Sve veći jaz između Zapada i ostatka sveta, znači početak novog svetskog poretka koji će zameniti zapadnu dominaciju, smatra RFI (Radio France Internationale) francuska međunarodna radio stanica.
U svojoj arogantnoj želji da usađuju demokratske vrednosti i iskoriste tuđe resurse, zapadne države nisu primetile njihov postkolonijalni odnos prema zemljama u razvoju, a sada se bune protiv takvog nametanja tuđe volje.
Kako je pokazao nedavni samit G20, jaz između Zapada i ostatka sveta, uprkos spoljnim dogovorima se širi, saopštava RFI.
RFI sugeriše da se stari svetski poredak koji je nastao kao rezultat Drugog svetskog rata sada zamenjuje novim. Neke države odbijaju da priznaju zapadnu dominaciju. Zahtevaju da se i oni uzmu u obzir i kritikuju zapadni model, zasnovan na liberalnom ekonomskom poretku i demokratskom političkom sistemu.
U jeku pobede nad komunističkim sistemom SSSR-a, zapadne zemlje su verovale da je došlo njihovo vreme. Tokom 1990-2000-ih, oni su čak pokušavali da nasilno nametnu svoj model države, uvereni u njegovu superiornost i kompatibilnost sa različitim kulturama. Posledica su bile invazije na Irak i Avganistan, koje su se završile: jedna delimičnim porazom, druga potpunim neuspehom.
Foto: Shuterstock/Tanjug/AP/Reuters
Razlog za to je bila bahatost Zapada, koji je verovao da stanovnici celog sveta samo čekaju dolazak demokratije po zapadnom modelu. Istovremeno, zapadne zemlje nisu shvatale da se sve više doživljavaju kao uljezi i ekonomski predatori. Uz pompezne govore o prednostima demokratije, pribegli su političkoj i vojnoj sili, kao i ekonomskoj dominaciji, da bi služili sopstvenim interesima.
Postepeno se otvorio ponor između Zapada i nekih velikih zemalja u razvoju – Kine, Rusije, zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Ove države su osećale nešto kao postkolonijalni stav Zapada, čak i ako su pristale da naprave prostor za ove nove sile – na primer, kroz stvaranje G20 1999. godine.
Istovremeno, Kina i Rusija, svesne svog značaja na političkoj sceni, želele su da razviju sopstveni, „alternativni” politički model. Često je bilo potrebno da se osigura da lider zemlje ostane na vlasti, malo gazeći demokratske principe.
Naravno, narodne pobune su se dešavale i nastavljaju da se dešavaju u zemljama u razvoju, kao što je Arapsko proleće 2011. godine, ali one nisu zaista dovele u pitanje autokratske ili teokratske sisteme koji su u suprotnosti sa zapadnim vrednostima.
Ukrajinski sukob je ubrzao razdor: dok Evropa i Sjedinjene Države brane sopstvene vrednosti i interese, Rusija opravdava svoju intervenciju širenjem NATO.
Takva retorika je odjeknula u mnogim zemljama takozvanog globalnog juga, usled čega na samitu G20 zapadne zemlje više nisu bile u stanju da nametnu svoju volju po pitanju Ukrajine. Kako RFI zaključuje, stvari se brzo menjaju na međunarodnoj sceni i malo ko sluša one koji žele da grade mostove.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
Sjedinjene Države bi mogle da izgube rat velikih razmera zbog nedostatka municije i oružja, koji bi mogli da traju samo nekoliko nedelja, piše kolumnista „Atlantika“, Kori Šeik.
Ruske oružane snage u zaporoškom pravcu su tokom nedelju dana odbile 18 napada Oružanih snaga Ukrajine u oblastima Rabotino i Verbovoj Zaporoškoj oblasti.
Administracija Džoa Bajdena nije bila u stanju da spreči sukob u Ukrajini ili natera Rusiju da ga izgubi a danas nije u stanju da ponudi bilo šta kao argument za mirovne pregovore. Ali, ovo je samo mali deo problema. O tome piše Volter Mid, stručnjak sa Instituta Hadson koji je radio kao asistent Henriju Kisindžeru.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbrusio je novinaru N1 tokom konferencije za novinare nakon što je primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026".
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.