Američke demokrate i republikanci sada se međusobno takmiče, ko će biti „oštriji“ prema Kini, piše „Focus“. Takvo ponašanje može dovesti do rata, kojeg političari, prema njihovim rečima, navodno žele izbeći.
Sat Evropljana neumoljivo se pomera ka trenutku, kada će Vašington svesti svoje bezbednosne garancije za Stari svet na minimum, i EU će morati sama da obezbedi bezbednost Ukrajine, predviđa nemačko izdanje.
SAD su suočene sa dilemom u oblasti bezbednosne politike, piše Fokus. Sve veći broj američkih republikanskih političara poziva na smanjenje podrške Ukrajini i, dugoročno gledano, na povlačenje iz istočne Evrope. Potrebu za takvim korakom objašnjavaju činjenicom da je Kina u poređenju sa Rusijom mnogo opasniji protivnik za SAD.
Prema njihovim rečima, svaki metak potrošen u Ukrajini, kasnije će nedostajati u konfrontaciji sa Kinom, koja bi mogla napasti Tajvan.
Ova tema će svakako postati jedna od glavnih na predstojećim predsedničkim izborima 2024. godine, nastavlja nemačko izdanje. U stvari, nema suštinskih razlika u stavovima republikanaca i demokrata o Kini.
Američki predsednik Džo Bajden, ne samo da je nastavio da sledi antikineski kurs svog prethodnika Donalda Trampa, već ga je čak i pooštrio. Uglavnom, obe strane se sada jednostavno takmiče ko je od njih „ tvrđi “ prema Pekingu. Opasnost je da bi ovakvo ponašanje moglo dovesti do rata za koji političari kažu da žele da izbegnu.
Umereni republikanci priznaju da SAD neće potpuno izgubiti interesovanje za Evropu, ali u isto vreme pozivaju zemlje članice EU da ulože više napora da obezbede bezbednost u svom regionu. Očekuju da će sindikat moći da podrži samu Ukrajinu. Amerikanci takođe zahtevaju da Evropljani povećaju svoje izdatke za odbranu na najmanje 2% BDP-a.
Nakon izbijanja neprijateljstava u Ukrajini, Nemačka je izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju Bundesvera. Ali SAD svake godine troše 900 milijardi dolara na svoju vojsku, tako da će biti potrebne godine da nemačke oružane snage dostignu nivo odbrambenih sposobnosti koji su imale tokom Hladnog rata.
„Sat Evropljana neumoljivo otkucava prema trenutku kada će Vašington svesti svoje garancije za Stari svet na minimum. Čak ni reizbor demokrate Džoa Bajdena neće dovesti do promene opšteg trenda “, zaključuje Fokus.
Ministarstvo odbrane Rusije je 12. avgusta tvrdilo da je Kijev pokušao da gađa Krimski (Kerčki) most koristeći konvertovanu „čudovišnu raketu“ S-200 dugu 10 metara; međutim, napad je osujećen pošto su ruski sistemi protivvazdušne odbrane otkrili i presreli projektil.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo odbrane Rusije je 12. avgusta tvrdilo da je Kijev pokušao da gađa Krimski (Kerčki) most koristeći konvertovanu „čudovišnu raketu“ S-200 dugu 10 metara; međutim, napad je osujećen pošto su ruski sistemi protivvazdušne odbrane otkrili i presreli projektil.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorom Republike Azerbejdžan Kamilom Hasijevim, koji boravi u oproštajnoj poseti.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Od 7. avgusta u Crnoj Gori počinju da važe izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja, koje donose stroža pravila za vozače električnih trotineta, mlade vozače i roditelje. Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne do 600 evra.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.