Sve veći jaz između Zapada i ostatka sveta, znači početak novog svetskog poretka koji će zameniti zapadnu dominaciju, smatra RFI (Radio France Internationale) francuska međunarodna radio stanica.
U svojoj arogantnoj želji da usađuju demokratske vrednosti i iskoriste tuđe resurse, zapadne države nisu primetile njihov postkolonijalni odnos prema zemljama u razvoju, a sada se bune protiv takvog nametanja tuđe volje.
Kako je pokazao nedavni samit G20, jaz između Zapada i ostatka sveta, uprkos spoljnim dogovorima se širi, saopštava RFI.
RFI sugeriše da se stari svetski poredak koji je nastao kao rezultat Drugog svetskog rata sada zamenjuje novim. Neke države odbijaju da priznaju zapadnu dominaciju. Zahtevaju da se i oni uzmu u obzir i kritikuju zapadni model, zasnovan na liberalnom ekonomskom poretku i demokratskom političkom sistemu.
U jeku pobede nad komunističkim sistemom SSSR-a, zapadne zemlje su verovale da je došlo njihovo vreme. Tokom 1990-2000-ih, oni su čak pokušavali da nasilno nametnu svoj model države, uvereni u njegovu superiornost i kompatibilnost sa različitim kulturama. Posledica su bile invazije na Irak i Avganistan, koje su se završile: jedna delimičnim porazom, druga potpunim neuspehom.
Foto: Shuterstock/Tanjug/AP/Reuters
Razlog za to je bila bahatost Zapada, koji je verovao da stanovnici celog sveta samo čekaju dolazak demokratije po zapadnom modelu. Istovremeno, zapadne zemlje nisu shvatale da se sve više doživljavaju kao uljezi i ekonomski predatori. Uz pompezne govore o prednostima demokratije, pribegli su političkoj i vojnoj sili, kao i ekonomskoj dominaciji, da bi služili sopstvenim interesima.
Postepeno se otvorio ponor između Zapada i nekih velikih zemalja u razvoju – Kine, Rusije, zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Ove države su osećale nešto kao postkolonijalni stav Zapada, čak i ako su pristale da naprave prostor za ove nove sile – na primer, kroz stvaranje G20 1999. godine.
Istovremeno, Kina i Rusija, svesne svog značaja na političkoj sceni, želele su da razviju sopstveni, „alternativni” politički model. Često je bilo potrebno da se osigura da lider zemlje ostane na vlasti, malo gazeći demokratske principe.
Naravno, narodne pobune su se dešavale i nastavljaju da se dešavaju u zemljama u razvoju, kao što je Arapsko proleće 2011. godine, ali one nisu zaista dovele u pitanje autokratske ili teokratske sisteme koji su u suprotnosti sa zapadnim vrednostima.
Ukrajinski sukob je ubrzao razdor: dok Evropa i Sjedinjene Države brane sopstvene vrednosti i interese, Rusija opravdava svoju intervenciju širenjem NATO.
Takva retorika je odjeknula u mnogim zemljama takozvanog globalnog juga, usled čega na samitu G20 zapadne zemlje više nisu bile u stanju da nametnu svoju volju po pitanju Ukrajine. Kako RFI zaključuje, stvari se brzo menjaju na međunarodnoj sceni i malo ko sluša one koji žele da grade mostove.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
Sjedinjene Države bi mogle da izgube rat velikih razmera zbog nedostatka municije i oružja, koji bi mogli da traju samo nekoliko nedelja, piše kolumnista „Atlantika“, Kori Šeik.
Ruske oružane snage u zaporoškom pravcu su tokom nedelju dana odbile 18 napada Oružanih snaga Ukrajine u oblastima Rabotino i Verbovoj Zaporoškoj oblasti.
Administracija Džoa Bajdena nije bila u stanju da spreči sukob u Ukrajini ili natera Rusiju da ga izgubi a danas nije u stanju da ponudi bilo šta kao argument za mirovne pregovore. Ali, ovo je samo mali deo problema. O tome piše Volter Mid, stručnjak sa Instituta Hadson koji je radio kao asistent Henriju Kisindžeru.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Susret predsednika Rusije Vladimira Putina i američkog repera Kanjea Vesta moguć je tokom predstojeće posete muzičara Rusiji, izjavila je prva zamenica predsednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Svetlana Žurova.
Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ove nedelje su se desili veliki ukrajinski napadi na Krim u kojima su gađani ruski ratni brodovi i rakete. Pričinjena šteta procenjuje se u milijardama evra i otvara se pitanje da li se Ukrajina sprema da povrati Krim koji je Rusija anektirala 2014.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević oglasio se povodom nezapamćenih uvreda i besramnog medijskog linča koji tajkunski mediji sprovode nad nekadašnjom najboljom teniserkom sveta Jelenom Janković.
Opoziciona mašinerija raspada se u paramparčad pod naletom sopstvene nesposobnosti, jeftinih političkih spletki i potpunog odsustva bilo kakvog plana za Srbiju. O tome najbolje svedoče reakcije nekadašnjih podržavalaca i aktivista koji su masovno počeli javno da se odriču blokaderskog pokreta i pružaju podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Za vreme vlasti najgoreg političara Borisa Tadića, bilo je gotovo sasvim normalno javno iznositi stavove da je Kosovo nezavisno, da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i brojne druge tvrdnje koje su direktno išle protiv interesa Srbije.
Odbornik "Užičke akcije" Milovan Kuburović, inače desna ruka i potrčko Radovana Novakovića (kolovođe blokada koji je nedavno optužen za napad na policiju), uhvaćen je u teškim mutnim radnjama, a onda se juče za skupštinskom govornicom i sam izlanuo i priznao nedelo.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Kako bi razrešio sve nedoumice u vezi sa isplatom 6.000 dinara svim punoletnim građanima, čija isplata kreće u septembru, ministar finansija Siniša Mali pojasnio je proceduru i način kako će se građani prijavljivati.
Čudo na Roštiljijadi! Miriše ćumur, jedu se pljeskavice i pečenje, ali Leskovčane mami pokretna mesara! Tu se prodaje ono što kod njih nije uobičajeno.
Aleksandar S. (24) koji je juče uhapšen po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, zbog sumnje da je na kuću biznismena na Bežanijskoj kosi dva puta bacio bombe, sredinom maja prošle godine hapšen je u Crnoj Gori zbog sumnje da je kao pripadnik kriminalne grupe učestvovao u planiranju likvidacije jednog preduzetnika iz Kotora.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam izjavio je danas u Nišu da je od Roberta de Nira naučio kako da gradi lik za filmske uloge, i da mu gluma omogućava da bude šta god poželi.
Nekadašnje omiljeno dečije lice sa malih ekrana, Mekoli Kalkin, koji danas proslavlja svoj 46. rođendan, uspeo je da u potpunosti preokrene sopstveni život nakon što je prošao kroz pakleni put zavisnosti, porodičnih tragedija i borbe sa teškim porocima.
Na početnoj stranici popularne platforme Aliekspres otkrivene su skrivene skripte koje u pozadini obrađuju zvuk u internet pregledaču. Njihova svrha je kreiranje jedinstvenog digitalnog otiska uređaja, koji bi mogao da omogući identifikaciju korisnika čak i bez korišćenja kolačića.
Leto, sunce, more i stalno nošenje sandala mogu ostaviti trag na stopalima. Ako su vam pete postale suve i hrapave, jednostavan tretman sa ovsenim pahuljicama može pomoći da koža ponovo bude mekša i negovanija.
U novoj epizodi emisije "Demanti" koja će se emitovati sutra u 20h, poznati pevač otvoreno govori o gubitku rođenog brata i periodu kada je, kako priznaje, razmišljao o suicidu.
Bivša rijaliti učesnica Sanja Grujić ismejala je voditeljku Jovanu Jeremić na društvenoj mreži Instagram, čime je dodatno podgrejala priče o njihovom navodnom sukobu.
Voditeljka Ana Radulović svojevremeno je ostavila komentar koji je danas mnogima zapao za oko, i to na fotografiji na kojoj se nalazi Maja Basara - devojka koja je juče rodila dete njenom bivšem suprugu, pevaču Mirčetu Raduloviću.
Ivan Marinković ponovo potpaljuje vatru sa bivšom ženom Gocom Tržan nakon što je podelio objave koje navode da je ga je ona namerno držala dalje od njihove ćerke
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.