Evropski ratni huškači žele da osujete nameru predsednika SAD Donalda Trampa da postigne mir u Ukrajini, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je ukazao na sastanak, koji je održan u Parizu, gde je francuski predsednik Emanuel Makron okupio birokrate EU i NATO, kao i šefove Britanije, Nemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, od kojih se svi zalažu za nastavak sukoba u Ukrajini.
Britanci i Nemci za vojsku
Sijarto je rekao da, nasuprot tim liderima, Mađarska podržava napore Donalda Trampa i podržava američko-ruske pregovore jer želi da bude mira u Ukrajini.
- U Evropi su na potezu oni koji ne žele mir i proratni kamp, koji se sastao da bi se organizovao. Oni koji se sastaju u Parizu jesu isti oni koji stalno dolivaju ulje na vatru. To su zemlje koje su za rat i koje su sprovodile nepromišljenu strategiju u poslednje tri godine, a ta politika dovela je do opasnosti od eskalacije - naglasio je Sijarto.
On je dodao da se Trampovom inauguracijom pojavila potpuno nova realnost u svetskoj politici.
- Pozdravljamo to što je rusko-američki dijalog ponovo započeo na najvišem nivou. Sa radošću i olakšanjem saznali smo da su Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putinimali dug razgovor. Takođe smo sa radošću i olakšanjem saznali da su kao nastavak tih razgovora dva ministra spoljnih poslova, Marko Rubio i Sergej Lavrov, razgovarali o američko-ruskim vezama i budućim mogućnostima za rešavanje problema u Ukrajini - kazao je Sijarto.
U međuvremenu, sastanak u Parizu zakazan je nakon što je specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog rekao da Evropa neće imati mesto za pregovaračkim stolom. To se evropskim liderima nije svidelo, te je Makron okupio nekolicinu predstavnika EU najvećih zagovornika produžetka rata.
Među najvećim zagovornicima sukoba svakako je Britanija, čiji premijer Kir Starmer moli Trampa da ne dozvoli da Rusija pobedi. On je rekao da je spreman da britanske trupe pošalje u Ukrajinu ukoliko bude postignut dogovor o okončanju rata sa Rusijom.
Ni Nemačka nije protivnik slanja svojih trupa u Ukrajinu. Portparol nemačkog ministarstva odbrane rekao je da će ta zemlja poslati svoju vojsku na granicu sa Rusijom ako se uspostavi okvir za takav potez.
Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares izjavio je da su evropski lideri u Parizu razgovarali o tome kako da spreče da mirovni pregovori o Ukrajini završe "nagrađivanjem ruske agresije".
- Agresorski rat ne može biti nagrađen, ne možemo ohrabrivati druge da pokreću agresivne ratove - rekao je Albares.
Ozbiljne odluke
S druge strane, poljski premijer Donald Tusk zatražio je od Evrope da se izjasni o tome da li je spremna da donese "ozbiljne odluke o odbrani".
- Potrebno je doneti velike odluke o evropskoj bezbednosti. Ne možemo efektno pomoći Ukrajini ako se sada ne budemo postarali da budemo u stanju da se i sami odbranimo - rekao je Tusk i odbacio mogućnost da njegova zemlja pošalje vojnike u Ukrajinu.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta insistirao je na tome da EU mora biti uključena u pregovore sa Rusijom o završetku rata u Ukrajini kako bi se mapirala buduća evropska bezbednosna arhitektura.
- Ne radi se samo o Ukrajini. U pregovorima o novoj bezbednosnoj arhitekturi treba uzeti u obzir da Rusija predstavlja globalnu pretnju, a ne samo pretnju Ukrajini - rekao je Košta.
Prema njegovim rečima, Evropa treba da budu ključni akter u dizajniranju nove bezbednosne arhitekture ako Tramp zaista želi da Evropljani preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost.
Tramp poslao Evropi šest pitanja
Foto: Tanjug/AP
Američki predsednik Donald Tramp poslao je evropskim kolegama šest pitanja o tome da li bi slali mirovne trupe u Ukrajinu, koje bi zemlje nastavile da podržavaju Kijev i šta bi želele od Vašingtona, u slučaju da mir bude postignut.
- Koje je dodatne mogućnosti, opremu i opcije održavanja vaša vlada spremna da pruži Ukrajini kako bi poboljšala svoju pregovaračku poziciju i povećala pritisak na Rusiju?
- Ako bi vojne snage treće zemlje bile raspoređene u Ukrajini, kao deo mirovnog aranžmana, koja bi bila potrebna veličina tih trupa predvođenih EU? Isto tako, gde bi te snage bile raspoređene i koliko dugo?
- Za koje države verujete da bi učestvovale u tim mirovnim snagama i da li biste sami bili spremni da pošaljete vojnike u Ukrajinu u slučaju prekida vatre?
- Koje korake i resurse bi evropske zemlje zahtevale od SAD da bi učestvovale u tim bezbednosnim aranžmanima?
- Šta očekujete da SAD i njihovih saveznika, šta da budu spremni da urade u slučaju sukoba sa ruskim snagama?
- Šta bi vlade bile spremne da urade da bi povećale sankcije Rusiji, uključujući strožu primenu postojećih sankcija?
Diplomatske delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Rusije dolaze u Rijad uoči pregovora o okončanju rata u Ukrajini, koji počinju u utorak, 18. februara, piše list Komersant.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro potvrdio je da će predsednik zemlje Emanuel Makron sutra održati sastanak evropskih lidera, ali je istakao da sastanak „ne treba dramatizovati".
Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, dodajući da je „malo verovatno“ da će Ukrajina povratiti sve teritorije iz vremena pre početka rata s Rusijom, preneo je Rojters.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da nije ljubomoran zbog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga, poručivši da Moskva, naprotiv, pozdravlja dogovore dve najveće svetske ekonomije.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Diplomatske delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Rusije dolaze u Rijad uoči pregovora o okončanju rata u Ukrajini, koji počinju u utorak, 18. februara, piše list Komersant.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe u 2027. godini očekuje period velikih unutrašnjih promena, oslobađanja od prošlosti i otkrivanja onoga što im zaista donosi mir i zadovoljstvo.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Pop diva Jelena Karleuša progovorila je o emocijama koje je izazvao njen poljubac sa 25 godina mlađim partnerom Aleksandrom Ševom, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Ilda Šaulić i njen suprug Bojan Vučković već godinama uživaju u skladnom braku, a svoju privatnost pažljivo čuvaju daleko od očiju javnosti. Iako su nakon venčanja na poklon dobili luksuznu vilu u prestonici, par je sebi obezbedio i mirno utočište na reci gde provode svaki slobodan trenutak.
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari