Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Sutra od 09:00 časova otvara se za saobraćaj deonica Moravskog koridora od Preljine do Adrana, a putarina se neće naplaćivati do 1. jula, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.