Evropski ratni huškači smeštaju Trampu! Nekim na Zapadu odgovara da Ukrajinci nastave da ginu u sukobu s Rusijom
Podeli vest
Evropski ratni huškači žele da osujete nameru predsednika SAD Donalda Trampa da postigne mir u Ukrajini, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je ukazao na sastanak, koji je održan u Parizu, gde je francuski predsednik Emanuel Makron okupio birokrate EU i NATO, kao i šefove Britanije, Nemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, od kojih se svi zalažu za nastavak sukoba u Ukrajini.
Diplomatske delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Rusije dolaze u Rijad uoči pregovora o okončanju rata u Ukrajini, koji počinju u utorak, 18. februara, piše list Komersant.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro potvrdio je da će predsednik zemlje Emanuel Makron sutra održati sastanak evropskih lidera, ali je istakao da sastanak „ne treba dramatizovati".
16.02.2025
19:52
Britanci i Nemci za vojsku
Sijarto je rekao da, nasuprot tim liderima, Mađarska podržava napore Donalda Trampa i podržava američko-ruske pregovore jer želi da bude mira u Ukrajini.
- U Evropi su na potezu oni koji ne žele mir i proratni kamp, koji se sastao da bi se organizovao. Oni koji se sastaju u Parizu jesu isti oni koji stalno dolivaju ulje na vatru. To su zemlje koje su za rat i koje su sprovodile nepromišljenu strategiju u poslednje tri godine, a ta politika dovela je do opasnosti od eskalacije - naglasio je Sijarto.
Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, dodajući da je „malo verovatno“ da će Ukrajina povratiti sve teritorije iz vremena pre početka rata s Rusijom, preneo je Rojters.
13.02.2025
06:38
On je dodao da se Trampovom inauguracijom pojavila potpuno nova realnost u svetskoj politici.
- Pozdravljamo to što je rusko-američki dijalog ponovo započeo na najvišem nivou. Sa radošću i olakšanjem saznali smo da su Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putinimali dug razgovor. Takođe smo sa radošću i olakšanjem saznali da su kao nastavak tih razgovora dva ministra spoljnih poslova, Marko Rubio i Sergej Lavrov, razgovarali o američko-ruskim vezama i budućim mogućnostima za rešavanje problema u Ukrajini - kazao je Sijarto.
U međuvremenu, sastanak u Parizu zakazan je nakon što je specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog rekao da Evropa neće imati mesto za pregovaračkim stolom. To se evropskim liderima nije svidelo, te je Makron okupio nekolicinu predstavnika EU najvećih zagovornika produžetka rata.
Među najvećim zagovornicima sukoba svakako je Britanija, čiji premijer Kir Starmer moli Trampa da ne dozvoli da Rusija pobedi. On je rekao da je spreman da britanske trupe pošalje u Ukrajinu ukoliko bude postignut dogovor o okončanju rata sa Rusijom.
Ni Nemačka nije protivnik slanja svojih trupa u Ukrajinu. Portparol nemačkog ministarstva odbrane rekao je da će ta zemlja poslati svoju vojsku na granicu sa Rusijom ako se uspostavi okvir za takav potez.
Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares izjavio je da su evropski lideri u Parizu razgovarali o tome kako da spreče da mirovni pregovori o Ukrajini završe "nagrađivanjem ruske agresije".
- Agresorski rat ne može biti nagrađen, ne možemo ohrabrivati druge da pokreću agresivne ratove - rekao je Albares.
Ozbiljne odluke
S druge strane, poljski premijer Donald Tusk zatražio je od Evrope da se izjasni o tome da li je spremna da donese "ozbiljne odluke o odbrani".
- Potrebno je doneti velike odluke o evropskoj bezbednosti. Ne možemo efektno pomoći Ukrajini ako se sada ne budemo postarali da budemo u stanju da se i sami odbranimo - rekao je Tusk i odbacio mogućnost da njegova zemlja pošalje vojnike u Ukrajinu.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta insistirao je na tome da EU mora biti uključena u pregovore sa Rusijom o završetku rata u Ukrajini kako bi se mapirala buduća evropska bezbednosna arhitektura.
- Ne radi se samo o Ukrajini. U pregovorima o novoj bezbednosnoj arhitekturi treba uzeti u obzir da Rusija predstavlja globalnu pretnju, a ne samo pretnju Ukrajini - rekao je Košta.
Prema njegovim rečima, Evropa treba da budu ključni akter u dizajniranju nove bezbednosne arhitekture ako Tramp zaista želi da Evropljani preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost.
Tramp poslao Evropi šest pitanja
Foto: Tanjug/AP
Američki predsednik Donald Tramp poslao je evropskim kolegama šest pitanja o tome da li bi slali mirovne trupe u Ukrajinu, koje bi zemlje nastavile da podržavaju Kijev i šta bi želele od Vašingtona, u slučaju da mir bude postignut.
- Koje je dodatne mogućnosti, opremu i opcije održavanja vaša vlada spremna da pruži Ukrajini kako bi poboljšala svoju pregovaračku poziciju i povećala pritisak na Rusiju?
- Ako bi vojne snage treće zemlje bile raspoređene u Ukrajini, kao deo mirovnog aranžmana, koja bi bila potrebna veličina tih trupa predvođenih EU? Isto tako, gde bi te snage bile raspoređene i koliko dugo?
- Za koje države verujete da bi učestvovale u tim mirovnim snagama i da li biste sami bili spremni da pošaljete vojnike u Ukrajinu u slučaju prekida vatre?
- Koje korake i resurse bi evropske zemlje zahtevale od SAD da bi učestvovale u tim bezbednosnim aranžmanima?
- Šta očekujete da SAD i njihovih saveznika, šta da budu spremni da urade u slučaju sukoba sa ruskim snagama?
- Šta bi vlade bile spremne da urade da bi povećale sankcije Rusiji, uključujući strožu primenu postojećih sankcija?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp je tokom sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom izjavio da je Rusija jaka strana u sukobu u Ukrajini, piše list „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na obaveštene izvore.
Diplomatske delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Rusije dolaze u Rijad uoči pregovora o okončanju rata u Ukrajini, koji počinju u utorak, 18. februara, piše list Komersant.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Kulu odakle se obratio građanima pred predstojeće lokalne izbore u tom mestu, kao i u još devet gradova i opština širom Srbije.
Blokader Ivan Bikić, zgubidan sa dna kace i odbornik pokreta Dosta je bilo (DJB) u Zemunu, ušao je 25. marta 2026. godine u 12.30 časova na tlo Srbije preko graničnog prelaza Mali Zvornik koristeći pasoš Republike Hrvatske, a ubrzo je policija o njemu došla do zapanjujućih informacija, otkriva Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI).
Lokalni izbori u deset mesta se približavaju - zakazani su za 29. mart i do njih su ostala još tri dana. Blokaderi se na najčudnije načine pripremaju za njih, što pokazuje slučaj blokaderke iz Knjaževca, koja se snimala u Beogradu, tvrdeći da je tu došla da traži savet od spomenika.
Režiser Dragoslav Bokan gostovao je u emisiji "Info jutro" na Informer TV i tom prilikom govorio je o komentarima sa jučerašnje tribine u Knjaževcu, na kojoj je bio i naš glavni urednik Dragan J. Vučićević, marketinški stručnjak Nebojša Krstić i predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.
Posebno teška emisija, kako za urednika i voditelja Igora Ćurčića, tako i za njegove goste – godišnjica zločinačkog NATO Bombardovanja SRJ, Srbije pre svega.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Snažan oblačni sistem iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine stiže u Srbiju. Sa sobom nosi zahlađenje, kiše i pljuskove širom zemlje, a ponegde i grmljavinu. Na planinama će padati puno snega.
Oko 14 odsto svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od tri procenta u odnosu na isti period prethodne godine, pokazao je najnoviji izveštaj Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).
Žolt Nemet predsednik Odbora za spoljne poslove parlamenta Mađarske nada se da će kompanija MOL u narednim nedeljama moći da završi preuzimanje većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije. On je danas ocenio, kako to doprinosi ekonomskoj i energetskoj sigurnosti za građane.
Dve godine je prošlo od nestanka Danke Ilić (2), kojoj se trag izgubio u Banjskom polju kod Bora, a meštani ovog mesta imaju podeljena mišljena o Dankinom nestanku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Jagodini, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Jagodini, uhapsili su D. N. (1978) i M. M. (1982) iz tog grada zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela navođenje na overavanje neistinitog sadržaja i prevara.
Viši sud u Negotinu sutra će doneti odluku o potvrđivanju ili odbacivanju optužnice u slučaju Danke Ilić, devojčice koja je nestala na današnji dan pre tačno dve godine.
Producent filma "Žetva" Dragan Ivanović kaže da su mnogi domaći i strani glumci odbijali uloge u ovom ostvarenju iz straha da im karijer ne bi bile ugrožene.
Produkcija nove TV serije o Hariju Poteru pojačala je mere bezbednosti nakon što je jedan od glumaca dobio pretnje smrću, potvrdio je izvršni direktor HBO Kejsi Blojs.
Bila Kozbija (88) je građanska porota u Kaliforniji proglasila odgovornim za drogiranje i seksualni napad na Donu Motsinger, koji se dogodio davne 1972. godine.
Nina Đogani otkrila je na rođendanu svoje sestre Lune da je izabrala pravoslavnu veroispovest, a dotakla se i svog novog izgleda i dečka koji je bio u zatvoru.
Voditelj Ognjen Amidžić na desetu godišnjicu smrti proslavljnog glumca Marinka Madžgalja prisetio se njihovih zajedničkih avantura u bendu "Flamingosi".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar