Ukrajinski vojnik Serhij Hnezdilov (24 godine) mesecima je tražio zamenu iscrpljenih ratom jedinica svežim regrutima. Njegovi apeli ostali su bez odgovora, pa je u septembru preduzeo radikalan korak - dezertirao je i javno objavio to na društvenim mrežama i u medijima.
- Nisam imao drugog izbora osim da odem, glasno zalupim vratima i nateram ljude da konačno počnu govoriti o ovom problemu - rekao je Hnezdilov 1. oktobra u video-intervjuu za Njujork tajms s tajne lokacije gde se skrivao od ukrajinskih vlasti.
Podela javnosti
I ljudi su počeli govoriti o ovoj temi. Mnogi su izneli svoja mišljenja na društvenim mrežama. Neki su osudili njegov čin kao izdaju i pozvali na kaznu. Drugi su se složili s njegovom zabrinutošću zbog potrebe za rotacijom vojnika, ali su tvrdili da dezertiranje nije rešenje. Podršku su mu pružili i oni koji su njegov potez videli kao nužan poziv na buđenje.
- Ovo je zaista velika rasprava, ljudi su reagovali - rekao je sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije Timofij Brik, dodajući da je Hnezdilov otvorio osetljivu temu, o kojoj se ranije govorilo samo u privatnim krugovima, i preneo je u javnu sferu.
Serhii Hnezdilov, a Ukrainian soldier, went public with his desertion to draw attention to the need to demobilize worn-out troops. An uproar ensued. https://t.co/ngu0VVAxWP
— New York Times World (@nytimesworld) October 19, 2024
Nakon dve nedelje izbegavanja vlasti, Hnezdilova je 9. oktobra uhapsila ukrajinska policija pod sumnjom da je dobrovoljno napustio vojnu jedinicu s namerom da izbegne vojnu službu tokom vanrednog stanja, za šta mu preti kazna do 12 godina zatvora. Sud mu je odredio pritvor od 60 dana do početka suđenja.
Njegov postupak osvetlio je problem s kojim se suočava ukrajinska vojska: ne može priuštiti demobilizaciju iscrpljenih vojnika dok ne prikupi dovoljno zamena, posebno s obzirom na to da ukrajinske snage već brojčano zaostaju za ruskim na bojnom polju.
Ukrajina gubi teritoriju
Od početka godine, Ukrajina stalno gubi teritoriju na istoku Donbasa, a zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još mnogo meseci. S druge strane, napori da se regrutuje više ljudi ometeni su nedostatkom jasnog datuma završetka njihove službe. Mnogi Ukrajinci strahuju da je služba na neodređeno vreme jednaka jednosmernoj karti za front, zbog čega se kolebaju da se pridruže vojsci.
Foto: Reuters
Mnogi se žale na iscrpljenost, a prema zvaničnim statistikama, desetine hiljada vojnika su dezertirali. Porodice vojnika organizuju nedeljne proteste tražeći demobilizaciju nakon određenog perioda službe, što je retka pojava javne kritike u ratnim uslovima. Mnogi muškarci se kriju kako bi izbegli vojne oficire koji patroliraju ukrajinskim gradovima.
- Odlučio sam da glasno govorim o ovom problemu jer je dosegao ogromne razmere - rekao je Hnezdilov.
Zamenik predsednika odbora za odbranu i obaveštajna pitanja u ukrajinskom parlamentu, Jehor Černev, izjavio je da nije vreme da se zahteva demobilizacija kada su prisiljeni na povlačenje u Donbasu. Oficiri ukrajinske vojske upozoravaju da bi takav potez mogao demotivisati vojnike na frontu, koji se bore da zadrže ruske snage.
Hnezdilov se pridružio vojsci kao dobrovoljac 2019. godine, kada se Ukrajina već borila protiv separatističkih snaga u Donbasu. U martu 2022. godine trebalo je da istekne njegov trogodišnji ugovor, ali je invazija Kremlja u februaru sprečila njegov odlazak iz vojske.
Prvo se borio u Piskiju, malom selu na istočnom frontu koje je Rusija zauzela krajem 2022. godine, a zatim u drugim ključnim tačkama poput Bahmuta, obavljajući različite zadatke u 56. motorizovanoj brigadi Ukrajine. Bio je mitraljezac i komandant jedinice za bespilotne letelice.
„Veoma sam umoran“
„Sada sam veoma umoran“, rekao je Hnezdilov, dodajući da želi da se vrati u civilni život. Vojnici, rekao je, ne mogu da se bore beskonačno i moraju znati kada će moći da se odmore, inače će početi patiti od depresije, psiholoških i zdravstvenih problema.
Ove godine ukrajinski parlament je razmatrao mogućnost uključivanja odredbe o demobilizaciji nakon tri godine vojne službe, ali je vojska zahtevala da se ta odredba ukloni, tvrdeći da je situacija na frontu previše nestabilna da bi se vojnici pustili. To je razbesnelo mnoge vojnike i njihove porodice, koji veruju da bi otpuštanja bila moguća ako bi vojska bolje sprovodila regrutaciju.
Foto: Reuters
Proces novačenja u ukrajinskoj vojsci dugo je bio opterećen raznim problemima. Korupcija u regrutnim centrima omogućila je mnogima da izbegnu mobilizaciju. Neki muškarci se opiru novačenju, navodeći kao razlog nedovoljnu obuku za borbu. Vlasti su takođe pokušale da očuvaju radnu snagu kako bi održale ekonomiju, dozvoljavajući nekim kompanijama da izuzmu svoje radnike od mobilizacije.
Međutim, nedavno je Ukrajina pojačala mobilizaciju, pozivajući do 30.000 ljudi mesečno, što je dva do tri puta više nego prošle zime.
Hnezdilov je rekao da mnogi njegovi saborci smatraju da je duboko nepravedno što neki mogu izbeći novačenje, dok oni na frontu ne mogu napustiti vojsku ni posle godina borbe.
„Domino efekat može da nastupi vrlo brzo“
- To zovem prokletstvom uniforme. Kada je jednom obučete, ne možete je skinuti. Zato većina ljudi to izbegava - rekao je Hnezdilov, koji se odmah suočio sa reakcijom vojske nakon što je dezertirao. Njegova brigada pokrenula je istragu, a nekoliko poznatih ukrajinskih vojnika oštro je kritikovalo njegov potez.
Masi Najem, poznati veteran koji je izgubio oko 2022. godine, napisao je na društvenim mrežama da se slaže s potrebom rešavanja pitanja demobilizacije, ali da smatra da je Hnezdilovljev potez nemoralan prema onima koji su poginuli i ranjeni:
- Oni nisu žrtvovali svoje živote i zdravlje da bi se front jednostavno predao.
Foto: Reuters
Međutim, Hnezdilov i njegovi pristalice tvrde da front već počinje pucati, jer sve više vojnika dezertira. Podaci ukrajinskog glavnog tužioca pokazuju da je 51.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole od januara do septembra ove godine – više nego dvostruko u poređenju sa ukupnim brojem za 2023. godinu.
Razmere dezertiranja postale su toliko velike da je parlament ovog leta usvojio zakon kojim se vojnici oslobađaju odgovornosti za prvo dezertiranje, pod uslovom da se dobrovoljno vrate u jedinicu. Sada parlament radi na izmeni zakona kako bi se u potpunosti uklonilo krivično gonjenje, olakšavajući povratak onima koji su dezertirali prvi put.
- Da li oni uništavaju ukrajinsku vojsku? Delimično, da. Ali zašto? Koji je razlog? Možda bi trebalo da se manje fokusiramo na sam čin odlaska, a više na ono što dovodi do njega - rekao je Hnezdilov o dezerterima.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
U Kazanju se danas otvara 16. samit BRIKS-a. U događaju, koji će trajati tri dana, učestvovaće ne samo šefovi država članica međunarodne organizacije, već i mnogi drugi istaknuti političari. Planirani su važni pregovori i, kako navode ruski mediji, istorijski sporazumi.
Kamala Haris, kandidat demokrata za predsednika SAD i aktuelni potpredsednik, izjavila je da će ruski lider Vladimir Putin „sedeti u Kijevu“ ukoliko pobedi njen republikanski protivkandidat Donald Tramp.
Prisutvo zemalja poput Srbije ili Turske na samitu BRIKS-a izazvaće veliko nezadovoljstvo Evropske unije i NATO-a, ocenio je lider francuske stranke „Patriote“ Florian Filipo u izjavi za agenciju RIA Novosti.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Banda studentsko-blokaderska opet laže, a u tome im pomaže njihovo glasilo "N1" koje relativizuje nasilje, koje se juče dogodilo na skupu u organizaciji blokadera u Frankfurtu.
U Srpskoj listi su još u izbornoj noći upozorili da je na delu izborni inženjering Aljbina Kurtija, koji, kako kažu, pokušava da otme Srpskoj listi jedan mandat i dodeli ga stranci Nenada Rašića.
Nakon ubedljivihrezultata Srpske liste na izborima na Kosovu i Metohiji, čestitke su počele da pristižu sa svih strana. Brojni državni funkcioneri, ministri, poslanici i predstavnici institucija Srbije ocenili su da su Srbi na KiM pokazali jedinstvo, slogu i odlučnost da sačuvaju svoje političko predstavljanje uprkos brojnim pritiscima kojima su bili izloženi u prethodnom periodu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da je kod predloga o postepenom pridruživanju EU, koji su podržali predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, najvažnije to što bi on onemogućio da pojedinačne države članice blokiraju proces pridruživanja.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
U narodu je rasprostranjeno verovanje da je smrt na veliki hrišćanski praznik, poput Vaskrsa, Božića ili krsne slave, poseban blagoslov. Međutim, prema crkvenom učenju, sam datum smrti ne može da bude pokazatelj nečijeg duhovnog stanja niti konačnog spasenja.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar