Stavili Lompara (63) na tzv. studentsku listu, pa ga šutnuli: Ovo ne mogu da mu oproste
Podeli vest
Prošlo je skoro godinu dana od kada je na profilma tzv. "studenata u blokadi" na društvenim mrežama ispostavljen zahtev za održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji.
Od tada se u državi i u svetu dogodilo mnogo toga, predsednik Srbije Aleksandr Vučić najavio je da će se parlamentarni, a možda i predsednički izbori održati ove godine, a i sama tzv. "studentska lista" doživela je mnogobrojne transformacije pretvorivši se u listu "druge lige bivšeg režima", u kojoj već duže vremena bukti rat za prevlast. Evo ko se sve na njoj nalazi.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostujući u emisiji na TV B92 otkrio je prave blokaderske namere kao i to čemu oni teže i šta je njihov glavni cilj.
12.02.2026
07:10
Na listi se, kako se spekulisalo, našao i Milo Lompar.
Ipak, kako je nedavno pisao Kurir, profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar (63), koji je bio jedan od kandidata, izbačen je od strane pojedinih interesnih grupacija sa liste.
Protiv njega je na društvenim mrežama pre nekog vremena krenula antikampanja jer je učestovao na predstavljanju najnovije knjige pesama Radovana Karadžića "Crna bajka", ali i protiv njegovog sina Rastka Lompara koji je objavio knjigu o Dimitriju Ljotiću i pokretu JNP Zbor, a optuživan je da je u raznim podkastima i gostovanjima iznosio stavove sa kojima se tzv. "plenumi" nisu slagali.
Dragan Bjelogrlić, nekada glumac, a sada blokader sa dna kace i samoprozvani "izgnanik iz Srbije", koji u poslednje vreme napada vlast jer ga je "stavila na crnu listu", okrenuo se Hrvatskoj i zajedno sa ustašama napada sopstvenu zemlju.
Narativ koji dolazi sa pojedinih ustaških portala i iz blokaderskih političkih krugova ima jasan cilj – prikazati Srbiju kao problem, osporiti njen prosperitet i stvoriti sliku društva u haosu.
11.02.2026
21:31
Foto: ATA Images
Milo Lompar
Profesor Univerziteta u Beogradu u penziji Žarko Korać ranije je za RSE rekao da smatra da bi eventualno stavljanje Mila Lompara na izbornu listu bio korak unazad za studentski pokret.
"Ako studenti traže novi sistem vrednosti, onda u njemu ne bi trebalo da bude profesor Lompar koji vrlo uporno rehabilituje poražene političke ideje iz Drugog svetskog rata", kaže Korać.
A zašto je Lompar sporan?
Gostujući na jednom podkastu na platformi YouTube 17. jula, Lompar je izneo ocenu da je predsednik takozvane "Vlade narodnog spasa" bio kolaboracionista, ali ne i kvisling, to jest da je "u iznudici" sarađivao sa okupatorom.
U razgovoru za RSE, Milo Lompar kaže da su stavovi koje je izneo o Milanu Nediću "utvrđeno istorijsko znanje".
- Sam Nedić je po svojim uverenjima bio jako daleko od nacističke ideologije. On je bio čovek drukčije tradicije i poimanja stvari. Kolaboracionisti su oni koji sarađuju sa okupacionim snagama bez ideološke bliskosti - kaže Lompar.
Nasuprot njemu, Lompar kao primer kvislinga navodi Anta Pavelića, poglavnika takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je donosila rasne zakone protiv Srba, Jevreja i Roma, blisko sarađivala sa Trećim Rajhom i upravljala koncentracionim logorima u kojima je počinjen genocid.
Foto: Printscreen X
Milo Lompar
Na konstataciju da je i Nedićeva vlada donosila rasne zakone i da je pod njegovom upravom ubijeno blizu 90 procenata jevrejskog stanovništva u Srbiji, Lompar odgovara:
- Srbija je bila okupaciona zona i to je bila okupaciona uprava. Istrebljenjem Jevreja rukovodili su Nemci, a Staro Sajmište je bilo logor na teritoriji NDH - kaže Lompar.
Žarko Korać, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji, ocenio je za RSE da Milo Lompar u svojim izjavama pokazuje konzistentnost u odbrani "najgorih manifestacija srpskog nacionalizma", u koje spada i uloga Milana Nedića.
- Braniti danas Milana Nedića pod praznom parolom da je spasavao srpsku nejač, je pokušaj opravdanja nacionalne izdaje, jer je Milan Nedić kao general prekršio zakletvu i stavio se u službu okupatora. Ovde se pokušava rehabilitovati Milan Nedić i profesor Lompar je jedan od poslednjih velikih pristalica te teorije o rehabilitaciji kvislinga i nacionalne izdaje - ocenjuje Korać.
Rođendanska čestitka Radovanu Karadžiću
Pažnju javnosti Milo Lompar je privukao i polovinom juna, kada je u Beogradu učestvovao na promociji knjige Radovana Karadžića, prvog predsednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koji je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Tom prilikom su učesnici književne promocije haškom osuđeniku uputili telegram u kojem mu čestitaju 80. rođendan, "s verom i nadom da će pravda najzad pobediti i da ćemo buduće tvoje rođendane slaviti zajedno".
Među potpisnicima ove čestitke bio je i Milo Lompar.
Govoreći o svom učešću na promociji zbirke sabranih pesama Radovana Karadžića, Lompar kaže da su te pesme objavljene pre izbijanja ratova devedesetih, te dodaje da je knjiga objavljena "iz perspektive demokratskih razloga".
Foto: EPA
Radovan Karadžić
- Odbijanje da se objavi njegova zbirka pesama, koja je opremljena predgovorom univerzitetskog profesora, značilo bi da se pristaje na brisanje imena Radovana Karadžića uopšte. To je, po meni, neprihvatljivo iz demokratskih razloga - kaže Lompar.
Na pitanje da li je potpisivanjem telegrama Karadžiću događaj iz okvira književne promocije ušao na teren politike, Lompar odgovara da "to nije bio nikakav službeni akt nego privatna odluka potpisnika".
- Otud nema politički karakter - kaže.
Milo Lompar se u politiku uključio još početkom devedesetih, sa obnavljanjem višestranačja u Srbiji, kada je bio član Srpske liberalne stranke, nastale izdvajanjem iz Demokratske stranke.
U novembru 2014. dao je podršku koaliciji Demokratske stranke Srbije (DSS) i Srpskog pokreta Dveri, da bi 2016. bio i nestranački član Političkog saveta ovog desničarskog pokreta, poznatog po antimigrantskoj i anti-LGBT retorici.
Krajem prošle godine Lompar je osnovao udruženje "Srpski glas", nazvanog po udruženju Dragiše Vasića, ideologa četničkog pokreta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznati novinar Uroš Piper još jednom je raskrinkao blokadere, otkrivši ko je u stvari četvrti kandidat na njihovoj blokaderskoj listi s kojom planiraju da izađu na naredne izbore.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Novi EES sistem kontrole ulaska u Evropsku uniju, koji je zvanično počeo sa dvadesetčetvoročasovnom primenom 10. aprila, pretvorilo je putovanja u pravu agoniju za državljane zemalja izvan EU.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
"Fiat 500" kao mali, gradski auto, prethodnih godina pokorio je evropsko tržište, a posebnu popularnost stekao je među ženskim vozačima. Najnovije izmene učinile su ga potpuno električnim, dok spoljašnji izgled gotovo da nije promenjen.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Srbin za kojeg crnogorski mediji pišu da je navodni "škaljarac" Krsto Vujić, izrešetan je juče u Barseloni dok je bio sa suprugom i detetom. I on nije prvi pripadnik "škaljarskog klana" koji je napadnut na ovaj način.
Krsto Vujić, navodni član škaljarskog klana, juče je preživeo atentat na ulicama Barselone, a španski mediji pišu kako rat klanova ponovo bukti na ulicama Španije.
Pobeda u ratu u Ukrajini za ruskog predsednika Vladimira Putina predstavlja "daleki san", ali saveznici moraju da nastave da podržavaju Kijev, izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
Američki predsednik Donald Tramp u intervjuu za Foks njuz ponovo je otvorio pitanje Grenlanda, poručivši da bi SAD trebalo da preuzmu kontrolu nad tom teritorijom zbog globalne bezbednosti.
Velika Britanija postigla je dogovor o isporuci 120.000 dronova Ukrajini, u okviru najvećeg paketa vojne pomoći te vrste do sada, prenose britanski mediji.
Ukrajinske zalihe protivvazdušnih raketa "Patriot", proizvedenih u SAD, suočavaju se sa kritičnom nestašicom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za nemački ZDF.
Putovanja su se promenila više nije dovoljno samo imati pasoš, kartu i kofer. Danas, vaš telefon, laptop i drugi uređaji mogu postati problem pri prelasku granice.
Ćerka pevačice Dragane Mirković Manuela Bijelić ime je dobila po Manueli Đurović, koja je sa bratom Nenadom Kostreševićem činila nekada popularni muzički duo Twins.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar