Ukrajinski vojnik Serhij Hnezdilov (24 godine) mesecima je tražio zamenu iscrpljenih ratom jedinica svežim regrutima. Njegovi apeli ostali su bez odgovora, pa je u septembru preduzeo radikalan korak - dezertirao je i javno objavio to na društvenim mrežama i u medijima.
- Nisam imao drugog izbora osim da odem, glasno zalupim vratima i nateram ljude da konačno počnu govoriti o ovom problemu - rekao je Hnezdilov 1. oktobra u video-intervjuu za Njujork tajms s tajne lokacije gde se skrivao od ukrajinskih vlasti.
Podela javnosti
I ljudi su počeli govoriti o ovoj temi. Mnogi su izneli svoja mišljenja na društvenim mrežama. Neki su osudili njegov čin kao izdaju i pozvali na kaznu. Drugi su se složili s njegovom zabrinutošću zbog potrebe za rotacijom vojnika, ali su tvrdili da dezertiranje nije rešenje. Podršku su mu pružili i oni koji su njegov potez videli kao nužan poziv na buđenje.
- Ovo je zaista velika rasprava, ljudi su reagovali - rekao je sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije Timofij Brik, dodajući da je Hnezdilov otvorio osetljivu temu, o kojoj se ranije govorilo samo u privatnim krugovima, i preneo je u javnu sferu.
Serhii Hnezdilov, a Ukrainian soldier, went public with his desertion to draw attention to the need to demobilize worn-out troops. An uproar ensued. https://t.co/ngu0VVAxWP
— New York Times World (@nytimesworld) October 19, 2024
Nakon dve nedelje izbegavanja vlasti, Hnezdilova je 9. oktobra uhapsila ukrajinska policija pod sumnjom da je dobrovoljno napustio vojnu jedinicu s namerom da izbegne vojnu službu tokom vanrednog stanja, za šta mu preti kazna do 12 godina zatvora. Sud mu je odredio pritvor od 60 dana do početka suđenja.
Njegov postupak osvetlio je problem s kojim se suočava ukrajinska vojska: ne može priuštiti demobilizaciju iscrpljenih vojnika dok ne prikupi dovoljno zamena, posebno s obzirom na to da ukrajinske snage već brojčano zaostaju za ruskim na bojnom polju.
Ukrajina gubi teritoriju
Od početka godine, Ukrajina stalno gubi teritoriju na istoku Donbasa, a zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još mnogo meseci. S druge strane, napori da se regrutuje više ljudi ometeni su nedostatkom jasnog datuma završetka njihove službe. Mnogi Ukrajinci strahuju da je služba na neodređeno vreme jednaka jednosmernoj karti za front, zbog čega se kolebaju da se pridruže vojsci.
Foto: Reuters
Mnogi se žale na iscrpljenost, a prema zvaničnim statistikama, desetine hiljada vojnika su dezertirali. Porodice vojnika organizuju nedeljne proteste tražeći demobilizaciju nakon određenog perioda službe, što je retka pojava javne kritike u ratnim uslovima. Mnogi muškarci se kriju kako bi izbegli vojne oficire koji patroliraju ukrajinskim gradovima.
- Odlučio sam da glasno govorim o ovom problemu jer je dosegao ogromne razmere - rekao je Hnezdilov.
Zamenik predsednika odbora za odbranu i obaveštajna pitanja u ukrajinskom parlamentu, Jehor Černev, izjavio je da nije vreme da se zahteva demobilizacija kada su prisiljeni na povlačenje u Donbasu. Oficiri ukrajinske vojske upozoravaju da bi takav potez mogao demotivisati vojnike na frontu, koji se bore da zadrže ruske snage.
Hnezdilov se pridružio vojsci kao dobrovoljac 2019. godine, kada se Ukrajina već borila protiv separatističkih snaga u Donbasu. U martu 2022. godine trebalo je da istekne njegov trogodišnji ugovor, ali je invazija Kremlja u februaru sprečila njegov odlazak iz vojske.
Prvo se borio u Piskiju, malom selu na istočnom frontu koje je Rusija zauzela krajem 2022. godine, a zatim u drugim ključnim tačkama poput Bahmuta, obavljajući različite zadatke u 56. motorizovanoj brigadi Ukrajine. Bio je mitraljezac i komandant jedinice za bespilotne letelice.
„Veoma sam umoran“
„Sada sam veoma umoran“, rekao je Hnezdilov, dodajući da želi da se vrati u civilni život. Vojnici, rekao je, ne mogu da se bore beskonačno i moraju znati kada će moći da se odmore, inače će početi patiti od depresije, psiholoških i zdravstvenih problema.
Ove godine ukrajinski parlament je razmatrao mogućnost uključivanja odredbe o demobilizaciji nakon tri godine vojne službe, ali je vojska zahtevala da se ta odredba ukloni, tvrdeći da je situacija na frontu previše nestabilna da bi se vojnici pustili. To je razbesnelo mnoge vojnike i njihove porodice, koji veruju da bi otpuštanja bila moguća ako bi vojska bolje sprovodila regrutaciju.
Foto: Reuters
Proces novačenja u ukrajinskoj vojsci dugo je bio opterećen raznim problemima. Korupcija u regrutnim centrima omogućila je mnogima da izbegnu mobilizaciju. Neki muškarci se opiru novačenju, navodeći kao razlog nedovoljnu obuku za borbu. Vlasti su takođe pokušale da očuvaju radnu snagu kako bi održale ekonomiju, dozvoljavajući nekim kompanijama da izuzmu svoje radnike od mobilizacije.
Međutim, nedavno je Ukrajina pojačala mobilizaciju, pozivajući do 30.000 ljudi mesečno, što je dva do tri puta više nego prošle zime.
Hnezdilov je rekao da mnogi njegovi saborci smatraju da je duboko nepravedno što neki mogu izbeći novačenje, dok oni na frontu ne mogu napustiti vojsku ni posle godina borbe.
„Domino efekat može da nastupi vrlo brzo“
- To zovem prokletstvom uniforme. Kada je jednom obučete, ne možete je skinuti. Zato većina ljudi to izbegava - rekao je Hnezdilov, koji se odmah suočio sa reakcijom vojske nakon što je dezertirao. Njegova brigada pokrenula je istragu, a nekoliko poznatih ukrajinskih vojnika oštro je kritikovalo njegov potez.
Masi Najem, poznati veteran koji je izgubio oko 2022. godine, napisao je na društvenim mrežama da se slaže s potrebom rešavanja pitanja demobilizacije, ali da smatra da je Hnezdilovljev potez nemoralan prema onima koji su poginuli i ranjeni:
- Oni nisu žrtvovali svoje živote i zdravlje da bi se front jednostavno predao.
Foto: Reuters
Međutim, Hnezdilov i njegovi pristalice tvrde da front već počinje pucati, jer sve više vojnika dezertira. Podaci ukrajinskog glavnog tužioca pokazuju da je 51.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole od januara do septembra ove godine – više nego dvostruko u poređenju sa ukupnim brojem za 2023. godinu.
Razmere dezertiranja postale su toliko velike da je parlament ovog leta usvojio zakon kojim se vojnici oslobađaju odgovornosti za prvo dezertiranje, pod uslovom da se dobrovoljno vrate u jedinicu. Sada parlament radi na izmeni zakona kako bi se u potpunosti uklonilo krivično gonjenje, olakšavajući povratak onima koji su dezertirali prvi put.
- Da li oni uništavaju ukrajinsku vojsku? Delimično, da. Ali zašto? Koji je razlog? Možda bi trebalo da se manje fokusiramo na sam čin odlaska, a više na ono što dovodi do njega - rekao je Hnezdilov o dezerterima.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
U Kazanju se danas otvara 16. samit BRIKS-a. U događaju, koji će trajati tri dana, učestvovaće ne samo šefovi država članica međunarodne organizacije, već i mnogi drugi istaknuti političari. Planirani su važni pregovori i, kako navode ruski mediji, istorijski sporazumi.
Kamala Haris, kandidat demokrata za predsednika SAD i aktuelni potpredsednik, izjavila je da će ruski lider Vladimir Putin „sedeti u Kijevu“ ukoliko pobedi njen republikanski protivkandidat Donald Tramp.
Prisutvo zemalja poput Srbije ili Turske na samitu BRIKS-a izazvaće veliko nezadovoljstvo Evropske unije i NATO-a, ocenio je lider francuske stranke „Patriote“ Florian Filipo u izjavi za agenciju RIA Novosti.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Severnokorejski vojnici koji su navodno poslati da ratuju u Ukrajinu, dolaze iz redova specijalnih snaga (SSO), čija brojnost iznosi oko 200.000 ljudi.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Prilikom debate na blokaderskoj N1, voditeljka je prekinula obraćanje predstavnika liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibora Lončara, nakon što je pokušao da se direktno obrati građanima putem kamere.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je govorila o susretu sa Šakom Polumentom od pre nekoliko godina, kada je pokušao na silu da je poljubi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.