Norveški ministar finansija Trigve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i hrane Geir Pollestad potpisali ugovor sa četiri privatne kompanije za skladištenje 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine. Uključene kompanije će navodno skladištiti žito u postojećim objektima širom zemlje, ali će biti u vlasništvu norveške vlade.
Ministarstvo poljoprivrede i hrane je u saopštenju za javnost istaklo: "Izgraditi rezervne zalihe žitarica znači biti spreman za nezamislivo".
Spremaju se za kataklizmu
Vlada je navela da kompanije „slobodne da ulažu u nove objekte i same odlučuju gde žele da skladište žito za hitne slučajeve, ali moraju da stave žito na raspolaganje državi ako je potrebno".
Oni jasno očekuju potencijalno produženi rat ili glad jer nameravaju da potpišu dodatne ugovore o skladištenju kako bi im pomogli da ispune svoj cilj skladištenja 82.500 tona žita za svoju populaciju od 5,6 miliona do kraja ove decenije.
Pollestad je rekao da je ideja „da se ima dovoljno žita za tromesečnu potrošnju norveškog stanovništva u kriznoj situaciji koja može nastati".
Kada su prošle godine objavili da nameravaju da pojačaju svoje zalihe, Pollestad je za norvešku novinsku agenciju NTB rekao: „U situaciji sa ekstremnim cenama na svetskom tržištu i dalje će biti moguće kupiti žito, ali ako smo uradili svoj posao, nećemo zavisiti od najboljeg ponuđača na aukciji. Možemo pomoći da cene ostanu niske."
Ovo nije prvi put da zemlja skladišti žito; prethodno su ga skladištili 1950-ih i održavali određeni nivo zaliha pre nego što su zatvorili skladišta 2003. godine kada su utvrdili da više nije potrebno držati toliko žita pri ruci.
Međutim, izgleda da ih je ukrajinsko-ruski sukob promenio. Komisija koju su osnovali da analizira njihov sistem pripravnosti za vanredne situacije preporučila je ponovno gomilanje zaliha žita.
Da li je Norveška meta Rusije?
Norveška podržava Ukrajinu, koja je može učiniti metom Rusije, a situaciju dodatno komplikuje snabdevanje Norveške naftom. Iako Rusija možda neće direktno napasti Norvešku, bilo je zabrinutosti da bi mogli napasti njenu energetsku infrastrukturu kako bi u suštini primorali Evropu da kupuje prirodni gas i naftu od Rusije.
Odbrambena kompanija Kongsberg nedavno je otvorila novo raketno postrojenje u Norveškoj, samo nekoliko meseci nakon što je ta zemlja objavila da će skoro udvostručiti potrošnju na odbranu u narednim godinama kao odgovor na pretnje iz Rusije.
Neki analitičari veruju da bi norveški demilitarizovani arhipelag Svalbard mogao biti meta s obzirom na njegov dvosmislen status u NATO-u, što znači da napad ne bi nužno pokrenuo klauzulu o kolektivnoj odbrani NATO-a. Područje je deo zapadnog ulaza u Severni morski put i ima značajne rezerve uglja.
Svalbard je takođe dom najvećeg skladišta semena na svetu, poznatog kao Global Seed Vault, gde su organizacije širom sveta pohranile više od milion uzoraka različitih vrsta semena koje služe kao rezervna kopija „sudnjeg dana" u sopstvenim kolekcijama u slučaju da su nekako ugrozili.
U februaru je norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram rekao da zemlja mora biti spremna za potencijalni sukob sa Rusijom čak i nakon što se situacija u Ukrajini okonča zbog zabrinutosti za odmazdu kao odgovor na ulazak Švedske i Finske u NATO.
- Moramo biti u stanju da odgovorimo na vreme i zajedno sa našim saveznicima - upozorio je on.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Vlasti glavnog grada Litvanije, Viljnusa, preduzimaju mere za jačanje bezbednosti grada u svetlu mogućih pretnji. Kupovina "zmajevih zuba" i protivtenkovskih ježeva je deo strategije za zaštitu prestonice od potencijalnih napada.
Napredovanje NATO-a u Azijsko-pacifičkom region u cilju vršenja pritiska na Kinu odražava mentalitet Hladnog rata Alijanse i podriva mir i stabilnost u regionu, saopštili su za Sputnjik u kancelariji portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
Bez obzira na to ko pobedi na parlamentarnim izborima u Francuskoj, saveznici Pariza će svakako biti pogođeni, piše The Economist. Vodeća po broju glasova "Nacionalna unija" se protivi podršci Kijevu, dok "Novi narodni front" preti izlaskom Francuske iz NATO-a.
Evropske članice NATO-a suočavaju se sa deficitom vojnika i, u slučaju sukoba sa Rusijom, biće im teško da angažuju više od 300 hiljada vojnika, piše list Fajnenšel tajms, pozivajući se na analitičare.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Američki novinar Taker Karlson izjavio je da je Moskva na njega ostavila neuporedivo snažniji utisak od Njujorka i da se ne odriče ranijih pohvala ruskoj prestonici.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Politički inženjering i obmane nisu novost na srpskoj sceni, ali ono što su građani doživeli kroz projekat takozvane "studentske" liste prevazilazi sve dosadašnje domete političkog bezobrazluka, u svojoj najnovijoj kolumni piše Dražen Živković, glavni i odgovorni urednik TV Prva za Crnu Goru i osnivač portala Borba.me.
Ideolozi i politički nalogodavci blokaderske liste, koju iz senke vode Bojan Pajtić i Dušan Petrović, izveli su brutalan udar na Srpsku pravoslavnu crkvu, srpske svetinje i celokupan verujući narod u našoj zemlji!
Blokaderi i njihovi takozvani lideri definitivno su izgubili svaki dodir sa realnošću i sopstvenim narodom, pa su rešili da upravljanje Srbijom prenesu na komandne centre u inostranstvu!
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave - 15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, uručiće odlikovanja na svečanoj ceremoniji zakazanoj za 12.00 sati, u Palati Srbija.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Letovanje jedne porodice iz Srbije u Grčkoj pretvorilo se u pravu noćnu moru kada je divlja životinja ušla u njihov šator i napala malo dete. Incident se dogodio u kampu kod Neos Marmarasa, a dete je zbog povreda na licu hitno prebačeno u bolnicu u Solunu
Sibirski pelin mogao bi da postane novo sredstvo u borbi protiv gripa. Naučnici su otkrili da njegov ekstrakt efikasno suzbija i sezonski i ptičji grip.
Pljačke banaka danas su ređe nego ranije, ali i dalje predstavljaju ozbiljnu pretnju po bezbednost ljudi i imovine, ističe kriminolog Dejan Radenković, povodom slučaja iz Mostara kada su maskirani napadači oteli novac od obezbeđenja, nakon čega je pronađeno zapaljeno vozilo kojim je počinjeno razbojništvo.
Policija je uhapsila D.S. iz Srpca u Laktašima nakon saobraćajne nezgode u kojoj je jedno lice povređeno, kod kojeg je utvrđeno 1,69 g/kg alkohola u organizmu, a on je pokušao pobeći i fizički napao i povredio policijske službenike.
Na današnji dan navršava se tačno godinu dana od nezapamćenog zločina u naselju Veliko Polje kod Obrenovca, kada je Srđan Popović (37) iz automobilom pregazio svog rođaka Igora J. (45), snimio njegovo umiranje i snimak okačio na Instagram, da bi samo nekoliko meseci kasnije i sam preminuo u zatvorskoj bolnici pre izricanja presude.
Na 78. dodeli prestižnih Emi nagrada u Los Anđelesu najveći trijumf ostvarila je horor-komedija "Widow’s Bay", koja je sezonu završila sa neverovatnih 14 osvojenih priznanja, dok je briljantni Metju Ris ispisao istoriju televizije osvojivši dve nagrade za glavne muške uloge tokom iste večeri.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Bela odeća može izgledati besprekorno, ali pogrešan izbor donjeg veša lako može da pokvari ceo utisak. I dok većina prvo pomisli na beli veš, bež i njanse zagasite crvene nijanse mogu biti mnogo diskretnije ispod bele tkanine.
Skidanje, pranje, peglanje i ponovno kačenje zavesa mnogima je jedan od najdosadnijih kućnih poslova. Ipak, postoji jednostavan način da ih osvežite između dva pranja i to bez skidanja sa karniše.
Iznenadna slabost, teškoće sa govorom, asimetrija lica, zbunjenost, gubitak ravnoteže, problemi sa vidom i glavobolja mogu biti simptomi moždanog udara.
Glumica Jelisaveta Orašanin izjavila je da je "danas teže sačuvati privatnost nego ranije", a to je rekla samo tri dana pre nego što se saznalo za njen razvod.
Odlazak Ane Bekute nakon punih 12 godina u žiriju "Zvezda Granda" zapalio je region, a ovo je idealan trenutak da zavirimo u istoriju studija u Šimanovcima i podsetimo se odlazaka koji su zatresli temelje najgledanijeg šou-programa!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.