Jedan od proklamovanih ukrajinskih ratnih ciljeva jeste: isterati ruske trupe sa svoje teritorije. To uključuje i poluostrvo Krim, koje je Rusija okupirala još 2014. godine. Koliko je taj cilj realan?
„Rat je počeo na Krimu – i tamo će se i završiti.“ Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je jasno dao do znanja da ne želi da se odrekne tog poluostrva koje je Rusija nezakonito anektirala 2014. Zelenski je to izjavio neposredno pre nego što je više teških eksplozija odjeknulo u ruskoj vazduhoplovnoj bazi u blizini mesta Novofedorivka na zapadu poluostrva.
Smatra se da je reč o ciljanom napadu Ukrajine, iako za sada nema zvanične potvrde, niti je Kijev preuzeo odgovornost. Zvanična Moskva sa svoje strane tvrdi da se radi o „eksploziji municije“, a ne o napadu. Prema saopštenju Kremlja, municija je eksplodirala „zbog nemara“. No, ako se zaista radi o napadu, onda bi to bio prvi napad na okupirani Krim od potapanja ratnog broda „Moskva“ u aprilu ove godine.
Opasnost od dalje eskalacije
Bombardovanje ciljeva na Krimu u suštini bi imalo potpuno drugačiji značaj za Rusiju nego rat u Donbasu ili ostatku Ukrajine. Moskva to poluostrvo, koje je 2014. anektirala kršenjem međunarodnog prava, smatra svojom teritorijom, odnosno, nakon međunarodno nepriznatog referenduma, delom Ruske Federacije. Prema tumačenju Moskve, rat bi se tako proširio na rusku teritoriju, a to bi sigurno izazvalo dalju eskalaciju sukoba.
Ali, i Ukrajina smatra Krim svojom teritorijom.
„Oslobodićemo sva naša područja, zaista sva, uključujući i Krim“, rekao je sredinom juna ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov za CNN.
Ipak, kako je objasnio savetnik ukrajinske vlade Jurij Zak, „realan minimum“ za sada je „da se ruske snage povuku na granice od pre 24. februara“.
Oduvek sporno poluostrvo
Za Moskvu je Krim čak i važniji od ostatka Ukrajine. On je bio deo Rusije više od 200 godina. Još u 18. i 19. veku carevi su tamo naseljavali etničke Ruse, a tu politiku nastavio je i Staljin. Zato je većina stanovništva na tom poluostrvu sve do danas proruski orijentisana. Krim je tek je 1954. pripojen Ukrajinskoj SSR – po nalogu tadašnjeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova i pod okolnostima koje do danas nisu do kraja razjašnjene. Neki smatraju da je razlog možda moglo da bude to što je i sam Hruščov Ukrajinac.
Nakon raspada SSSR, Krim je zvanično ostao ukrajinska teritorija, iako Kijev nikada nije uspeo da potisne Moskvu kao pravog vlastodršca, a većina stanovništva ostala je proruski orijentisana. To se odražava i u činjenici da je Kijev poluostrvu dodelio autonomni status, ali i da je sklopio ugovore o najmu s Rusijom, recimo za strateški važnu luku u Sevastopolju.
Komanda ruske Crnomorske flote tamo je bila smeštena i u sovjetsko doba, a Sevastopolj je takođe jedina značajna luka koju Rusija koristi, a da je, za razliku od luka na severu, bez leda tokom čitave godine. Sevastopolj je važan i u vojnom i u ekonomskom smislu.
Sporazum o iznajmljivanju između Ukrajine i Rusije nije predstavljao veći problem sve do 2014. No, tada su na Majdanu u Kijevu započeli proevropski protesti, a zatim je svrgnut proruski predsednik Janukovič, koji je bio prisiljen da pobegne u Moskvu. Kremlj se tako suočio s opasnošću da dugoročno izgubi Sevastopolj i čitav Krim, koji bi mogli da pripadnu protivniku ako se Ukrajina okrene Zapadu – posebno NATO. I tako je odlučio da pripoji tu teritoriju kršeći međunarodno pravo.
Nestabilna veza
Rusija svoj status na Krimu pokušava dodatno da učvrsti aktuelnim ratom. Osim osvajanja Donbasa, Kremlj je za jedan od svojih najvažnijih ratnih ciljeva proglasio formiranje kopnenog koridora do Krima. Ubrzo nakon pripajanja poluostrva, Moskva je izgradila više miliona dolara vredan most s auto-putem s četiri trake i paralelnom železničkom vezom.
Taj most od 2018. povezuje grad Kerč na krajnjem istoku Krima s ruskim Tamanskim poluostrvom. Bez tog mosta do Krima se do sada nije moglo stići kopnom s ruske teritorije. Do sada je kompletno snabdevanje oko 2,3 miliona stanovnika, koliko ih tamo živi, dolazilo s mora ili preko tog mosta.
Foto: printsreen tvin
Daljim osvajanjima u južnoj Ukrajini Putin bi ostvario i sledeće: povratak na status pre aneksije postao bi praktično nemoguć. Ukrajina bi bila potpuno odsečena od pristupa Azovskom moru, a s obzirom na to da Krim zalazi u Crno more poput ogromnog klina, Rusija bi mogla da kontroliše i blokirati kompletan brodski saobraćaj prema Odesi, poslednjoj preostaloj ukrajinskoj crnomorskoj luci. Tu strategiju potvrđuju i žestoke borbe za Zmijski otok uz rumunsku obalu.
Realan povratak?
U Ukrajini se, međutim, ne može jasno sagledati koliko daleko bi trebalo da se ide s ciljem povratka Krima pod kontrolu Kijeva. Povratak poluostrva je „pitanje o kojem bi trebalo pregovarati diplomatski“, izjavio je vladin savetnik Zak. Predsednik Zelenski takođe je svestan da je ponovno uspostavljanje kontrole, čak i pod mnogo boljim okolnostima nego što je to trenutno slučaj – gotovo nemoguće: „Mislim da bi to značilo stotine hiljada žrtava na našoj strani“, rekao je nedavno Zelenski za američki informativni portal „Axios“.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije izrazilo je sumnju u iskrenost zabrinutosti zapadnih zemalja o globalnoj bezbednosti hrane, napominjući da brodovi krcati žitom iz ukrajinskih crnomorskih luka uglavnom idu ka Zapadu, a ne ka izgladnjelim afričkim ili azijskim zemljama.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije izrazilo je sumnju u iskrenost zabrinutosti zapadnih zemalja o globalnoj bezbednosti hrane, napominjući da brodovi krcati žitom iz ukrajinskih crnomorskih luka uglavnom idu ka Zapadu, a ne ka izgladnjelim afričkim ili azijskim zemljama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.