Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Nemački kancelar Fridrih Merc priprema plan kojim bi savezna vlada dobila veća ovlašćenja u pitanjima nacionalne bezbednosti i odbrane, čak i kada se tome protive pojedine savezne pokrajine.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Od 7. avgusta u Crnoj Gori počinju da važe izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja, koje donose stroža pravila za vozače električnih trotineta, mlade vozače i roditelje. Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne do 600 evra.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.