredovanje, navodi Sezer.
Turski predsednik je više puta isticao punu podršku svoje zemlje Ukrajini poslednjih godina i odbijao da prizna okupirano poluostrvo Krim kao rusku teritoriju. Osim toga, Erdogan se predstavljao kao zaštitnik muslimanskih krimskih Tatara, za koje je Ankara gradila stambene zgrade i džamije.
Foto: Russian Presidential Press Service via AP
Između dve stolice
Ali od početka rata, Ankara je vodila još oprezniju politiku nego ranije. Predsednik Erdogan ovaj stav naziva „aktivnom neutralnošću“. U praksi, to znači nastavak bliskih odnosa sa obe zemlje, stalan dijalog i bez grešaka. Turska, koja je takođe dugo vodila projekte u Ukrajini, smatra da je Ankara imala do sada uspešni odnosi i sa Kijevom i sa Moskvom, kao i da Turska ima poseban položaj u odnosima NATO-Rusija.Prema Apeltu, Turska je bila u dilemi jer je i Turska članica NATO-a i u velikoj meri zavisi od Rusije.
Odnos Ankare sa Rusijom
Turska prvenstveno zavisi od ruskog gasa.Prema zvaničnim podacima, Turska pokriva trećinu svojih potreba ruskim gasom.Ruska nuklearna državna kompanija Rosatom gradi nuklearnu elektranu u južnom lučkom gradu Mersinu, glavnom stranom tržištu za turske građevinske kompanije i važno tržište za poljoprivredu. vredni proizvodi iz Anadolije. S druge strane, Turska je prošle godine uvezla skoro 70 odsto ukupnog uvoza pšenice iz Rusije. A svake godine oko 20 odsto turista dolazi u Tursku iz Rusije.
Beate Apelt ističe da je Moskva, da bi izrazila nezadovoljstvo podrškom Turske Ukrajini, više puta koristila trgovinske veze na štetu Turske. Tako je 2021. godine, nakon što se Erdogan sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, Rusija odmah obustavila komercijalne letove za Tursku. Poslednjih godina turski poljoprivredni proizvodi se sve više vraćaju zbog navodne kontaminacije pesticidima. Zanimljivo je da se ovaj povratak robe često poklapa sa „nepoželjnim” političkim koracima Ankare.
Foto: Reuters
Bliske ekonomske veze sa Ukrajinom
Ali Ukrajina je takođe postala sve važnija za Tursku poslednjih godina. Turske kompanije su od 2019. godine među najvažnijim direktnim investitorima u Ukrajini.
Prošle godine Turska je sa obimom od 4,5 milijardi američkih dolara bila najveći strani investitor u toj zemlji. Prema Buraku Pehlivanu, predsedniku Tursko-ukrajinske asocijacije preduzetnika, u Ukrajini je pre početka rata bilo aktivno oko 700 turskih kompanija. Obim bilateralne trgovine dostigao je 7,4 milijarde dolara 2021. godine.
Erdogan i Zelenski su već 3. februara svečano potpisali sporazum o slobodnoj trgovini čiji je cilj povećanje obima trgovine na 10 milijardi dolara godišnje. Ankara takođe snabdeva Kijev oružjem, poput svojih borbenih dronova Bairaktar TB2. Pored toga, potpisano je nekoliko sporazuma između Kijeva i Ankare za nabavku motora i drugih komponenti za ratne brodove i borbene dronove.
Koliko dugo će se tolerisati aktivna neutralnost?
Ajdin Sezer pretpostavlja da će Turska nastaviti da se drži svoje trenutne linije "aktivne neutralnosti". zadovoljan trenutnom politikom Ankare. Za Huseina Čičeka sa Univerziteta u Beču, trenutna politika Turske je mudra odluka. Jer podrška Ankare Ukrajini takođe znači "gušeći geopolitičke ambicije Rusije u celom regionu“.
Između ostalog i u Siriji, gde ciljevi Turske zavise od dobre volje Moskve. Uz to, sadašnja politika omogućava normalizaciju odnosa Ankare sa zapadnim saveznicima. Dakle, ostaje da se vidi da li će predsednik Erdogan iskoristiti rat u Ukrajini da promeni političku situaciju u svoju korist, kaže Čiček.
Turska se trenutno nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, što se može pripisati Erdoganovoj politici niskih kamata. Zvanična inflacija trenutno iznosi 61 odsto. Godinu dana pre sledećih izbora, vladajuća stranka AKP sve više gubi podršku. Uspešno posredovanje između Moskve i Kijeva takođe bi moglo pomoći Erdoganu da zaustavi taj pad popularnosti.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Deset osoba povređeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dve u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.
Ruski ratni izveštač Aleksandar Sladkov otvoreno je zatražio da Moskva prestane da koristi nuklearno oružje samo kao temu za poruke Zapadu i da, kako tvrdi, razmotri njegovu upotrebu na stvarnom ratištu.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Ruska vojska drži inicijativu na frontu i nastavlja da potiskuje ukrajinske snage, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu na sastanku predstavnika zemalja članica Šangajske organizacije za saradnju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
luciuscornelius
pre 4 godine
Zar zaista niste shvatili sta je Putin uradio i sta tupavi Erdogan jos ne shvata....sa istoka turskoj neprijateljski iran i irak, sirija ruska, grcka na zapadu neprijateljska, rusi zauzimaju crnomorsku obalu, kratko i jasno Turska je opkoljena!
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar