Šta se sprema za 23. decembar?! Otkrivamo - tajni sastanci Zagorke Dolovac, spominje se i Marinika Tepić
Podeli vest
Da li će izbori za tužioce u Visokom savetu tužilaštva, zakazani za 23. decembar, biti samo procedura u institucionalnom kalendaru ili uvod u politički scenario koji se već sada najavljuje za mart?
Odgovor na to pitanje možda se krije i u rečenicama, ili bolje reći pretnjama, koje su poslednjih meseci sve češće izgovarane od strane pojedinaca unutar samog tužilaštva - "samo izdržite do proleća".
Profesor u penziji i prozapadni aktivista, Dušan Janjić u emisiji Slavija Info izneo je niz optužbi na račun svojih bivših političkih saveznika, razobličivši, kako kaže, mehanizme zloupotreba, pljačke, ali i obračuna koji su se završavali likvidacijama, a koje se vezuju za period prve decenije posle petooktobarskih promena.
Zagorka Dolovac i Stamenković nisu podržali saopštenje VST kojim se osuđuje politički pritisak na rad ove institucije, i kao i mnogo puta do sada, stali su u odbranu svoje štićenice Bojane Savović.
01.10.2025
10:50
Kako saznajemo od dobro obaveštenih izvora iz tužilaštva, 8. oktobra održan je tajni sastanak u kabinetu Zagorke Dolovac, na kojem su pored vrhovne tužiteljke prisustvovali šefica Trećeg osnovnog javnog tužilaštva, Ivana Pomoriški Stojiljković, šef Prvog osnovnog tužilaštva, Ljubivoje Đorđević, i šefica Apelacionog tužilaštva u Novom Sadu, Tatjana Lagumdžija. Razlog sastanka bio je naći način da se obezbediti izbor kadrova "tužilačke koalicije", i da se nakon decembarskih izbora učvrsti kontrola nad najvažnijim institucijama pravosuđa.
Njihovi planovi se ne zadržavaju samo u Beogradu - Lagumdžija i Slobodan Josimović deluju kao udarna pesnica u Novom Sadu, a kako saznajemo, u planu je i vrbovanje glavnog javnog tužioca Apelacionog suda u Nišu, Nebojše Tasića, što bi značilo potpuno pokrivanje čitave tužilačke vertikale od juga do severa.
Dr Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS o otkazivanju sednice VST u slučaju Predraga Ćetkovića.
Najčuvanija tajna Javnog tužilaštva jeste Službena beleška o zaključivanju 15. vandredne sednice Visokog saveta tužilaštva br. A 764/2025, otkriva Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i član GO i narodni poslanik SNS.
16.09.2025
10:26
Kada je Zagorka Dolovac prvi put imenovana za vrhovnog javnog tužioca 2009. godine, bilo je jasno da je reč o ženi sumnjive biografije, ali i vrlo intrigantnih veza, ne samo sa političkom strukturom demokratskog režima koja ju je postavila na ovu poziciju, nego i sa stranim "partnerima". Petnaest godina kasnije, njeno ime je postalo sinonim za sistem zatvorenih krugova, političkih dilova, ćutanja u aferama i zaštite "svojih ljudi".
Foto: ATA Images
Dolovac je uspela da stvori piramidalni sistem u kojem se ništa ne dešava bez njenog znanja. Ona odlučuje ko će biti postavljen, ko će se eliminisati, a ko zaštititi. I strategija uoči decembarskih izbora je najvažniji korak - obezbediti većinu u Visokom savetu tužilaštva (VST) kako bi svaka inicijativa za njenu smenu ili istragu ostala blokirana. Jer krug koji se steže oko žene, za koju se ne vezuju samo priče o prikrivanju korupcije, nego i političke likvidacije, sve je uži.
Ivana Pomoriški - od ligašice do šefice Trećeg OJT
Ivana Pomoriški u javni život nije ušla kao nepoznata pravnica koja je dugim radom sticala kredibilitet u predmetima od opšteg interesa, naprotiv, njeno prvo prepoznavanje dolazi iz političkog autonomaškog kruga naše severne pokrajine. Karijeru je započela u Ligi socijaldemokrata Vojvodine, uz Nenada Čanka i Mariniku Tepić, gde je kao potpredsednica omladine branila pravo na autonomiju i pozivala da se pale srpski sudovi.
Od ratnohušačke retorike do šefa Trećeg OJT, Pomoriški je prešla za svega par godina, i pokazala u praksi kako je dovoljna samo ideološka pripadnost i odanost, da se napreduje u tužilaštvu.
Ali i kada je iz pančevačkog tužilaštva stigla na mesto šefice Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, nije ostavila za sobom stare zastave, samo ih je premestila u fioke kabineta i u telefonski imenik, pritisak je ostao isti, samo su se adresari promenili, pa se tako u poslednjim mesecima, prema svedočenjima više sagovornika opet pominje ona famozna rečenica izgovarana sudijama i tužiocima, da „u martu pada vlast“ i da će „svi koji se ne povinuju“ biti uhapšeni. A posebno je odjeknuo skandal sa početka septembra, kada je, kako su preneli naši izvori, pozvala sudiju Apelacionog suda u Novom Sadu u predmetu advokata Nemanje Aleksića, i zahtevala drugačije glasanje u veću.
Foto: printscreen
Na toj istoj liniji stoji i onaj dugi sastanak u restoranu "Maršal", koji su očevici opisali kao više od protokolarnog ručka, jer su za stolom sedeli Ivana Pomoriški i Zoran Šašić, pomoćnik direktora policije. Naizgled običan susret dobija na težini jer upravo ove dve ličnosti su imale ključne pozicije u dešavanjima od avgusta i akcijama tužilaštva protiv bivših ministara, kojima je prema navodima medija koordinirao strani faktor.
Ni veza sa Marinikom Tepić nije tek usputna biografska crtica iz stranke u kojoj su se upoznavali kadrovi, to je, kako tvrde brojni opozicioni i provladini izvori, kontinuitet odnosa. Čak postoje osnovane sumnje, da je Pomoriški ta koja je Mariniki Tepić dopremala poverljiva tužilačka dokumenta, koja su onda postajala politički materijal za ulične akcije i medijske konferencije.
Ne treba gubiti iz vida ni mrežu bliskih odnosa u okolini Ivane Pomoriški, jer su pojedini portali u više navrata pisali o zapošljavanju dece svojih kolega, pa se kao primer pominjala ćerka jednog od čelnika u tužilačkom savetu, koja je, kako se tvrdi, dobila mesto pripravnika u paketu sa političkim dogovorom.
Posebno uznemirujući je navod o porodičnim vezama koje izlaze iz okvira privatnog, jer se u više tekstova pominjao i svekar Ivane Pomoriški, koji se, prema tim navodima, dovodi u vezu sa tajnim sastankom u Italiji, na kome se razgovaralo o rušenju države, i gde su se, navodno, na istom mestu našli Zagorka Dolovac, Slobodan Homen i Dinko Gruhonjić, što bi, ako se utvrdi kao istinito, bilo alarm za sva zvona, jer pokazuje da lične i porodične linije nisu kulise nego kanali.
Da ne ostane sve na političkoj biografiji i navodima, treba podvući i operativnu ulogu koju Ivana Pomoriški ima u tekućim izborima za Visoki savet tužilaštva, jer Beograd nije samo veliki grad nego velika kvota glasova, a Treće osnovno nije samo jedno od tužilaštava nego čvor na koji se vezuju predmeti uličnih sukoba i napada na policiju, dakle materija sa visokim političkim nabojem, i baš tu se vidi zašto je bilo važno da se, posle onog spornog stava Višeg suda, deo predmeta prelije pod njenu nadležnost.
Slučaj Marčetić je u tom mozaičnom panelu tek sitan fragment, ne zbog nevažnosti žrtve, nego zato što pokazuje obrazac koji se ponavlja
Ljubivoje Đorđević - petnaest godina bez diplome
Nijedno ime ne simbolizuje bolje stagnaciju i propast tužilačkog sistema od Ljubivoja Đorđevića. Petnaest godina na čelu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, i petnaest godina bez ijednog jedinog značajnog slučaja iza sebe, Đorđević je uspeo da uđe u istoriju kao tužilac o kome se više priča zbog onoga što nije uradio nego zbog onoga što jeste.
Međutim, najveći skandal njegove karijere odnosi se na činjenicu da javnost nikada nije videla njegovu diplomu. Uprkos brojnim zahtevima novinara i javnosti, Đorđević je uvek odbijao da dostavi dokaz o završenom pravnom fakultetu, pozivajući se na „pravo na privatnost“. Takav odgovor možda bi bio prihvatljiv za privatnog preduzetnika, ali ne i za čoveka koji vodi jedno od najvećih tužilaštava u državi.
Ništa manje ozbiljne nisu ni njegove veze sa kriminalcima koji su stekli bogatstvo za vreme demokratskog režima. Mediji su više puta pisali o njegovoj bliskosti sa Nenadom Kovačem, poznatijim kao Neša Roming. Upravo je njegov kum, tužilac Đorđević, zaslužan za to što su predmeti protiv Kovača završavali "u fioci".
Osim toga, u martu 2023. godine, dok je cela Srbija tugovala za žrtvama iz Ribnikara i Dubone, kada se ni po kafićima nije puštala muzika zbog dana žalosti, u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu organizovana je žurka.
Foto: Peđa Milosavljević
Tek što je javnost zaboravila te detalje, i nakon što se tužilac izvukao, na redakcijske mejlove dnevnih novina stigle su fotografije nepoznate plavuše kako polu-gola pozira u tangama u njegovom kabinetu.
Uprkos svemu, danas je Đorđević jedna od ključnih figura odmetnute mreže Zagorke Dolovac u Beogradu, i zadužen je da osigura glasove u prvostepenim tužilaštvima. Za njega je ovaj izbor više od procedure, to je borba za opstanak i nastavak zaštite sistema koji mu je omogućio da bez rezultata, ali sa činijom masla na glavi, opstane petnaest godina.
Tatjana Lagumdžija - karijera izgrađena na vezama
Tatjana Lagumdžija je jedan od najkontroverznijih aktera u celoj ovoj mreži. U pravosuđe je naravno ušla 2009. godine, kada i čitav kadar Zagorke Dolovac. Ona je došla sa mesta direktorke sektora za zastupanje u osiguravajućem društvu DDOR Novi Sad, bez ikakvog iskustva u krivičnim postupcima i sa biografijom koja više priliči korporativnom pravniku nego tužiocu. Ali uz odgovarajuću političku podršku, brzo se popela do pozicije glavne apelacione javne tužiteljke u Novom Sadu.
Njena karijera je obeležena brojnim sumnjama u manipulisanje predmetima, postavljanje „poslušnih“ tužilaca i ignorisanje istraga koje su mogle ugroziti uticajne ljude. Jedan od poznatijih skandala vezan za nju tiče se Predraga Ćetkovića, člana Visokog saveta tužilaštva. Protiv Ćetkovića je vođena istraga za pranje novca, ali je, kako je javno saopštio advokat Vladimir Gajić, Zagorka Dolovac obustavila postupak po Lagumdžijinom nagovoru.
Taj slučaj pokazuje kako lične veze postaju instrument sistemske zaštite. Ćetković je, uprkos istrazi, postao jedan od četiri člana VST koji danas blokiraju svaki pokušaj smene Dolovac. Lagumdžija je, između ostalog i zahvaljujući tome, postala jedan od najmoćnijih ljudi u pravosuđu, ali ne zbog svojih rezultata, kao što nije niko do pomenutih, već zbog uticaja koji ostvaruje iz senke.
Mreži nema kraja...
U mreži koju je godinama gradila Zagorka Dolovac postoje i manje vidljivi, ali jednako opasni akteri bez kojih čitav mehanizam ne bi mogao da funkcioniše. Jedan od njih je Slobodan Josimović, tužilac koji ima više USAID kurseva, nego rešenih slučajeva, unutar pravosudnih krugova u Novom Sadu važi za operativca zaduženog za organizaciju glasova, koordinaciju kadrova i obezbeđivanje stabilne većine za koaliciju Dolovac-Lagumdžija.
Međutim, Josimović je glavni tužilac u Novom Sadu upravo u slučaju pada nadstrešnice na železničkoj stanici, tragedije koja je odnela šesnaest života, i upravo na tom slučaju se videla puna priroda njegove uloge u sistemu.
Josimović je bio ključna figura u opstrukciji istrage, odugovlačenju postupaka i, što je ključno, u izuzimanju pojedinih osumnjičenih iz procesa, čime je direktno uticao na pravac postupka, kome se kraj ne nazire.
Foto: ATAIMAGES
Plan ove grupe, međutim, ne završava se ni u Beogradu, ali ni u Novom Sadu. Prema pouzdanim saznanjima, strategija se sada sistematski širi i na jug zemlje. U Nišu Zagorka Dolovac već ima proverenog čoveka, Boricu Mitića, šefa niškog Višeg javnog tužilaštva, koji se smatra njenim sigurnim kadrom u ovom delu Srbije i koji godinama deluje u skladu sa njenim smernicama. Ipak, uprkos toj podršci, Dolovac ne želi da rizikuje i želi da dodatno ojača svoj položaj u južnom delu tužilačke strukture. Zato je sledeći korak vrbovanje Nebojše Tasića, glavnog javnog tužioca Apelacionog tužilaštva u Nišu, čiji bi ulazak u ovaj krug značio potpunu kontrolu nad tužilaštvom i u ovom delu zemlje.
Tasić je u struci percipiran kao čovek od ugleda i iskustva, ali njegovo priključenje ovoj strukturi dalo bi joj potpunu kontrolu nad tužilačkom vertikalom od juga do severa Srbije. Ukoliko bi se to ostvarilo, Dolovac i njena mreža dobili bi instrument kojim bi kontrolisali ne samo kadrovsku politiku, već i same tokove krivičnih postupaka na svim nivoima u državi.
Kada se sve ovo ima u vidu, tužilački izbori 23. decembra nisu tek još jedna stavka u pravosudnom kalendaru, već bukvalno prekretnica gde će se odlučivati o tome da li će Srbija imati tužilaštvo ili zatvoreni politički sistem koji sprovodi odluke Brisela i Londona, a na štetu naroda Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Niko ne moze da me ubedi da drzava ne moze da smeni sudstvo . Promeniti ustav ako treba . Pa samo idiot moze poverovati da sudstvo pusta siledzije a da drzava ne moze da reaguje.
Menjate ustav,smenjuje sve sudije i tužioce koji rade protiv države Srbije.Te institucije su otete od države Srbije,oni se ponašaju kao bogovi,i žive "ko Bogovi",imaju dobru platu,dobre uslove,imaju obezbeđenje,voze dobra kola ,stanove ,jednostavno nedodirljivi su.,o pokvarenosti i korupciju neću ništa da kažem.
Promeniti ustav i postaviti patriote i poštene tužioce.Gde u svetu ima da se siledžije puštaju na slobodu.Pa nemoze par tužilaca korumpiranih da budu jači od Države.
Profesor u penziji i prozapadni aktivista, Dušan Janjić u emisiji Slavija Info izneo je niz optužbi na račun svojih bivših političkih saveznika, razobličivši, kako kaže, mehanizme zloupotreba, pljačke, ali i obračuna koji su se završavali likvidacijama, a koje se vezuju za period prve decenije posle petooktobarskih promena.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Subotica i njeni građani s ponosom se sećaju dr Artura Munka, jednog od spasilaca putnika čuvenog "Titanika", koji je potonuo na današmji dan pre 114 godina.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Šef dela balkanskog kartela, Nenad Vinčić, u čijem je lokalu u Barseloni u utorak oko 16 časova ranjen "škaljarac", Krsto Vujić, godinama je važio za visokopozicioniranog člana narko-kartela, s obzirom na to da se njegovo ime često spominjalo u policijskim izveštajima.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Američka administracija demantovala je navode da je formalno zatražila produženje dvonedeljnog primirja sa Iranom, ističući da su pregovori i dalje u toku i da postoji optimizam u vezi sa mogućim sporazumom.
Pentagon ubrzano razrađuje planove za moguću vojnu operaciju na Kubi, u slučaju da američki predsednik Donald Tramp izda naredbu za intervenciju, prenose američki mediji.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar