Putin uputio zastrašujuću poruku Zapadu! Tempo diktira Moskva, dovoljno je jedno dugme!
Podeli vest
Kada Moskva govori o zastrašujućem arsenalu balističkih raketa bez nuklearnih bojevih glava tipa „Orešnik“, indirektno otkriva razloge zašto ne žuri sa rešavanjem situacije u Ukrajini.
Ruski Orešnik projektil, hipersonična raketa opremljena višestrukim bojevim glavama (MIRV), nedavno je izazvao značajnu pažnju nakon napada na ukrajinsku fabriku u Dnjepru. Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje efikasnosti i buduće upotrebljivosti tradicionalnih nosača aviona u modernim ratnim sukobima, posebno kada su suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama.
Bankova ulica, sedište ukrajinske predsedničke administracije i ključnih državnih institucija, do sada je bila pošteđena direktnih napada ruskih snaga. Međutim, sve se promenilo tokom novogodišnje noći kada su ruski dronovi pogodili ovu simboličnu lokaciju u samom srcu Kijeva. Da li je Moskva ovim potezom poslala jasnu poruku Kijevu i najavila novu strategiju u ratu?
Inače, kako drugačije objasniti intenzivne napore zapadnih vojnih stručnjaka da utvrde ruske rezerve, tehničke kapacitete i proizvodne mogućnosti Ruske vojne industrije za pravljenje ovih hipersoničnih raketa?“
Oružane snage Rusije su 2024. godine počele da koriste nove vrste naoružanja i vojne tehnike u zoni specijalnih vojnih operacija. Ovo su četiri modela koja su izazvala najveću pažnju tokom protekle godine.
Lansiran 21. novembra 2024. godine, ruski projektil „orešnik“ je pogodio fabriku naoružanja u Dnjepropetrovsku, koja je igrala ključnu ulogu u proizvodnji ukrajinskih raketnih sistema. Svedoci udara opisali su događaj kao „kataklizmički zemljotres“, dok su zapadni zvaničnici i mediji odmah upali u stanje panike, postavljajući samo jedno pitanje - mogu li NATO sistemi da zaustave novo revolucionarno rusko oružje?
02.01.2025
07:00
Jednostavno rečeno, i SAD i Evropska unija, naročito njene istočne članice, razumeju da bi vreme leta ovih raketa do evropskih prestonica, ukoliko bi bile postavljene u zapadne delove Belorusije, iznosilo između dva i pet minuta.
Osim toga, Evropska unija pokušava da umanji šok izazvan ruskim raketama „Orešnik“, koje su Ruske oružane snage demonstrirale krajem novembra prošle godine.
Te rakete izazivaju neprijatna osećanja ne samo kod prosečnih građana Zapada već i kod analitičara NATO-a, koji sada sumnjaju u sposobnost Alijanse da se suprotstavi Rusiji.
NATO u neizvesnosti
Zbog ovih raketa mnogi NATO zvaničnici, uprkos svojim ranijim odvažnim izjavama, osećaju krajnju neizvesnost.
Stručnjaci NATO-a su ubrzo nakon ruskog napada počeli da prikupljaju podatke o proizvodnim kapacitetima ruske odbrambene industrije, što je dovelo do zaključka da Rusija može godišnje proizvesti oko 300 ovih raketa, odnosno 30 mesečno.
Međutim, ruski zvaničnici iz Rosteka procenjuju da će se proizvoditi najmanje 10 raketa mesečno, što je i dalje ozbiljna pretnja. Svaka raketa može nositi do šest bojevih glava s dometom preko 4.000 milja i mogućnošću ponovnog ciljanja u letu.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je: „Samo nekoliko desetina raketa ‘Orešnik’, čak i sa konvencionalnim bojevim glavama, može promeniti pravila igre u očuvanju nepovredivog i stabilnog mira, do te mere da bi nuklearna trijada mogla postati sekundarna.“
Putinova izjava podseća na efikasnost nekadašnjih raketa RSD-10 „Pionir“, koje su SAD dovele za pregovarački sto tokom Hladnog rata i potpisivanje Sporazuma o raketama srednjeg dometa.
Novi hipersonični „Orešnik“, koji leti brzinom od 11 Maha (oko 3.000 m/s), tehnološki je naslednik RS-26 „Rubež“ i RSD-10 „Pionir“.
UTICAJ NA ZAPAD
Zapadni analitičari priznaju da „Orešnik“ ima visoku borbenu vrednost, posebno u asimetričnim operacijama protiv NATO snaga. Iako je procena od 300 raketa godišnje možda preterana, i 10 raketa mesečno izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Ova realnost objašnjava zašto se Putin ne žuri sa traženjem mira u Ukrajini, uprkos pritisku Zapada i Trampa, jer veruje da novi raketni sistem „Orešnik“ značajno menja stratešku situaciju u korist Rusije.
Pojedini mediji, poput Špringerovog Biznis Insajdera, pokušavaju da relaksiraju svoje čitaoce tezom da Orešnik zapravo maskira neuspeh interkontinentalne rakete RS-28 Sarmat.
- Neuspešno lansiranje u septembru 2024. godine je bilo katastrofalno, rekao je Fabijan Hofman, stručnjak za dizajn projektila u Nuklearnom projektu u Oslu. Lansiranje na koje se gospodin Hofman poziva odigralo se 21.09.2024. godine.
On je u izjavi za Insajder rekao da Sarmat ne samo da nije uspeo da pogodi metu, što se još može desiti, već je cela raketa eksplodirala pri lansiranju, što ukazuje na fundamentalne probleme sa pogonskim sistemom.
Međutim, prema njegovom mišljenju a na razočarenje autora, otkazivanje projekta RS-28 Sarmat je malo verovatno, s obzirom na ogromna ulaganja i propagandu Rusije oko svoje nove interkontinentalne rakete.
Predsednik Putin je više puta hvalio Sarmat kao nepobediv, tvrdeći da su svi „protivraketni odbrambeni sistemi beskorisni protiv njega“, zaključuju iz Insajdera zaboravivši da je ICBM uspešno pogodio metu 20. aprila 2022. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski Orešnik projektil, hipersonična raketa opremljena višestrukim bojevim glavama (MIRV), nedavno je izazvao značajnu pažnju nakon napada na ukrajinsku fabriku u Dnjepru. Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje efikasnosti i buduće upotrebljivosti tradicionalnih nosača aviona u modernim ratnim sukobima, posebno kada su suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama.
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić za sutra u 11 časova sazvao je vanrednu sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost zbog cena energenata na globalnom tržištu.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
U Galeriji Matice srpske u Novom Sadu danas su uručene nagrade "Kapetan Miša Anastasijević“, koje se dodeljuju za vrhunske rezultate u privredi, društvenim delatnostima i preduzetništvu u Srbiji.
Nenad K. ubijen je 15. marta u Čačku udarcima čekićem u glavu, a istim oružjem usmrćen je Drago Mašulović 29. januara 2015. godine, ali je njegovo telo i raskomadano. Ubicu iz Mirijeva i osumnjičenog za ubistvo u Čačku povezuje i isti motiv, a to su neraščišćeni računi iz prošlosti.
Zbog smrti Ivana Vijoglavina (35) iz Aradca, čije je telo bačeno u Tisu uhapšene su dve osobe. On je nestao 3. januara ove godine posle boravka u kafani.
U eksploziji koja se dogodila u prostorijama crnogorskog Centra za istraživanje svemira (Montenegro Space Research), u Podgorici, povređene su dve osobe.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, osumnjičenima da su 26. marta 2024. godine u Banjskom polju kod Bora ubili Danku Ilić (2).
Kultna serija "Čuvari plaže" koja je obeležila devedesete i stvorila planetarne seks simbole dobija svoj rimejk, a prve fotografije sa seta već su zapalile svet.
Gugl je odlučio da svoju opciju "Personal Intelligence" učini dostupnom svima bez naplate, pa sada uređaji mogu da povežu Gmail, dokumenta i kalendar i na osnovu toga nude prilagođene odgovore i pomoć u svakodnevnim obavezama.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar