Nakon raspada Sovjetskog Saveta Pentagon se fokusirao na visokotehnološko oružje, ali je sukob u Ukrajini sada pokrenuo trku za oživljavanjem proizvodnje municije. Novo doba sukoba koji se vodi starim oružjem pokazalo je da je odustajanje od pravljenja osnovne municije bila strateška greška.
Sukobi se i dalje dobijaju mecima i artiljerijskim granatama, a Sjedinjene Države ne mogu dovoljno brzo da proizvedu ove poslednje, piše "Blumberg".
Najvažniji "artikal" u sukobu u Ukrajini je granata od 155 milimetara. Visoke oko pola metra i teške 45 kilograma, granate su standardna municija među zemljama NATO-a. A njihove zalihe su opasno mršave.
Od završetka Hladnog rata 1990-ih, Pentagon je uklonio ili zaboravio na objekte koji su nekada bili korišćeni za pravljenje svega, od granata do eksplozivnog baruta, i umesto toga se fokusirao na transformaciju ratovanja pomoću visokotehnološkog oružja. Ono što je ostalo je infrastruktura koja se raspada, zastarele mašine i radna snaga koja ne može da prati rastuću međunarodnu potražnju.
Pre sukoba u Ukrajini, američka proizvodnja je u proseku iznosila 14.400 granata mesečno. SAD sada troše više od 5 milijardi dolara na remont zastarelih fabrika od Skrentona u Pensilvaniji, preko ruralne Luizijane do jugozapadne Virdžinije, sa ciljem da do kraja sledeće godine ispune cilj od 100.000 granata od 155 mm svakog meseca.
SAD su nekada proizvodile granate od 155 mm u ogromnim količinama. Ušle su u Korejski rat sa više od 6 miliona metaka. Godine 1980, planeri odbrane rekli su da bi vladine fabrike mogle da proizvedu čak 84.000 granata mesečno i da se proizvodnja poveća na 438.000 mesečno, ako izbije rat. Kada se Hladni rat završio, to se promenilo. Šanse za intenzivan kopneni sukob izgledale su daleke. Objekti su zatvoreni, a radnici su ostali bez posla.
Sličan fenomen se odigrao u posleratnoj Evropi, gde su se troškovi odbrane smanjivali tokom dužeg perioda u poređenju sa SAD. I tamo su u toku napori da se poveća proizvodnja.
To je navelo NATO da promeni svoje smernice za skladištenje zaliha, zahtevajući od saveznika da značajno povećaju svoje zalihe municije.
Poslednjih meseci, američke zalihe granata kalibra 155 mm iscrpljene su pošiljkama Ukrajini i podrškom Vašingtona operacijama Izraela u Pojasu Gaze. Crnog baruta, ključnog goriva za granate, takođe nedostaje jer ga SAD proizvode manje nego ranije. TNT, još jedna osnovna komponenta municije, nije se proizvodio u Americi od 1980-ih - što je primoralo Pentagon da ga kupuje od zemalja uključujući Poljsku i Tursku.
Granate više tehnologije koje je trebalo da zamene tradicionalnu municiju kalibra 155 mm pale su testu u Ukrajini, kada u njihove sisteme Rusi uništili.
Izgledi da bi budući sukobi mogli da liče na Ukrajinu izazvala je strahove da bi američki arsenal jednog dana mogao da se rastegne do tačke loma.
Vojska sada igra skupu igru nadoknađivanja, piše "Blumberg". Kongres je izdvojio 650 miliona dolara za postrojenje za proizvodnju TNT-a čija će izgradnja trajati dve godine. A SAD će morati da finansiraju kupovinu onoga što renovirani objekti proizvode, verovatno dugi niz godina.
Novac je možda najmanja prepreka. SAD moraju da renoviraju stare zgrade, izgrade nove, da kupe nove mašine i unajme i obuče radnike. Ekološki propisi stoje na putu. A Pentagon će morati da osigura da postrojenja mogu bezbedno da se pokrenu - pravljenje municije je podložno požarima, eksplozijama i drugim nesrećama.
Deficit osnovnog materijala i nedostatak kapaciteta odražavaju širi problem: SAD se više ne fokusiraju na izradu svakodnevnih stvari, čak i stvari koje mogu biti kritične u krizi. U vreme pandemije, nije bilo vate i respiratora, a nestašice auto-delova, generičkih lekova, formula za bebe i druge robe su sada učestala pojava.
Pentagon je sada postavio cilj da proizvodi 68.000 projektila mesečno do početka 2025. Do maja je proizvodnja dostigla 36.000 granata.
Sa druge strane Rusija vodi u "ratu iscrpljivanja". Do kraja aprila Rusija je ispalila deset puta više artiljerijskih granata u odnosu na Ukrajinu, požalio se pred Komitetom za oružane snage Predstavničkog doma general Kristofer Kavoli, vrhovni saveznički komandant NATO-a za Evropu.
Isto tako, ruske zalihe oružja, koje uključuje obnovljeno oružje iz sovjetske ere, kao i rakete i municiju iz Severne Koreje i bespilotne letelice iz Irana, u količini nadoknađuju ono što im nedostaje u kvalitetu, kažu posmatrači.
Uz to, tu je i pitanje posvećenosti Amerike Ukrajini. Raspoloženje u SAD se promenilo i sve manje ljudi podržava slanje vojne pomoći Kijevu, što se odražava i na planove oživljavanja proizvodnje artiljerije.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Oni koji pogledaju rezultate izbora za Evropski parlament na mapi odmah će videti očigledno: Nemačka je politički podeljena na dva dela. I to prilično tačno na granici između bivše DDR odnosno Istočne Nemačke i stare Savezne Republike Nemačke.
SAD nisu umešane u sukob između Moskve i Kijeva zbog "odbrane Ukrajine", već pokušavaju da iznude promenu režima u Rusiji, tvrdi bivši republikanski predsednički kandidat Vivek Ramasvami.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da su Mađari na izborima za Evropski parlament (EP) pokazali da će kazniti one koji u Briselu rade protiv svoje domovine i da su poslali jasnu poruku da žele mi".
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće Severnu Koreju i Vijetnam u narednih nekoliko nedelja, izvestio je list Vedomosti u ponedeljak, pozivajući se na diplomatski izvor.
Izbori za Evropski parlament i uspesi desničarskih partija u Nemačkoj i Francuskoj glavna su tema svetskih medija u ponedeljak. Izgleda da su rezultati izazvali šok na Zapadu.
Poraz stranke francuskog predsednika Emanuela Makrona, "Renesansa", na izborima za Evropski parlament predstavlja veliki neuspeh samog Makrona i njegove politike, izjavio je Aleksej Puškov, šef komisije Saveta federacije za informativnu politiku i saradnju sa medijima, na svom Telegram kanalu.
Nova izborna kampanja počinje u Francuskoj za prevremene izbore koje je objavio predsednik Emanuel Makron posle istorijske pobede ekstremne desnice na evroizborima u nedelju, što je riskantan potez koji ubacuje zemlju u političku neizvesnost, piše agencija Frans pres.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Dok se javnosti predstavlja priča o autentičnom studentskom pokretu, sve više isplivavaju tvrdnje da iza takozvane „studentske liste“ ne stoje ni studenti, niti oni pišu program koji bi trebalo da predstavlja njihove stavove i ideje.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar