Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Poslanici Studentske liste pohrlili su na vrata skupštinskog restorana, a prema snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, nisu svi mogli ni da uđu!
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" danas je u Skupštini Srbije prvi put otkrio da su blokaderi nasrnuli na njegov auto tokom izborne noći.
Šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić-Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić ukazao je na skandalozne izjave pojedinih poslanika sa ''Studentske liste'', ističući da je najmanje troje njih širilo rasne teorije govoreći o pristalicama Srpske napredne stranke (SNS).
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali saopštio je da će država u naredne dve nedelje sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi se poboljšala likvidnost Banke Poštanska štedionica i smirile tenzije na finansijskom tržištu.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Polarni vrtlog iznad Severnog pola promenio je smer najranije od 1958. godine, a naučnici još ne mogu da procene posledice to donosi po zimu koja je pred nama.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
Nekoliko dece povređeno je danas u beogradskom tržnom centru kada su pali sa pokretnih stepenica, a na lice mesta odmah su upućene četiri ekipe Hitne pomoći.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
U Varaždinskim toplicama noćas je izgoreo "mercedes" kojim se koristi gradonačelnica Dragica Ratković. Požar je izbio na parkingu na Trgu Antuna Mihanovića, a vatra se proširila i na još jedan automobil.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da u predmetima bespravne gradnje kontinuirano preduzima radnje radi otkrivanja i krivičnog gonjenja odgovornih lica, primenjujući iste kriterijume bez obzira na njihov položaj, poslovni uticaj ili privredno društvo koje predstavljaju.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Poznata manekenka Hejli Biber obeležila je ulazak u četvrtu deceniju života na poseban način. Povodom svog 30. rođendana predstavila je novu kolekciju svog kozmetičkog brenda, a pažnju javnosti privukla je i provokativnim fotografijama na kojima pozira u donjem vešu.
Zato što zna tačno gde se i kada dele najbolje poslastice, preslatka Eloiz je doživela ono što nijedan pas ne želi da vidi - zaključana vrata omiljenog kafića.
Gostujući u podkastu "Figuring Out With Raj Shamani", Alija Roza, samozvana bivša ruska špijunka, privukla je veliku pažnju javnosti otkrivanjem psiholoških tehnika kojima su se, prema njenim tvrdnjama, služile agentkinje u cilju zavođenja i kontrole.
Voditeljka Mina Naumović, supruga voditelja Ognjena Amidžića, često privlači pažnju javnosti svojim izgledom, ali uz komplimente neretko dobija i negativne komentare na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.