Norveški ministar finansija Trigve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i hrane Geir Pollestad potpisali ugovor sa četiri privatne kompanije za skladištenje 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine. Uključene kompanije će navodno skladištiti žito u postojećim objektima širom zemlje, ali će biti u vlasništvu norveške vlade.
Ministarstvo poljoprivrede i hrane je u saopštenju za javnost istaklo: "Izgraditi rezervne zalihe žitarica znači biti spreman za nezamislivo".
Spremaju se za kataklizmu
Vlada je navela da kompanije „slobodne da ulažu u nove objekte i same odlučuju gde žele da skladište žito za hitne slučajeve, ali moraju da stave žito na raspolaganje državi ako je potrebno".
Oni jasno očekuju potencijalno produženi rat ili glad jer nameravaju da potpišu dodatne ugovore o skladištenju kako bi im pomogli da ispune svoj cilj skladištenja 82.500 tona žita za svoju populaciju od 5,6 miliona do kraja ove decenije.
Pollestad je rekao da je ideja „da se ima dovoljno žita za tromesečnu potrošnju norveškog stanovništva u kriznoj situaciji koja može nastati".
Kada su prošle godine objavili da nameravaju da pojačaju svoje zalihe, Pollestad je za norvešku novinsku agenciju NTB rekao: „U situaciji sa ekstremnim cenama na svetskom tržištu i dalje će biti moguće kupiti žito, ali ako smo uradili svoj posao, nećemo zavisiti od najboljeg ponuđača na aukciji. Možemo pomoći da cene ostanu niske."
Ovo nije prvi put da zemlja skladišti žito; prethodno su ga skladištili 1950-ih i održavali određeni nivo zaliha pre nego što su zatvorili skladišta 2003. godine kada su utvrdili da više nije potrebno držati toliko žita pri ruci.
Međutim, izgleda da ih je ukrajinsko-ruski sukob promenio. Komisija koju su osnovali da analizira njihov sistem pripravnosti za vanredne situacije preporučila je ponovno gomilanje zaliha žita.
Da li je Norveška meta Rusije?
Norveška podržava Ukrajinu, koja je može učiniti metom Rusije, a situaciju dodatno komplikuje snabdevanje Norveške naftom. Iako Rusija možda neće direktno napasti Norvešku, bilo je zabrinutosti da bi mogli napasti njenu energetsku infrastrukturu kako bi u suštini primorali Evropu da kupuje prirodni gas i naftu od Rusije.
Odbrambena kompanija Kongsberg nedavno je otvorila novo raketno postrojenje u Norveškoj, samo nekoliko meseci nakon što je ta zemlja objavila da će skoro udvostručiti potrošnju na odbranu u narednim godinama kao odgovor na pretnje iz Rusije.
Neki analitičari veruju da bi norveški demilitarizovani arhipelag Svalbard mogao biti meta s obzirom na njegov dvosmislen status u NATO-u, što znači da napad ne bi nužno pokrenuo klauzulu o kolektivnoj odbrani NATO-a. Područje je deo zapadnog ulaza u Severni morski put i ima značajne rezerve uglja.
Svalbard je takođe dom najvećeg skladišta semena na svetu, poznatog kao Global Seed Vault, gde su organizacije širom sveta pohranile više od milion uzoraka različitih vrsta semena koje služe kao rezervna kopija „sudnjeg dana" u sopstvenim kolekcijama u slučaju da su nekako ugrozili.
U februaru je norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram rekao da zemlja mora biti spremna za potencijalni sukob sa Rusijom čak i nakon što se situacija u Ukrajini okonča zbog zabrinutosti za odmazdu kao odgovor na ulazak Švedske i Finske u NATO.
- Moramo biti u stanju da odgovorimo na vreme i zajedno sa našim saveznicima - upozorio je on.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Vlasti glavnog grada Litvanije, Viljnusa, preduzimaju mere za jačanje bezbednosti grada u svetlu mogućih pretnji. Kupovina "zmajevih zuba" i protivtenkovskih ježeva je deo strategije za zaštitu prestonice od potencijalnih napada.
Napredovanje NATO-a u Azijsko-pacifičkom region u cilju vršenja pritiska na Kinu odražava mentalitet Hladnog rata Alijanse i podriva mir i stabilnost u regionu, saopštili su za Sputnjik u kancelariji portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
Bez obzira na to ko pobedi na parlamentarnim izborima u Francuskoj, saveznici Pariza će svakako biti pogođeni, piše The Economist. Vodeća po broju glasova "Nacionalna unija" se protivi podršci Kijevu, dok "Novi narodni front" preti izlaskom Francuske iz NATO-a.
Evropske članice NATO-a suočavaju se sa deficitom vojnika i, u slučaju sukoba sa Rusijom, biće im teško da angažuju više od 300 hiljada vojnika, piše list Fajnenšel tajms, pozivajući se na analitičare.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Proruski izvori tvrde da su ukrajinske snage za četiri godine rata izgubile 2,4 miliona vojnika, pozivajući se na podatke koje su, navodno, iz baza Generalštaba OSU, teritorijalnih centara za mobilizaciju, ukrajinskih medicinskih ustanova i mrtvačnica izvukli hakeri „PalachPro“ i grupa „NoName057“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Ruske snage izvele su novi talas udara balističkim raketama i dronovima po Kijevu i više ukrajinskih gradova, a prema lokalnim kanalima zabeleženo je više pogodaka, eksplozija i požara.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević pozvao je ljude iz cele Srbije da sutra dođu u Beograd na vidovdanski skup "Srbija, jedna porodica" kada će biti organizovani brojni događaji i prikazana do sada najveća srpska zastava.
Jedan od novopazarskih blokadera otvoreno je pozvao na rušenje teritorijalnog integriteta Srbije proglasivši Rašku oblast - takozvani Sandžak - za deo Bosne.
Više od 6.900 ljudi iz Srbije i inostranstva već se prijavilo za volonterski program Ekspo Plejmejkeri, a posebnu pažnju budućih volontera privlači volontersko angažovanje u sektoru Protokol, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027.
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Mladić iz Vranja Nemanja D. (24) godine, poginuo je u četvrtak uveče u selu Neradovac, kod Vranja, kada ga je nakon pada sa motora pregazilo drugo vozilo.
Policija u Boru, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru, podneće krivične prijave u redovnom postupku protiv trojice maloletnika zbog sumnje da su izvršili više teških krađa.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
Nana, bosiljak i lavanda spadaju među biljke čiji intenzivni mirisi mogu da odbiju ose i stršljenove, pa su čest izbor onih koji žele da tokom leta zaštite terasu, balkon ili dvorište na prirodan način.
Pravilna nega stopala, dobra hidratacija i nekoliko trikova pri lakiranju dovoljni su da nokti izgledaju besprekorno, a sandale nosite sa više samopouzdanja.
Jutjuber Baka Prase nastavio je da iznenađuje svoje pratioce, pa je tako maturante odvezao na proslavu u Beogradu, dok su ga ljudi pozdravljali uz aplauz i osmeh na licu.
Pevač Sloba Vasić ponovo se oglasio na društvenim mrežama nakon teškog perioda kroz koji je prošao, a novom objavom mnogima je stavio do znanja da mu je trenutno najpotrebniji mir.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.