Nakon raspada Sovjetskog Saveta Pentagon se fokusirao na visokotehnološko oružje, ali je sukob u Ukrajini sada pokrenuo trku za oživljavanjem proizvodnje municije. Novo doba sukoba koji se vodi starim oružjem pokazalo je da je odustajanje od pravljenja osnovne municije bila strateška greška.
Sukobi se i dalje dobijaju mecima i artiljerijskim granatama, a Sjedinjene Države ne mogu dovoljno brzo da proizvedu ove poslednje, piše "Blumberg".
Najvažniji "artikal" u sukobu u Ukrajini je granata od 155 milimetara. Visoke oko pola metra i teške 45 kilograma, granate su standardna municija među zemljama NATO-a. A njihove zalihe su opasno mršave.
Od završetka Hladnog rata 1990-ih, Pentagon je uklonio ili zaboravio na objekte koji su nekada bili korišćeni za pravljenje svega, od granata do eksplozivnog baruta, i umesto toga se fokusirao na transformaciju ratovanja pomoću visokotehnološkog oružja. Ono što je ostalo je infrastruktura koja se raspada, zastarele mašine i radna snaga koja ne može da prati rastuću međunarodnu potražnju.
Pre sukoba u Ukrajini, američka proizvodnja je u proseku iznosila 14.400 granata mesečno. SAD sada troše više od 5 milijardi dolara na remont zastarelih fabrika od Skrentona u Pensilvaniji, preko ruralne Luizijane do jugozapadne Virdžinije, sa ciljem da do kraja sledeće godine ispune cilj od 100.000 granata od 155 mm svakog meseca.
SAD su nekada proizvodile granate od 155 mm u ogromnim količinama. Ušle su u Korejski rat sa više od 6 miliona metaka. Godine 1980, planeri odbrane rekli su da bi vladine fabrike mogle da proizvedu čak 84.000 granata mesečno i da se proizvodnja poveća na 438.000 mesečno, ako izbije rat. Kada se Hladni rat završio, to se promenilo. Šanse za intenzivan kopneni sukob izgledale su daleke. Objekti su zatvoreni, a radnici su ostali bez posla.
Sličan fenomen se odigrao u posleratnoj Evropi, gde su se troškovi odbrane smanjivali tokom dužeg perioda u poređenju sa SAD. I tamo su u toku napori da se poveća proizvodnja.
To je navelo NATO da promeni svoje smernice za skladištenje zaliha, zahtevajući od saveznika da značajno povećaju svoje zalihe municije.
Poslednjih meseci, američke zalihe granata kalibra 155 mm iscrpljene su pošiljkama Ukrajini i podrškom Vašingtona operacijama Izraela u Pojasu Gaze. Crnog baruta, ključnog goriva za granate, takođe nedostaje jer ga SAD proizvode manje nego ranije. TNT, još jedna osnovna komponenta municije, nije se proizvodio u Americi od 1980-ih - što je primoralo Pentagon da ga kupuje od zemalja uključujući Poljsku i Tursku.
Granate više tehnologije koje je trebalo da zamene tradicionalnu municiju kalibra 155 mm pale su testu u Ukrajini, kada u njihove sisteme Rusi uništili.
Izgledi da bi budući sukobi mogli da liče na Ukrajinu izazvala je strahove da bi američki arsenal jednog dana mogao da se rastegne do tačke loma.
Vojska sada igra skupu igru nadoknađivanja, piše "Blumberg". Kongres je izdvojio 650 miliona dolara za postrojenje za proizvodnju TNT-a čija će izgradnja trajati dve godine. A SAD će morati da finansiraju kupovinu onoga što renovirani objekti proizvode, verovatno dugi niz godina.
Novac je možda najmanja prepreka. SAD moraju da renoviraju stare zgrade, izgrade nove, da kupe nove mašine i unajme i obuče radnike. Ekološki propisi stoje na putu. A Pentagon će morati da osigura da postrojenja mogu bezbedno da se pokrenu - pravljenje municije je podložno požarima, eksplozijama i drugim nesrećama.
Deficit osnovnog materijala i nedostatak kapaciteta odražavaju širi problem: SAD se više ne fokusiraju na izradu svakodnevnih stvari, čak i stvari koje mogu biti kritične u krizi. U vreme pandemije, nije bilo vate i respiratora, a nestašice auto-delova, generičkih lekova, formula za bebe i druge robe su sada učestala pojava.
Pentagon je sada postavio cilj da proizvodi 68.000 projektila mesečno do početka 2025. Do maja je proizvodnja dostigla 36.000 granata.
Sa druge strane Rusija vodi u "ratu iscrpljivanja". Do kraja aprila Rusija je ispalila deset puta više artiljerijskih granata u odnosu na Ukrajinu, požalio se pred Komitetom za oružane snage Predstavničkog doma general Kristofer Kavoli, vrhovni saveznički komandant NATO-a za Evropu.
Isto tako, ruske zalihe oružja, koje uključuje obnovljeno oružje iz sovjetske ere, kao i rakete i municiju iz Severne Koreje i bespilotne letelice iz Irana, u količini nadoknađuju ono što im nedostaje u kvalitetu, kažu posmatrači.
Uz to, tu je i pitanje posvećenosti Amerike Ukrajini. Raspoloženje u SAD se promenilo i sve manje ljudi podržava slanje vojne pomoći Kijevu, što se odražava i na planove oživljavanja proizvodnje artiljerije.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Oni koji pogledaju rezultate izbora za Evropski parlament na mapi odmah će videti očigledno: Nemačka je politički podeljena na dva dela. I to prilično tačno na granici između bivše DDR odnosno Istočne Nemačke i stare Savezne Republike Nemačke.
SAD nisu umešane u sukob između Moskve i Kijeva zbog "odbrane Ukrajine", već pokušavaju da iznude promenu režima u Rusiji, tvrdi bivši republikanski predsednički kandidat Vivek Ramasvami.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da su Mađari na izborima za Evropski parlament (EP) pokazali da će kazniti one koji u Briselu rade protiv svoje domovine i da su poslali jasnu poruku da žele mi".
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće Severnu Koreju i Vijetnam u narednih nekoliko nedelja, izvestio je list Vedomosti u ponedeljak, pozivajući se na diplomatski izvor.
Izbori za Evropski parlament i uspesi desničarskih partija u Nemačkoj i Francuskoj glavna su tema svetskih medija u ponedeljak. Izgleda da su rezultati izazvali šok na Zapadu.
Poraz stranke francuskog predsednika Emanuela Makrona, "Renesansa", na izborima za Evropski parlament predstavlja veliki neuspeh samog Makrona i njegove politike, izjavio je Aleksej Puškov, šef komisije Saveta federacije za informativnu politiku i saradnju sa medijima, na svom Telegram kanalu.
Nova izborna kampanja počinje u Francuskoj za prevremene izbore koje je objavio predsednik Emanuel Makron posle istorijske pobede ekstremne desnice na evroizborima u nedelju, što je riskantan potez koji ubacuje zemlju u političku neizvesnost, piše agencija Frans pres.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Nakon što se dogodio monstruozni, nezabeleženi napad na redakciju Informer televizije, kada je razjarena rulja poku[ala da linčuje glavnog urednika Dragana J. Vučićevića i ostale zaposlene, oglasila se Dijana Hrka.
Dragoslav Pavlović, član Predsedništva Srpske napredne stranke, poručio je na obeležavanju stranačke slave Sveta Petke, čiji je bio domaćin, da će niški Gradski odbor i sam SNS nastaviti da rade u interesu građana, uprkos predstojećim političkim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić tokom telefonskog uključenja u programu Informer televizije, izneo je brojne ekskluzivne detalje i žestoko odgovorio na bezočne laži i manipulacije koje opozicioni krugovi i tajkunski mediji svakodnevno plasiraju u javnost.
Potpredsednik Glavnog odbora SNS Siniša Mali poručio je povodom stranačke slave SNS-a, Svete Petke, da stranku povezuju zajedničke vrednosti, ostvareni rezultati i spremnost da se zajedno suoči sa svim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se telefonski u program Informera i govorio o stravičnim napadima na Informer TV, ali i o stavovima Ilije Srdanovića o Srebrenici.
Nakon što su nasilnim putem pokušali da zastraše našu redakciju, pretili linčom novinarima i glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, orkestrirani napad na jedini medij koji govori golu istinu dobija svoj najopasniji nastavak.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Narodna banka Srbije oglasila se povodom lažnih navoda o navodnom iznošenju novca banaka u inostranstvo, ističući da se svi transferi obavljaju redovnim kanalima platnog prometa, u skladu sa važećim propisima i utvrđenim procedurama.
Lančani sudari nastaju u svega nekoliko sekundi, a jedan udar može da pokrene niz novih i pretvori običnu vožnju u tešku saobraćajnu nesreću, upozorava stručnjak za saobraćaj Dejan Milutinović, povodom takvog incidenta na Karaburmi.
Suđenje Nikoli Vušoviću, zvanom Džoni sa Vračara, i pripadnicima njegove kriminalne grupe po trećoj optužnici počelo je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Opštinsko krivično državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv doktorke iz KBC "Sestre milosrdnice" jer je pacijentkinji pogrešno dijagnostikovala rak želuca.
Na suđenju Igoru Krstoviću, optuženom za organizovanje kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom droge, došlo je do burne rasprave u sudnici podgoričkog Višeg suda povodom procene njegove psihičke sposobnosti.
Policija je privela 88-godišnju ženu koja je juče oko 9 časova, u Zagrebu, glinenom saksijom pogodila policajca i ugrizla policajku tokom intervencije, saopštila je Policijska uprava zagrebačka (PUZ).
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Jesen je stigla, a sa njom i snažna kosmička energija koja ne trpi polovična rešenja. Za Rakove i Škorpije ovo je period najintenzivnijeg buđenja, važnih odluka
Ketrin de Noir, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao voditeljka legalnog evropskog bordela, na TikToku često deli iskustva iz svog poslovnog života. U jednom od njih bračnim parovima koji su u istom bordelu skrivali tajne jedni od drugih, a da toga godinama nisu bili svesni.
Mirko Šijan je nakon venčanja sa Bojanom Rodić preuzeo deo porodičnog biznisa svoje supruge, a na pijaci, gde zajedno prodaju piliće i mlečne proizvode, prema tvrdnjama ljudi koji ih poznaju, svakodnevno se obrću velike sume novca.
Modna kreatorka Melina Džinović je zbog braka sa Harisom Džinovićem napustila fakultet, a tek sa 29 godina započela je poslovnu karijeru i uplovila u modne vode.
Komentari