U Rusiji je objavljena delimična mobilizacija jer, kako ocenjuje za Sputnjik ruski vojni istoričar Jurij Knutov, Amerikanci su uveliko počeli da razmeštaju svoje divizije u baltičkim zemljama, a osim toga, postoji pretnja i od razmeštanja NATO trupa u blizini granica ruske države
Zbog toga će se, prema rečima stručnjaka, u Donbas poslati isključivo rezervisti, koji su pre svega služili vojni rok i imaju ratno iskustvo. Oni će biti zaduženi da štite kako suverenitet i teritorijalni integritet Rusije, tako i narod na oslobođenim teritorijama.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je da će za potrebe delimične mobilizacije biti pozvano 300 hiljada rezervista, što je oko jednog procenta ukupnih mobilizacionih resursa ruske vojske.
Zaštita otadžbine i bezbednost naroda
Prema rečima Knutova, cilj mobilizacije je, zaštita otadžbine, njene teritorije i ruskog naroda.
- U Ukrajini se sprovodi četvrti talas mobilizacije. Osim toga, postoji pretnja razmeštanja NATO trupa u blizini granica ruske države - u baltičkim državama, Poljskoj, Rumuniji... Amerikanci su već počeli da razmeštaju svoje trupe i divizije kako u baltičkim zemljama, tako i u Poljskoj. Kao rezultat toga, postoji opasnost da će se na zapadnim granicama Rusije stvoriti najmoćnija grupacija NATO bloka i ukrajinskih oružanih snaga - objašnjava sagovornik Sputnjika.
Rusiji, kako kaže Knutov, nije preostalo ništa drugo, osim da sprovede delimičnu mobilizaciju.
- Konkretno, sprovođenje delimične mobilizacije od 300 hiljada vojnika, odnosi se na ljude koji će biti zaduženi da štite teritoriju Rusije. Ako posle održavanja referenduma, oslobođenje teritorije uđu u sastav Rusije, granica naše zemlje će se ozbiljno proširiti. Pošto je činjenica da Ukrajina, uz podršku NATO-a, planira da zauzme ne samo Hersonsku i Zaporošku oblast, Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, već i Krim. Zbog toga, potrebno je povećanje vojske i zaštita svih ovih teritorija - konstatuje stručnjak.
Ko će biti poslat u Donbas
Mobilizacija se, kako objašnjava Knutov, ne odnosi na studente koji studiraju na univerzitetima, ljude koji imaju zdravstvene probleme, niti na one koji trenutno služe u vojsci. U Donbas će, pre svega, prema rečima stručnjaka, biti poslati rezervisti.
- Ovo su ljudi koji su služili u vojsci. Oni imaju mnogo iskustva i određenu vojnu specijalnost. To mogu biti artiljerci, vozači, mitraljesci, minobacači..Sve zavisi ko je od njih u ovom trenutku najviše potreban u sprovođenju specijalne vojne operacije. Prednost se daje ljudima koji već imaju puno iskustva u borbenim dejstvima. Na primer, onima, koji su služili vojni rok u Siriji - konstatuje naš sagovornik.
Pre odlaska u Donbas, Knutov naglašava, da će rezervisti morati da prođu lekarske preglede, a zatim i dodatnu vojnu obuku.
- Lekarska komisija utvrđuje zdravstveno stanje rezerviste. Na tim pregledima će, osim lekara, prisustvovati i predstavnici vojne jedinice, kao i lokalne vlasti. Oni zajedno određuju na kom mestu rezervista treba da bude: u pešadiji, tenkovima, desantnim trupama...Osim toga, rezervisti prolaze dodatnu obuku koja traje mesec dana da bi obnovili znanja i veštine koje su stekli tokom služenja u vojsci. Nakon toga, oni se šalju ili kao pozadinske jedinice ili direktno u regione u kojima se vode borbena dejstva - objašnjava sagovornik, ističući će na bojište isključivo biti poslati oni koji se dobro pokažu tokom obuke.
Foto: BetaITanjug/AP/Reuters/Fotoilustracija
Putin jasno stavio do znanja da neće trpeti niakve provokacije, pogtovo ne američke
Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin je 21.septembra u obraćanju naciji objavio delimičnu mobilizaciju.
- U cilju zaštite naše otadžbine, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, osiguranja bezbednosti našeg naroda i ljudi na oslobođenim teritorijama, smatram neophodnim da podržim predlog Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizaciji u Ruskoj Federaciji - izjavio je Vladimir Putin.
On je naglasio da regrutaciji podležu samo oni u rezervnom sastavu, koji su pre svega služili vojni rok i imaju iskustvo. Pre upućivanja u jedinicu proći će dodatnu obuku.
Kako je podsetio predsednik, cilj Zapada je da oslabi i uništi Rusiju, o čemu već glasno govore. Nakon što se kijevski režim javno odrekao mirnog rešenja problema Donbasa i objavio svoje pretenzije na nuklearno oružje, postalo je jasno da je nova ofanziva neizbežna. A onda bi usledio napad na Krim - na Rusiju. U tim uslovima, odluka o pokretanju preventivne specijalne operacije bila je jedina moguća, naglasio je Putin. Oslobađanje cele teritorije Donbasa ostaje cilj.
NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske "lažne" referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske "lažne" referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Republike Zoran Milanović rekao je na svečanoj akademiji održanoj u okviru 5. Pomorskih dana u Vrsima da je pomorska tradicija tog mesta deo hrvatskog identiteta i da hrvatsku pomorsku tradiciju treba snažnije isticati i očuvati.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Očekuje se da ovog leta brojni turisti iz Srbije i sveta otputuju u Rim, a zbog primene EES sistema predviđa se totalni kolaps na aerodromima u prestonici Italije.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Pevačica Suzana Jovanović stigla je večeras na Tašmajdan u velikom stilu - luksuznim automobilom marke "mercedes", koji je privukao pažnju svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.