Evropa se muči da okonča svoju zavisnost od ruskih energenata više nego ikad, otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara
U maju se izvršno telo 27 članica Evropske unije složilo o planu smanjenja zavisnosti od ruskog gasa za dve trećine do kraja godine, sa potpunim faznim isključenjem svih ruskih fosilnih goriva planiranim do kraja 2027. Ruski ugalj, već izbačen iz velikog dela bloka, biće zabranjen u avgustu. Ali, uprkos apelima na zabranu uvoza nuklearnog goriva od strane ukrajinskih aktivista i nevladinih organizacija u ranim danima invazije, van sankcija – a kamoli diskusije o tome – ostao je “Rosatom”, ruski državni nuklearni džin, piše “Radio Slobodna Evropa” (RSE).
Brisel nije sam u tome. Kad je američki predsednik Džo Bajden u martu stavio zabranu na rusku naftu, gas i ugalj, “Rosatom” nije ni pomenut. Bajdenova administracija je razmatrala sankcije protiv “Rosatoma”, ali da se povukla nakon lobiranja nuklearne industrije i planova administracije o uključenju nuklearne energije kao dela tranzicije na čistu energiju, kako je preneo Rojters.
Otisak “Rosatoma” je dubok u globalnom biznisu sa reaktorima i nuklearnim gorivom. Ta vrsta ekonomskog uticaja može da objasni kako je ruska nuklearna energija “uspela da ostane van fokusa javnosti” tokom razgovora o sankcijama, kako je za RSE rekla Oksana Ananjeva, analitičarka energetske politike ukrajinske nevladine organizacije “Ekodija”, jednog od potpisnika apela upućenog u martu Bajdenu i liderima EU.
- Jedan od razloga za to je svakako veliko oslanjanje na uranijum i nuklearno gorivo jer se većina od 32 zemlje koje koriste nuklearnu energiju oslanjaju na Rusiju u nekom delu svog lanca snabdevanja nuklearnim gorivom – objašnjava Ananjeva.
Brojke
Ruska nuklearna moć širi se dobrano dalje od njenih granica. Od 439 operativnih nuklearnih reaktora u svetu u 2021, 38 su bili u Rusiji, dodatnih 42 napravljeni od ruske tehnologije, a još 15 pod izgradnjom uz pomoć ruske tehnologije, prema studiji Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija objavljenoj krajem maja.
Rusija je takođe izvor uranijuma, ključnog sastojka nuklearnog goriva. Evropa dobija oko 20 odsto svog uranijuma od Rusije, SAD 16, a 30 odsto dva bliska partnera Moskve Kazahstan i Uzbekistan, navodi RSE.
Rusija je 2020 posedovala 40 odsto ukupne infrastrukture za konverziju uranijuma u svetu i 46 odsto ukupnog globalnog kapaciteta za bogaćenje uranijuma 2018, prema izveštaju Univerziteta Kolumbija.
Preispitivanje nuklearne energije EU?
Poslednjih godina navodi se da je “Rosatom” deo lobiranja industrije nuklearne energije da se EU ubedi da prihvati nuklearnu energiju dok blok razmatra kako da se brže odmakne na čišće energije.
Prema “Grinpisu”, novi nuklearni kapaciteti EU mogli bi da vrede 500 milijardi evra u potencijalnim investicijama.
EU se bori da ispuni svoj cilj da nulte emisije štetnih gasova do 2050. kako bi se sprečilo katastrofalno globalno zagrevanje. Deo tog procesa je definisanje šta jeste, a šta nije zelena investicija. Lideri u Briselu traže odobrenje EU članica i Evropskog parlamneta da uključe nuklearnu energiju kao održivu investiciju u svoju politiku “taksonomije” za označavanje zelenih investicija.
“Grinpis” je optužio “Rosatom” da koristi lobi veze – za koje je ova organizacija rekla da podsećaju na “ruske lutke na rasklapanje” (matrjoške) – da pogura uključivanje nuklearne energije u taksonomiju održivih investicija, kao što su to uradili “Gasprom” i “LUKoil” da uključe fosilni gas. U izveštaju objavljenom sredinom maja “Grinpis” je rekao da da su se ruske energetske kompanije, uključujući “Gasprom”, srele sa komesarima EU i višim zvaničnicima posredno ili direktno najmanje 18 puta otkao je Evropska komisija objavila svoj akcioni plan o održivim finansijama u martu 2018.
“Rosatom” se nada da će izgraditi nove nuklearne reaktore. Mađarska, uveliko zavisna od ruskog gasa i nafte, usprotivila se predloženoj zabrani ruske energije EU. Takođe planira da sa “Rosatomom” izgradi nove reaktore u svojoj elektrani “Paks”. Projekt, dodeljen “Rosatomu” 2014. bez tendera, često se pominje kao znak toplih odnosa između mađarskog premijera Viktora Orbana i ruskog predsednika Vladimira Putina.
U međuvremenu je Finska u maju objavila da se povlači iz planiranog projekta o izgradnji reaktora sa “Rosatomom”, pozivajući se na kašnjenja i povećane rizike zbog rata u Ukrajini. “Rosatom” je rekao da će tražiti kompenzaciju zbog “nezakonitog poništenja” ugovora.
Zavisnost Evrope
Ruska invazija erodirala je neke od sporazuma o saradnji između “Rosatoma” i drugih nuklearnih džinova, navodi RSE.
Nemački “Simens” nedavno je rekao da je obustavio “sve nove poslove” sa Rusijom ali da će ispoštovati već naručene nuklearne projekte sa “Rosatomom”.
Francuski “Framatom” do sada je odbijao da okonča svoju saradnju sa “Rosatomom”. Dve kompanije su prošlog decembra objavile potpisivanje sporazuma o “strateškoj saradnji” da prošire napore u razvoju nuklearnog goriva i tehnologija.
Dok je više od 1.000 zapadnih kompanija ili suspendovalo ili okončalo operacije u Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, “Framatom” ne deluje spremno da im se priključi. Iz kompanije su rekli za RSE da je sporazum objavljen prošlog decembra i dalje na snazi, ali da “pažljivo prate situaciju u Rusiji i razvoj sankcija”.
Pozicija “Rosatoma” na evropskom nuklearnom tržištu je “rutinski precenjena”, tvrdi vodeća lobi grupa u Evropi za nuklearnu energiju.
Foto: AP/Photo
“Prema Agenciji za snabdevanje Euratom, 18 elektrana od 103 u EU, koje predstavljaju oko 10 odsto evropskog bruto nuklearnog kapaciteta, zavise od snabdevanja ruskim gorivom”, navela je u saopštenju poslatom RSE “Nuklearevropa”, dodajući da se to tiče nekih operatera u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i jednog (od dva) u Finskoj.
Vašington je obećao pomoć Češkoj u diversifikaciji goriva za njenih šest ruskih reaktora. Američki “Vestinghaus” – koji je potpisao ugovor sa Ukrajinom o snabdevanju gorivom za njene sve četiri nuklearne elektrane – i “Framatom” trebalo bi da počnu da isporučuju nuklearno gorivo elektrani “Temelin” 2024, kako je objavljeno u aprilu.
Polako ali sigurno, udeo nuklearnog goriva u Evropi opada, rekla je Ananjeva za RSE.
- Od 13 zemalja EU koje koriste nuklearne elektrane samo tri – Bugarska, Slovačka i Mađarska – koriste isključivo rusko gorivo za svu svoju proizvodnju. Finska i Češka su uspešno diversifikovale snabdevanje gorivom koristeći ono koje proizvodi “Vestinghaus” pa Ukrajina nije jedina zemlja koja vodi primerom u ovom slučaju – istakla je ona.
Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Specijalni predstavnik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev poručio je evropskim državama da nemaju razloga za zabrinutost zbog namere Sjedinjenih Američkih Država da sa Moskvom pregovaraju o novom bezbednosnom poretku u Evropi.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju da postignu dogovor o obnovi isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko teritorije Ukrajine, a Bela kuća predložila je da se novac od njegove prodaje čuva na posebnom računu pod nadzorom treće strane, piše Vol strit džornal, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina mogle bi da uspostave potpuno novi međunarodni poredak, zasnovan na podeli sveta na tri velike sfere uticaja, upozorava britanski Gardijan.
Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike u međunarodnoj trgovini samo će jačati, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Forumu država-izvoznika gasa u Moskvi.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da optužbe da Rusija podstiče nemire u Evropi pokazuju, kako je naveo, slabosti pojedinih lidera Evropske unije i njihovu nespremnost da preuzmu odgovornost za aktuelna dešavanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Marija Mikić podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama niz fotografija sa odmora u Španiji, a prizori koje je objavila privukli su veliku pažnju.
Pevač Saša Kovačević i njegova izabranica Zorana već godinama žive u ovom luksuznom kompleksu, u kojem nekretnine imaju i brojna poznata imena iz sveta sporta i estrade.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.