Ukrajinski vojnik Serhij Hnezdilov (24 godine) mesecima je tražio zamenu iscrpljenih ratom jedinica svežim regrutima. Njegovi apeli ostali su bez odgovora, pa je u septembru preduzeo radikalan korak - dezertirao je i javno objavio to na društvenim mrežama i u medijima.
- Nisam imao drugog izbora osim da odem, glasno zalupim vratima i nateram ljude da konačno počnu govoriti o ovom problemu - rekao je Hnezdilov 1. oktobra u video-intervjuu za Njujork tajms s tajne lokacije gde se skrivao od ukrajinskih vlasti.
Podela javnosti
I ljudi su počeli govoriti o ovoj temi. Mnogi su izneli svoja mišljenja na društvenim mrežama. Neki su osudili njegov čin kao izdaju i pozvali na kaznu. Drugi su se složili s njegovom zabrinutošću zbog potrebe za rotacijom vojnika, ali su tvrdili da dezertiranje nije rešenje. Podršku su mu pružili i oni koji su njegov potez videli kao nužan poziv na buđenje.
- Ovo je zaista velika rasprava, ljudi su reagovali - rekao je sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije Timofij Brik, dodajući da je Hnezdilov otvorio osetljivu temu, o kojoj se ranije govorilo samo u privatnim krugovima, i preneo je u javnu sferu.
Serhii Hnezdilov, a Ukrainian soldier, went public with his desertion to draw attention to the need to demobilize worn-out troops. An uproar ensued. https://t.co/ngu0VVAxWP
— New York Times World (@nytimesworld) October 19, 2024
Nakon dve nedelje izbegavanja vlasti, Hnezdilova je 9. oktobra uhapsila ukrajinska policija pod sumnjom da je dobrovoljno napustio vojnu jedinicu s namerom da izbegne vojnu službu tokom vanrednog stanja, za šta mu preti kazna do 12 godina zatvora. Sud mu je odredio pritvor od 60 dana do početka suđenja.
Njegov postupak osvetlio je problem s kojim se suočava ukrajinska vojska: ne može priuštiti demobilizaciju iscrpljenih vojnika dok ne prikupi dovoljno zamena, posebno s obzirom na to da ukrajinske snage već brojčano zaostaju za ruskim na bojnom polju.
Ukrajina gubi teritoriju
Od početka godine, Ukrajina stalno gubi teritoriju na istoku Donbasa, a zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još mnogo meseci. S druge strane, napori da se regrutuje više ljudi ometeni su nedostatkom jasnog datuma završetka njihove službe. Mnogi Ukrajinci strahuju da je služba na neodređeno vreme jednaka jednosmernoj karti za front, zbog čega se kolebaju da se pridruže vojsci.
Foto: Reuters
Mnogi se žale na iscrpljenost, a prema zvaničnim statistikama, desetine hiljada vojnika su dezertirali. Porodice vojnika organizuju nedeljne proteste tražeći demobilizaciju nakon određenog perioda službe, što je retka pojava javne kritike u ratnim uslovima. Mnogi muškarci se kriju kako bi izbegli vojne oficire koji patroliraju ukrajinskim gradovima.
- Odlučio sam da glasno govorim o ovom problemu jer je dosegao ogromne razmere - rekao je Hnezdilov.
Zamenik predsednika odbora za odbranu i obaveštajna pitanja u ukrajinskom parlamentu, Jehor Černev, izjavio je da nije vreme da se zahteva demobilizacija kada su prisiljeni na povlačenje u Donbasu. Oficiri ukrajinske vojske upozoravaju da bi takav potez mogao demotivisati vojnike na frontu, koji se bore da zadrže ruske snage.
Hnezdilov se pridružio vojsci kao dobrovoljac 2019. godine, kada se Ukrajina već borila protiv separatističkih snaga u Donbasu. U martu 2022. godine trebalo je da istekne njegov trogodišnji ugovor, ali je invazija Kremlja u februaru sprečila njegov odlazak iz vojske.
Prvo se borio u Piskiju, malom selu na istočnom frontu koje je Rusija zauzela krajem 2022. godine, a zatim u drugim ključnim tačkama poput Bahmuta, obavljajući različite zadatke u 56. motorizovanoj brigadi Ukrajine. Bio je mitraljezac i komandant jedinice za bespilotne letelice.
„Veoma sam umoran“
„Sada sam veoma umoran“, rekao je Hnezdilov, dodajući da želi da se vrati u civilni život. Vojnici, rekao je, ne mogu da se bore beskonačno i moraju znati kada će moći da se odmore, inače će početi patiti od depresije, psiholoških i zdravstvenih problema.
Ove godine ukrajinski parlament je razmatrao mogućnost uključivanja odredbe o demobilizaciji nakon tri godine vojne službe, ali je vojska zahtevala da se ta odredba ukloni, tvrdeći da je situacija na frontu previše nestabilna da bi se vojnici pustili. To je razbesnelo mnoge vojnike i njihove porodice, koji veruju da bi otpuštanja bila moguća ako bi vojska bolje sprovodila regrutaciju.
Foto: Reuters
Proces novačenja u ukrajinskoj vojsci dugo je bio opterećen raznim problemima. Korupcija u regrutnim centrima omogućila je mnogima da izbegnu mobilizaciju. Neki muškarci se opiru novačenju, navodeći kao razlog nedovoljnu obuku za borbu. Vlasti su takođe pokušale da očuvaju radnu snagu kako bi održale ekonomiju, dozvoljavajući nekim kompanijama da izuzmu svoje radnike od mobilizacije.
Međutim, nedavno je Ukrajina pojačala mobilizaciju, pozivajući do 30.000 ljudi mesečno, što je dva do tri puta više nego prošle zime.
Hnezdilov je rekao da mnogi njegovi saborci smatraju da je duboko nepravedno što neki mogu izbeći novačenje, dok oni na frontu ne mogu napustiti vojsku ni posle godina borbe.
„Domino efekat može da nastupi vrlo brzo“
- To zovem prokletstvom uniforme. Kada je jednom obučete, ne možete je skinuti. Zato većina ljudi to izbegava - rekao je Hnezdilov, koji se odmah suočio sa reakcijom vojske nakon što je dezertirao. Njegova brigada pokrenula je istragu, a nekoliko poznatih ukrajinskih vojnika oštro je kritikovalo njegov potez.
Masi Najem, poznati veteran koji je izgubio oko 2022. godine, napisao je na društvenim mrežama da se slaže s potrebom rešavanja pitanja demobilizacije, ali da smatra da je Hnezdilovljev potez nemoralan prema onima koji su poginuli i ranjeni:
- Oni nisu žrtvovali svoje živote i zdravlje da bi se front jednostavno predao.
Foto: Reuters
Međutim, Hnezdilov i njegovi pristalice tvrde da front već počinje pucati, jer sve više vojnika dezertira. Podaci ukrajinskog glavnog tužioca pokazuju da je 51.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole od januara do septembra ove godine – više nego dvostruko u poređenju sa ukupnim brojem za 2023. godinu.
Razmere dezertiranja postale su toliko velike da je parlament ovog leta usvojio zakon kojim se vojnici oslobađaju odgovornosti za prvo dezertiranje, pod uslovom da se dobrovoljno vrate u jedinicu. Sada parlament radi na izmeni zakona kako bi se u potpunosti uklonilo krivično gonjenje, olakšavajući povratak onima koji su dezertirali prvi put.
- Da li oni uništavaju ukrajinsku vojsku? Delimično, da. Ali zašto? Koji je razlog? Možda bi trebalo da se manje fokusiramo na sam čin odlaska, a više na ono što dovodi do njega - rekao je Hnezdilov o dezerterima.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
U Kazanju se danas otvara 16. samit BRIKS-a. U događaju, koji će trajati tri dana, učestvovaće ne samo šefovi država članica međunarodne organizacije, već i mnogi drugi istaknuti političari. Planirani su važni pregovori i, kako navode ruski mediji, istorijski sporazumi.
Kamala Haris, kandidat demokrata za predsednika SAD i aktuelni potpredsednik, izjavila je da će ruski lider Vladimir Putin „sedeti u Kijevu“ ukoliko pobedi njen republikanski protivkandidat Donald Tramp.
Prisutvo zemalja poput Srbije ili Turske na samitu BRIKS-a izazvaće veliko nezadovoljstvo Evropske unije i NATO-a, ocenio je lider francuske stranke „Patriote“ Florian Filipo u izjavi za agenciju RIA Novosti.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Ukrajinske oružane snage šalju strane plaćenike bez borbenog iskustva na front, izjavio je ambasador Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Slovačka pokušava da uradi ono što Brisel od nje traži — da se odmakne od ruskog gasa i pronađe novog dugoročnog snabdevača. Na papiru, taj novi oslonac mogao bi da bude Azerbejdžan.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar