Ukrajinski vojnik Serhij Hnezdilov (24 godine) mesecima je tražio zamenu iscrpljenih ratom jedinica svežim regrutima. Njegovi apeli ostali su bez odgovora, pa je u septembru preduzeo radikalan korak - dezertirao je i javno objavio to na društvenim mrežama i u medijima.
- Nisam imao drugog izbora osim da odem, glasno zalupim vratima i nateram ljude da konačno počnu govoriti o ovom problemu - rekao je Hnezdilov 1. oktobra u video-intervjuu za Njujork tajms s tajne lokacije gde se skrivao od ukrajinskih vlasti.
Podela javnosti
I ljudi su počeli govoriti o ovoj temi. Mnogi su izneli svoja mišljenja na društvenim mrežama. Neki su osudili njegov čin kao izdaju i pozvali na kaznu. Drugi su se složili s njegovom zabrinutošću zbog potrebe za rotacijom vojnika, ali su tvrdili da dezertiranje nije rešenje. Podršku su mu pružili i oni koji su njegov potez videli kao nužan poziv na buđenje.
- Ovo je zaista velika rasprava, ljudi su reagovali - rekao je sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije Timofij Brik, dodajući da je Hnezdilov otvorio osetljivu temu, o kojoj se ranije govorilo samo u privatnim krugovima, i preneo je u javnu sferu.
Serhii Hnezdilov, a Ukrainian soldier, went public with his desertion to draw attention to the need to demobilize worn-out troops. An uproar ensued. https://t.co/ngu0VVAxWP
— New York Times World (@nytimesworld) October 19, 2024
Nakon dve nedelje izbegavanja vlasti, Hnezdilova je 9. oktobra uhapsila ukrajinska policija pod sumnjom da je dobrovoljno napustio vojnu jedinicu s namerom da izbegne vojnu službu tokom vanrednog stanja, za šta mu preti kazna do 12 godina zatvora. Sud mu je odredio pritvor od 60 dana do početka suđenja.
Njegov postupak osvetlio je problem s kojim se suočava ukrajinska vojska: ne može priuštiti demobilizaciju iscrpljenih vojnika dok ne prikupi dovoljno zamena, posebno s obzirom na to da ukrajinske snage već brojčano zaostaju za ruskim na bojnom polju.
Ukrajina gubi teritoriju
Od početka godine, Ukrajina stalno gubi teritoriju na istoku Donbasa, a zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još mnogo meseci. S druge strane, napori da se regrutuje više ljudi ometeni su nedostatkom jasnog datuma završetka njihove službe. Mnogi Ukrajinci strahuju da je služba na neodređeno vreme jednaka jednosmernoj karti za front, zbog čega se kolebaju da se pridruže vojsci.
Foto: Reuters
Mnogi se žale na iscrpljenost, a prema zvaničnim statistikama, desetine hiljada vojnika su dezertirali. Porodice vojnika organizuju nedeljne proteste tražeći demobilizaciju nakon određenog perioda službe, što je retka pojava javne kritike u ratnim uslovima. Mnogi muškarci se kriju kako bi izbegli vojne oficire koji patroliraju ukrajinskim gradovima.
- Odlučio sam da glasno govorim o ovom problemu jer je dosegao ogromne razmere - rekao je Hnezdilov.
Zamenik predsednika odbora za odbranu i obaveštajna pitanja u ukrajinskom parlamentu, Jehor Černev, izjavio je da nije vreme da se zahteva demobilizacija kada su prisiljeni na povlačenje u Donbasu. Oficiri ukrajinske vojske upozoravaju da bi takav potez mogao demotivisati vojnike na frontu, koji se bore da zadrže ruske snage.
Hnezdilov se pridružio vojsci kao dobrovoljac 2019. godine, kada se Ukrajina već borila protiv separatističkih snaga u Donbasu. U martu 2022. godine trebalo je da istekne njegov trogodišnji ugovor, ali je invazija Kremlja u februaru sprečila njegov odlazak iz vojske.
Prvo se borio u Piskiju, malom selu na istočnom frontu koje je Rusija zauzela krajem 2022. godine, a zatim u drugim ključnim tačkama poput Bahmuta, obavljajući različite zadatke u 56. motorizovanoj brigadi Ukrajine. Bio je mitraljezac i komandant jedinice za bespilotne letelice.
„Veoma sam umoran“
„Sada sam veoma umoran“, rekao je Hnezdilov, dodajući da želi da se vrati u civilni život. Vojnici, rekao je, ne mogu da se bore beskonačno i moraju znati kada će moći da se odmore, inače će početi patiti od depresije, psiholoških i zdravstvenih problema.
Ove godine ukrajinski parlament je razmatrao mogućnost uključivanja odredbe o demobilizaciji nakon tri godine vojne službe, ali je vojska zahtevala da se ta odredba ukloni, tvrdeći da je situacija na frontu previše nestabilna da bi se vojnici pustili. To je razbesnelo mnoge vojnike i njihove porodice, koji veruju da bi otpuštanja bila moguća ako bi vojska bolje sprovodila regrutaciju.
Foto: Reuters
Proces novačenja u ukrajinskoj vojsci dugo je bio opterećen raznim problemima. Korupcija u regrutnim centrima omogućila je mnogima da izbegnu mobilizaciju. Neki muškarci se opiru novačenju, navodeći kao razlog nedovoljnu obuku za borbu. Vlasti su takođe pokušale da očuvaju radnu snagu kako bi održale ekonomiju, dozvoljavajući nekim kompanijama da izuzmu svoje radnike od mobilizacije.
Međutim, nedavno je Ukrajina pojačala mobilizaciju, pozivajući do 30.000 ljudi mesečno, što je dva do tri puta više nego prošle zime.
Hnezdilov je rekao da mnogi njegovi saborci smatraju da je duboko nepravedno što neki mogu izbeći novačenje, dok oni na frontu ne mogu napustiti vojsku ni posle godina borbe.
„Domino efekat može da nastupi vrlo brzo“
- To zovem prokletstvom uniforme. Kada je jednom obučete, ne možete je skinuti. Zato većina ljudi to izbegava - rekao je Hnezdilov, koji se odmah suočio sa reakcijom vojske nakon što je dezertirao. Njegova brigada pokrenula je istragu, a nekoliko poznatih ukrajinskih vojnika oštro je kritikovalo njegov potez.
Masi Najem, poznati veteran koji je izgubio oko 2022. godine, napisao je na društvenim mrežama da se slaže s potrebom rešavanja pitanja demobilizacije, ali da smatra da je Hnezdilovljev potez nemoralan prema onima koji su poginuli i ranjeni:
- Oni nisu žrtvovali svoje živote i zdravlje da bi se front jednostavno predao.
Foto: Reuters
Međutim, Hnezdilov i njegovi pristalice tvrde da front već počinje pucati, jer sve više vojnika dezertira. Podaci ukrajinskog glavnog tužioca pokazuju da je 51.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole od januara do septembra ove godine – više nego dvostruko u poređenju sa ukupnim brojem za 2023. godinu.
Razmere dezertiranja postale su toliko velike da je parlament ovog leta usvojio zakon kojim se vojnici oslobađaju odgovornosti za prvo dezertiranje, pod uslovom da se dobrovoljno vrate u jedinicu. Sada parlament radi na izmeni zakona kako bi se u potpunosti uklonilo krivično gonjenje, olakšavajući povratak onima koji su dezertirali prvi put.
- Da li oni uništavaju ukrajinsku vojsku? Delimično, da. Ali zašto? Koji je razlog? Možda bi trebalo da se manje fokusiramo na sam čin odlaska, a više na ono što dovodi do njega - rekao je Hnezdilov o dezerterima.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
U Kazanju se danas otvara 16. samit BRIKS-a. U događaju, koji će trajati tri dana, učestvovaće ne samo šefovi država članica međunarodne organizacije, već i mnogi drugi istaknuti političari. Planirani su važni pregovori i, kako navode ruski mediji, istorijski sporazumi.
Kamala Haris, kandidat demokrata za predsednika SAD i aktuelni potpredsednik, izjavila je da će ruski lider Vladimir Putin „sedeti u Kijevu“ ukoliko pobedi njen republikanski protivkandidat Donald Tramp.
Prisutvo zemalja poput Srbije ili Turske na samitu BRIKS-a izazvaće veliko nezadovoljstvo Evropske unije i NATO-a, ocenio je lider francuske stranke „Patriote“ Florian Filipo u izjavi za agenciju RIA Novosti.
Ruske snage izvele su tokom noći veliki talas udara po lukama i logističkim čvorovima Ukrajine, a glavni udar pao je na Odesku oblast, gde su pogođeni teretni brod u luci Černomorsk i veliki distributivni centar „Nove pošte“.
Ukrajinska baka postala je hit na internetu nakon što je hladnokrvno prišla ruskom FPV dronu koji je ležao na putu, skinula sa njega blok sa kalemom optičkog vlakna, podigla ga iznad glave i praktično onesposobila bespilotnu letelicu.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Severna Koreja i dalje drži hiljade svojih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, gotovo dve godine nakon što je Kim Džong Un poslao prvi veliki kontingent da zajedno sa ruskim snagama potisne ukrajinske jedinice koje su u avgustu 2024. upale na teritoriju Rusije.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace i prvi čovek na takozvanoj "studentskoj listi", u kontinuitetu vodi bolesnu kampanju ismevanja srpske tradicije, vere i crkvenih vrednosti.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić očitala je bukvicu blokaderima neznalicama, onima koji bi da vode državu, a svakodnevno je nipodaštavaju i ponižavaju.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Jovan N. (28) uhapšen je i određeno mu je zadržavanje do 48 sati, a potom i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog ranjavanja Dušana K. (41) u stanu u Požeškoj ulici, nakon što se sam predao policiji.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.