Predsednik Francuske Emanuel Makron je krajem februara izjavio da "ne treba isključiti mogućnost da će evropske države slati svoje vojnike u Ukrajinu", nakon čega je usledilo negodovanje većine zemalja EU, kao i SAD. Ipak iz Ministarstva odbrane Francuske poručuju da stoje iza predsednikovih reči i da se "ukrajinske snage nalaze u kritičnoj situaciji", a pomenuti francuski list je došao do tri poverljiva vojna izveštaja koji takođe govore o "kritičnoj situaciji".
Prvi izveštaj - nemoguća pobeda ukrajinske vojske
U prvom dokumentu navodi se da su evropske vlade mesecima verovale da će ukrajinska letnja "kontraofanziva", podržana opremom zapadne proizvodnje, potisnuti rusku vojsku sve do Moskve. Međutim, povratne informacije pristigle tokom jeseni ukazuju na sasvim drugačiji tok ofanzive ukrajinskih snaga.
"Operacija se postepeno zaglavila u blatu i krvi, i nije rezultirala nikakvim strateškim dobicima", piše u izveštaju o "propasti ukrajinske ofanzive".
Dalje se navodi da su se planovi stvoreni u Kijevu i sedištima zapadnih saveznika pokazali kao pogubni.
"Organizatori operacije su verovali da će se čim dođe do proboja prvih ruskih linija odbrane, čitav front urušiti. Međutim, ove preliminarne procene su napravljene bez uzimanja u obzir morala neprijatelja koji se branio, tj. želje ruskog vojnika da zadrži teritoriju na kojoj se nalazi", ističe se u delu dokumenta koji opisuje "neuspeh zapadnih planova".
Takođe, u dokumentu je napravljen i osvrt na nedovoljan broj vojnika, naročito obučenih kadrova i naglašava se da je većina pripadnika novoformiranih brigada ukrajinske vojske, poslatih na utvrđenu rusku liniju odbrane koja se pokazala kao neprobojna, imala obuku u trajanju od svega tri nedelje.
Foto: Reuters
Navodi se i da zbog nedostatka podrške iz vazduha i opremljenosti zapadnom tehnikom koja je manje efikasna od "stare, prevaziđene, ali lakše za održavanje i upotrebu u degradiranom režimu" sovjetske opreme, ukrajinske snage nisu imale šanse da naprave proboj.
Na kraju se zaključuje da je ruska vojska danas primer za planiranje i primenu odbrambenih metoda, kako u taktičkom tako i u tehničkom smislu, jer ne samo da ima tešku inžinjerijsku opremu (koju Ukrajina gotovo i da nema, a Zapad nije u stanju da pošalje dovoljno brzo), već je uspela da 1.200 km fronta minira u ogromnoj meri.
Poseban osvrt napravljen je i na "umeće Rusije u raspoređivanju rezervnih trupa, čime se osigurava operativna izdržljivost". Prema prvom izveštaju, Moskva šalje pojačanje svojim jedinicama pre nego što se potpuno iscrpe, kombinuje regrute sa iskusnim vojnicima i obezbeđuje redovne periode odmora u pozadini fronta.
Pored toga navodi se da uvek na raspolaganju ima "dovoljnu količinu snaga za prevazilaženje nepredviđenih događaja", kao i da je ideja o tome da Rusija šalje svoje trupe u "klanicu", inače rasprostranjena na Zapadu, daleko od istine.
"Ukrajinski generalštab danas nema kritičnu masu vojnika sposobnih za izvođenje zajedničkih manevara na nivou armijskog korpusa, koji bi bio izazov za njihove ruske kolege i dovoljan za probijanje odbrambene linije", navodi se u dokumentu i dodaje da bi najveća greška u daljim procenama bila potraga za isključivo vojnim rešenjem tekućeg konflikta.
"Jasno je da, sa snagama kojima trenutno raspolaže, Ukrajina ne može vojno pobediti u ovom sukobu", zaključuje se u izveštaju.
Drugi izveštaj - Kijev u odbrambenom režimu
Prema drugom poverljivom dokumentu do kog je došao list "Marijan", u decembru 2023. godine sukob u Ukrajini ušao je u "kritičnu fazu", a ukrajinska vojska prinuđena je da pređe u defanzivno stanje.
"Borbeni duh ukrajinski vojnika je ozbiljno pogođen", navodi se i dodaje da je "Zelenskom potrebno 35.000 novih ljudi mesečno, a on ne regrutuje ni polovinu potrebne količine, dok Putin redovno pojačava snage sa 30.000 dobrovoljaca mesečno". Što se opreme tiče, tu takođe postoji disproporcija između sukobljenih strana i procenjuje se da je propala letnja ofanziva "taktički uništila polovinu od 12 borbenih brigada Kijeva".
Dodaje se i da je od tada pomoć sa Zapada drastično smanjena, što jasno ukazuje da Ukrajina neće moći da izvede ofanzivu i ove godine.
Foto: Reuters
"Zapad može da isporuči 3D štampače za pravljenje dronova i lutajuće municije, ali nikada neće moći da ištampa ljude", piše u izveštaju.
"Imajući u vidu trenutnu situaciju, postoji mogućnost da će se razmotriti pojačavanje ukrajinske vojske, ne borcima, već snagama za podršku u pozadini, čime bi se ukrajinskim vojnicima omogućilo da idu na front", priznaje jedan visoko rangirani francuski oficir i dodaje da postoji "porast moći zapadnih vojnika u civilnoj odeći".
Drugi francuski oficir je za francuski list dodao da je "pored Amerikanaca, koji su dozvolili novinarima 'Njujork tajmsa' da posete kamp koji je napravila CIA", u Ukrajini trenutno prisutan i veći broj Britanaca, kao i instruktori za ronilačke misije iz francuskih specijalnih snaga.
Treći izveštaj - novo rusko naoružanje
U poslednjem dokumentu, navodi se da postoji realan rizik od ruskog proboja fronta i da je ovo najskorija lekcija naučena iz sukoba u Ukrajini, zbog koje posmatrače iz francuske vojske "obliva hladan znoj". Podseća se da su 17. februara ukrajinske snage morale da napuste Avdejevku, koja je do tada važila za neprobojni bastion.
"Bila je ujedno i srce i simbol ukrajinskog otpora u ruskojezičnom delu Donbasa", ističe se u delu izveštaja o "bitki za Avdejevku" u kom se navode i važne lekcije naučene tokom ovog događaja.
"Rusi su promenili način delovanja, što se vidi iz presecanja grada i upotrebe ogromne količine 'jedrećih' avio bombi", piše u dokumentu i dodaje da, dok artiljerijska granata u kalibiru 155 mm ima oko sedam kilograma eksploziva, ruske avio bombe imaju između 200 i 700 kilograma, zahvaljujući čemu mogu probiti betonske zidove debljine veće od dva metra.
Čitava bitka označena je kao "pakao za ukrajinsku odbranu", koja je prema procenama gubila više od 1.000 ljudi dnevno.
Foto: Shutterstock/društvene mreže
"Odluka ukrajinskih oružanih snaga da se povuku bila je iznenađenje", navodi se u ovom izveštaju i naglašava "iznenađenost i nespremnost" ukrajinske vojske na povlačenje, što govori da je odluka ukrajinske komande više iznuđena, nego dobrovoljno donesena.
Na kraju se navodi da su ukrajinske snage pokazale da nemaju dovoljno ljudskih i materijalnih resursa da zadrže deo fronta koji je izložen napadu ruskih snaga, dok neuspela odbrana Avdejevke pokazuje da uprkos hitnom raspoređivanju "elitne" jedinice - 3. jurišne brigade "Azov" - Kijev nije u stanju da vrati inicijativu i zaustavi raspadanje odbrambenih linija.
Na osnovu svega navedenog, zaključuje se da su ruske snage pokazale da imaju "operativnu izdržljivost" koja im omogućava da vode "spor i dugotrajan rat, zasnovan na kontinuiranom iscrpljivanju ukrajinske vojske".
Na crnim sajtovima u Ukrajini za kupovinu organa pojavili su se cenovnici za koje niko nije želeo da veruje da postoje. Međutim, uz video-snimke koji stižu direktno sa fronta, posle bitke za Avdejevku došlo se do novih dokaza i "pukla je istina direktno u lice" svima na Zapadu, piše Politika.
Evropski parlament se sprema da tuži Evropsku komisiju zbog kontroverzne odluke da odmrzne milijarde sredstava za Mađarsku, prenosi "Politiko", pozivajući se na ljude uključene u tu odluku.
Ukrajinski vojnici nezadovoljni politikom rukovodstva zemlje, planiraju da formiraju radikalnu stranku sa vojnim krilom koja bi terorističkim metodama pokušala da svrgne vlast, navodi se u prepisci na zatvorenom „četu“ „Parabelum“ koju su dobili ruski stručnjaci.
Ruske snage bezbednosti su u prethodna dva dana sprečile pokušaj ukrajinskih formacija da naruše državnu granicu kod Belgorodske i Kurske oblasti, saopštila je Federalna služba bezbednosti Ruske Federacije (FSB).
Inspektor nemačkih vazdušnih snaga Ingo Gerharc, kao i njegov kolega koji je učestvovao u razgovoru o planovima za napad na Krimski most, koristio je nezaštićenu konekciju ali s njegove strane nije bilo curenja informacija, objavio je kanal NTV.
Nakon granatiranja civilnih objekata, ukrajinski teroristi su uz podršku tenkova i oklopnih vozila pokušali da upadnu u Rusiju iz tri pravca, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na crnim sajtovima u Ukrajini za kupovinu organa pojavili su se cenovnici za koje niko nije želeo da veruje da postoje. Međutim, uz video-snimke koji stižu direktno sa fronta, posle bitke za Avdejevku došlo se do novih dokaza i "pukla je istina direktno u lice" svima na Zapadu, piše Politika.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Student Pravnog fakulteta u Nišu, Luka Đorđević, u emisiji Utisak nedelje na tajkunskoj Nova S, umislio je da je politička zvezda, a pred kamerama je pokazao da je elementarno nepismen.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar