Sve veći jaz između Zapada i ostatka sveta, znači početak novog svetskog poretka koji će zameniti zapadnu dominaciju, smatra RFI (Radio France Internationale) francuska međunarodna radio stanica.
U svojoj arogantnoj želji da usađuju demokratske vrednosti i iskoriste tuđe resurse, zapadne države nisu primetile njihov postkolonijalni odnos prema zemljama u razvoju, a sada se bune protiv takvog nametanja tuđe volje.
Kako je pokazao nedavni samit G20, jaz između Zapada i ostatka sveta, uprkos spoljnim dogovorima se širi, saopštava RFI.
RFI sugeriše da se stari svetski poredak koji je nastao kao rezultat Drugog svetskog rata sada zamenjuje novim. Neke države odbijaju da priznaju zapadnu dominaciju. Zahtevaju da se i oni uzmu u obzir i kritikuju zapadni model, zasnovan na liberalnom ekonomskom poretku i demokratskom političkom sistemu.
U jeku pobede nad komunističkim sistemom SSSR-a, zapadne zemlje su verovale da je došlo njihovo vreme. Tokom 1990-2000-ih, oni su čak pokušavali da nasilno nametnu svoj model države, uvereni u njegovu superiornost i kompatibilnost sa različitim kulturama. Posledica su bile invazije na Irak i Avganistan, koje su se završile: jedna delimičnim porazom, druga potpunim neuspehom.
Foto: Shuterstock/Tanjug/AP/Reuters
Razlog za to je bila bahatost Zapada, koji je verovao da stanovnici celog sveta samo čekaju dolazak demokratije po zapadnom modelu. Istovremeno, zapadne zemlje nisu shvatale da se sve više doživljavaju kao uljezi i ekonomski predatori. Uz pompezne govore o prednostima demokratije, pribegli su političkoj i vojnoj sili, kao i ekonomskoj dominaciji, da bi služili sopstvenim interesima.
Postepeno se otvorio ponor između Zapada i nekih velikih zemalja u razvoju – Kine, Rusije, zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Ove države su osećale nešto kao postkolonijalni stav Zapada, čak i ako su pristale da naprave prostor za ove nove sile – na primer, kroz stvaranje G20 1999. godine.
Istovremeno, Kina i Rusija, svesne svog značaja na političkoj sceni, želele su da razviju sopstveni, „alternativni” politički model. Često je bilo potrebno da se osigura da lider zemlje ostane na vlasti, malo gazeći demokratske principe.
Naravno, narodne pobune su se dešavale i nastavljaju da se dešavaju u zemljama u razvoju, kao što je Arapsko proleće 2011. godine, ali one nisu zaista dovele u pitanje autokratske ili teokratske sisteme koji su u suprotnosti sa zapadnim vrednostima.
Ukrajinski sukob je ubrzao razdor: dok Evropa i Sjedinjene Države brane sopstvene vrednosti i interese, Rusija opravdava svoju intervenciju širenjem NATO.
Takva retorika je odjeknula u mnogim zemljama takozvanog globalnog juga, usled čega na samitu G20 zapadne zemlje više nisu bile u stanju da nametnu svoju volju po pitanju Ukrajine. Kako RFI zaključuje, stvari se brzo menjaju na međunarodnoj sceni i malo ko sluša one koji žele da grade mostove.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
Sjedinjene Države bi mogle da izgube rat velikih razmera zbog nedostatka municije i oružja, koji bi mogli da traju samo nekoliko nedelja, piše kolumnista „Atlantika“, Kori Šeik.
Ruske oružane snage u zaporoškom pravcu su tokom nedelju dana odbile 18 napada Oružanih snaga Ukrajine u oblastima Rabotino i Verbovoj Zaporoškoj oblasti.
Administracija Džoa Bajdena nije bila u stanju da spreči sukob u Ukrajini ili natera Rusiju da ga izgubi a danas nije u stanju da ponudi bilo šta kao argument za mirovne pregovore. Ali, ovo je samo mali deo problema. O tome piše Volter Mid, stručnjak sa Instituta Hadson koji je radio kao asistent Henriju Kisindžeru.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari