• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Fakti

11.01.2024

23:00

Ameri napravili hibridni procesor koji koristi "organoide iz ljudskih matičnih ćelija"! Za čovečanstvo ovo je...

pixabay.com

Vesti

Ameri napravili hibridni procesor koji koristi "organoide iz ljudskih matičnih ćelija"! Za čovečanstvo ovo je...

U Sjedinjenim Državama je napravljen hibridni procesor od elektronskih komponenti i organoida dobijenih iz ljudskih matičnih ćelija. U stanju je da prepoznaje govor i da rešava nelinearne jednačine. Biokompjuteri se razvijaju već dvadesetak godina, a ovo je prvi relevantan rezultat.

Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona i do kvadriliona sinapsi. Svaka ćelija je povezana sa hiljadama drugih, stalno reagujući na dolazne signale i međusobno komunicirajući. Najsavremeniji procesori su još uvek tek samo mali deo ovog unikalnog prirodnog sistema.

Kineski naučnici su 2018. godine simulirali samo jednu sekundu aktivnosti jednog procenta mozga - koristeći u to vreme najbrži superkompjuter Sunway Taihulight.

Za to su mašini sa 10,5 miliona procesorskih jezgara bile potrebnr četiri minute, uprkos tome što zauzima 1.000 kvadratnih metara i troši 16 megavata energije. Poređenja radi, ljudski mozak -zapremine oko dva litra - zahteva manje energije nego obična sijalica.

Algoritmi mašinskog učenja i modeli veštačkih neuronskih mreža postaju sve složeniji. A ključni faktori koji određuju tempo tehnološkog napretka su produktivnost i energetska efikasnost.

Savremene računarske tehnologije se razvijaju u dva glavna pravca: logičkom i neuromorfnom. Prvi je fokusiran na stvaranje sve moćnijih i produktivnijih mašina izgrađenih po tradicionalnim principima. Drugi razvija kompjuterske sisteme koji imitiraju funkcionisanje ljudskog mozga i stvaranje njegovog veštačkog analoga.

Poseban pravac su neurohibridni sistemi koji kombinuju veštačke i prirodne neuronske mreže. Neuromorfni čipovi u njima povezani su sa živim nervnim ćelijama.

Neurohibridni sistemi se aktivno istražuju od ranih 2000-ih, kada su sprovedeni prvi eksperimenti na bazi neuronske kulture - mreže desetina hiljada živih neurona uzgojenih in vitro. Tada su počeli da se pojavljuju modeli kombinovanja kulture sa virtuelnim, a potom i stvarnim procesorima.

Zasad su glavne oblasti primene ovakvih sistema neuroproteziranje i stvaranje biosenzora. Ali, u budućnosti mogu postati osnova nove generacije računarskih tehnologija.


sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Proširene vene i kapilari nisu samo estetski problem: Evo kada postaju opasni i zašto ne smete da ih ignorišete
Zdravlje

Proširene vene i kapilari nisu samo estetski problem: Evo kada postaju opasni i zašto ne smete da ih ignorišete

Proširene vene i kapilari na nogama odavno prevazilaze okvire estetskog problema. Pored toga što narušavaju izgled, mogu izazvati bol, hronični umor, ali i ozbiljnije komplikacije poput krvnih ugrušaka ili otvorenih rana. Savremeni minimalno invazivni tretmani danas uspešno rešavaju ovaj problem, uklanjajući vidljive vene i olakšavajući prateće simptome.

26.10.2026

08:00

Džet set