BIĆE HLADNIJE I SNEŽNIJE NEGO PRETHODNIH GODINA! Meteorolog otkriva kakva zima dolazi: Evo kada nas očekuje ledeno doba
Podeli vest
Meteorolog Marko Čubrilo objavio je dugoročnu vremensku prognozu za zimu 2022/2023
Zima bi trebalo da bude malo toplija od proseka, ali hladnija i snežnija u odnosu na nekoliko proteklih. Najsnežniji period bi trebao biti od oko 10. januara pa do kraja istog meseca, piše meteorolog Marko Čubrilo u sezonskoj, višemesečnoj prognozi za zimu u Srbiji.
Meteorolog Marko Čubrilo objavio je na svom Fejsbuk profilu kakvo nas vreme očekuje do kraja novembra i početak decembra
25.11.2022
22:00
Period do 15.12. relativno topao, dok se od polovine decembra do 10.01. 2023 očekuje smena toplih i hladnih intervala. Prve procene su išle ka suvom i toplijem februaru, ali najnovije više naginju ka hladnijoj i snežnijoj varijanti sinoptike u ovom mesecu, navodi meteorolog.
Očekivan broj "ledenih dana od 8-15 dana u nizijama i do 14-30 dana u predelima preko 900 metara nadmorske visine. Očekivan broj mraznih dana od 18 do 32 u nizijama i preko 37 dana u predelima preko 900mnv.
Češća pojava košave i vetrova istočnog kvadranta u odnosu na protekle zime. Postoji (u momentu izrade prognoze) verovatnoća od oko 20 odsto da zima bude znatno hladnija ili znatno toplija od proseka, piše meteorolog.
Prognoza za decembar 2022.
Na karti mesečne anomalije vazdušnog pritiska za decembar 2022 izdvaja se jak signal za snažnu anticiklonalnu blokadu u širem prostoru od Grenlanda, Islanda, Severnog Mora, Velike Britanije i većeg dela Skandinavije. U isto vreme u širem prostoru od jugozapadnog Atlantika, Pirinejskog poluostrva i zapadnog Sredozemlja stoji signal za snižen vazdušni pritisak. Ovo je tipična kombinacija negativng NAO/AO indexa.
U takvim sinoptičkim uslovima uticaj Atlantika za blokiran i u velikoj meri preusmeren ka jugozapadu Evrope i većem delu Mediterana. Istočni delovi Evrope se pri ovakvoj sinoptici nalaze u polju povišenog vazdušnog pritiska, ali se jezgro anticiklona nalazi prema severozapadu. To omogućava da se po istočnoj periferiji tog anticiklona preko istočne Rusije i Ukrajine spušta hladna vazdušna masa. Kako je ovo opšte stanje sinoptike postojaće varijacija u tačnoj putanji i snazi tog hladnog prodora.
Tako bi u prvom delu decembra glavnina tog hladnog prodora otišla preko središnje i severozapadne Evrope dok bi u drugom delu meseca glavnina hladnog vazduha krenula ka našem delu Evrope. Za tačnu putanju kretanja hladnog vazduha biće bitan položaj jezgra anticiklona.
U prvom delu decembra model ga postavlja nad širi prostor južnog Grenlanda i Islanda što je suviše zapadno pozicioniran položaj za direktan upad hladnoće ka nama, dok ga u drugom delu meseca postavlja nad širi prostor Velike Britanije i Skandinavije čime bi se glavnina hladnog prodora usmerila ka nama.
Prognoza za januar 2023.
Karta odstupanja vazdušnog pritiska od proseka za januar 2023 zapravo samo daje varijaciju sinoptičkog trend a koji bi se trebao postaviti i decembru. Na karti anomalije vazdušnog pritiska se i dalje izdvaja signal za snažno anticiklonalno polje u širem prostoru od Grenlanda, Islanda, Velike Britanije, većeg dela Skandinavije, zemalja Baltika i dela zapadne Rusije, dok bi se greben tog anticiklona pružao preko središnje i istočne Evrope.
U isto vreme nad jugozapadnim Atlantikom, prostorom Pirinejskog poluostrva, većeg dela zapadnog i centralnog Mediterana stoji signal za snižen vazdušni pritisak. Za razliku od decembarske karte anomalije, iznad delova zapadne Rusije i prema širem prostoru Crnog Mora stoji signal za snižen vazdušni pritisak, što znači da bi polje anticiklona moglo imati slabiji uticaj na vreme iznad istočne Evrope.
Ovakva mala izmena u položaju i osi orijentacije tog anticiklona ka nama otvara put za češće i jače upade hladnog vazduha sa severoistoka kontinenta te bi prvi mesec 2023 mogao biti i najhladniji mesec ove zime sa temperaturama koja bi se mogle kretati ispod višegodišnjeg proseka.
Kako je ovo već prognostički jako udaljen period ne može se tačno precizirati koji bi deo meseca trebao biti najhladniji nad našim delom Evrope ali po trenutno raspoloživim parametrima to bi mogao biti interval do oko 06.01. do oko 27.01.
Prognoza za februar 2023.
Poslednji mesec meteorološke zime bi po procenama modela koje su generisane sredinom novembra trebao doneti izmenu u sinoptici. Polje anticiklona koje bi se u protekla dva meseca nalazilo nad širim prostorom severne i severozapadne Evrope bi se izmestilo i svoje jezgro situiralo negde nad naš deo kontinenta.
U isto vreme iznad severne i severozapadne Evrope bi usledilo razvijanje snažnog ciklona i uspostavljanje jakog, zapadnog, vazdušnog strujanja. Ovakva sinoptička postavka je potpuno suprotna u odnosu na prva dve meseca zime i predstavlja tipičnu pozitivnu kombinaciju AO/NAO indexa.
Sa ovakvom postavkom nad nama bi poslednji mesec doneo pretežno suvo i stabilno vreme uz temperature koje bi bile iznad proseka, barem u višim delovima regiona. U nizijama bi ovakva sinoptika mogla doneti duže periode niskih oblaka i magle uz tmurno i relativno hladno vreme (temperaturna inverzija). Koliko bi sama inverzija bila izražena bi zavisilo od tačnog položaja jezgra anticiklona i stanja atmosfere sa kraja proteklog meseca.
Ukoliko bi se jezgro tog anticiklona situiralo tačno iznad našeg regiona,a januar donese sneg i niske temperature ta hladnoća bi temperaturnom inverzijom mogla biti “zarobljena” u nižim delovima regiona. U koliko bi se anticiklon postavio samo malo istočnije od nas februar 2023 bi mogao doneti relativno visoke temperature i rano proleće.
Meteorološki sajt "Severe Weather Europe" (SWE) nedavno je pisao kako se nešto čudno dešava sa polarnim vrtlogom, a promene koje se na njemu dešavaju uticaće na predstojeću zimu u Srbiji. Po tome, zima bi na Balkanu, pa tako i u Srbiji trebalo da bude slaba. Međutim, sa druge strane, naši meteorolozi imaju različita predviđanja za zimski period, pa tako jedna naš profesor smatra da ćemo ove zime imati puno snega i da će zima biti hladnija nego za poslednjih 10 godina!
22.08.2024
09:47
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Rusije oslobodile su dva naselja u zoni Specijalne vojne operacije – Krutoj Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici i Višnjevo u Harkovskoj oblasti su sada pod kontrolom ruske vojske, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Više od polovine od 205 ruskih zarobljenika u Ukrajini sa kojima su razgovarali službenici UN saopštili su da su bili mučeni i zlostavljani, navodi se u izveštaju Kancelarije visokog komesara UN za ljudska prava o situaciji u Ukrajini.
Ambasador Srbije u Libanu Milan Trojanović izjavio je večeras za Tanjug da je ambasada u stalnom kontaktu sa srpskim državljanima u toj zemlji, dodajući da ambasada i Ministarstvo spoljnih poslova planiraju kako da izvedu evakuaciju naših državljana ako za tim bude potrebe.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić izjavio je večeras za Tanjug, nakon raketnog napada Irana na Izrael, da je ambasada Srbije u stalnom kontaktu sa našim državljanima u Izraelu i da im je prosledila uputstva.
U Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima Republike Srbije se navodi da su pešaci obavezni da prelaze ulicu isključivo na mestima koja su za to namenjena.
Prelazni period iz leta u jesen, praćen promenljivim vremenom, pogoduje širenju virusa, što se i dokazuje na terenu, jer se ovih dana pune pedijatrijske čekaonice. Pedijatar Saša Milićević navodi da je najviše rino virusa, koji napada gornje disajne puteve, pa značajan broj pacijenata ima curenje iz nosa, kijanje, kašalj i temperaturu.
Kažu da je uporna manipulacija putem javnih glasila dovela do toga da se vrši ogroman uticaj na mozgove. Ako bismo se vratili u prošlost, setili bismo se Milana Grola koji je napisao da nikada nije želeo da bude ni veliki ni mali Srbin, već pamentan Srbin. Šta znači biti pametan Srbin u 21. veku? Na ovu temu u emisiji "Stav" govrili su istoričar Bojan Dimitrijević i Slavoljub Kačarević.
Na jučerašnji dan 1998. godine iz zasede su ubijena petorica srpskh vojnika, dok su dvojica teško ranjena. Odgovorni za ovo su pripadnici OVK kojima se još uvek sudi u Hagu. U Gračanici se dogodio još jedan napad na srpsku porodicu. Da li će pravda ikada biti zadovoljena? Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Lazar Stević, dopisnik Informera sa KiM, državni sekretar Nikola Vukelić i Demo Beriša, predstavnik Matice Albanaca u Srbiji.
Iako je Demokratska partija socijalista pobednik u Crnoj Gori, ni jedna lista nema dovoljno glasova da sama formira vlast. Da li se Milo Đukanović vraća na mala vrata? Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost i Dražen Živković, urednik TV Prva Crne Gore.
Može li iko da stane na put vojsci Izraela? O ratu u Gazi u emisiji "Info jutro" govorili su prof. dr Radomir Milašinović "Evroazijski bezbednosni forum" i prof. dr Duško Tomić, Univerzitet SAD za bezbednost u UAE.
Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom za maloletnike, u ponedeljak uhapsila L.V. (15) i pisala protiv njega prijavu za tešku krađu.
Supružnici Mile (54) i Violeta (44) Ivanov iz sela Klisura kod Surdulice kamenovali su do smrti svog jedinog komšiju Stamenka Golubova (58), i to naočigled njihovog unuka!
Muškarac D.S. (73) uhapšen je sinoć na Vračaru, kada je policija u stanu u kom je živeo, u potkrovlju, otkrila laboratoriju za veštački uzgoj marihuane, saznaje Informer.
Navijačka stranica "Pbg.news" javlja da je Upravni odbor Partizana odlučio da predsednika i generalnog direktora razreši dužnosti na predstojećoj Skupštini kluba zakazanoj za 11. oktobar.
Iran je ispunio obećanje da će kazniti Izrael zbog ubistva više od 10 komandanata Hezbolaha. Na jevrejsku državu ispalio je više od 500 balističkih projektila. Očekuje se odgovor Izraela, a svet strepi da je rat Izraela i Irana neminovan.
Portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Danijel Hagari izjavio je, nakon večerašnjeg raketnog napada Irana na Izrael, da trenutno nema dodatnih pretnji prema Izraelu iz Irana, što ukazuje da je raketni napad završen.
Privedeno 39 proukrajinskih ekstremista, koji su podsticali tinejdžere na nasilje protiv državnih službenika, školskih drugova i nastavnika, saopštila je Federalna služba bezbednosti Ruske Federacije (FSB).
Uprava za javnu bezbednost Jordana saopštila je večeras da je njena protivvazdušna odbrana presrela rakete i bespilotne letelice dok je Iran napadao Izrael.
Proslavljeni glumac Ešton Kučer našao se u centru skandala zbog povezanosti sa uhapšenim reperom Pi Didijem, koji je inače optužen za silovanje, trgovinu ljudima i lanac prostitucije.
U saradnji Fondacije Saša Marčeta, B-Murals platforme iz Barselone i Doma kulture Silosi Beograd, pokrenut je street art projekat koji spaja dve evropske metropole kroz razmenu umetnika, art residence programe i doprinosi zajednici u negovanju lokalnih vrednosti i autentičnosti ambijenta u kom intervencije nastaju.
Decenijama se govori o tome da je vegetarijanska ishrana dobra za zdravlje i verovatno ste više puta čitali o brojnim slavnim osobama koje su se odrekle mesa, a često i ostalih namirnica životinjskog porekla. Mada je meso glavni izvor proteina i obavezno ga treba jesti u detinjstvu i tokom rasta, da li njegovo kasnije odbacivanje automatski znači gubitak težine? Hoće li vam vegetarijanstvo zaista pomoći da duže živite i budete zdraviji?
Naučnici su razvili jednostavan test koji putem brisa obraza mogu odrediti biološku starost i rizik od smrti u narednoj godini, otkrivajući više o zdravlju nego samo na osnovu hronološke starosti.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.