• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/Opanak

29.12.2022

14:13

KITITI BADNJAK UMESTO JELKE, ŠTA JE HRIŠĆANSKI!? NAŠI MLADI OVO NE ZNAJU! Sa dolaskom komunističke vlasti božićno drvo se ukrašavalo krišom

Vesti

KITITI BADNJAK UMESTO JELKE, ŠTA JE HRIŠĆANSKI!? NAŠI MLADI OVO NE ZNAJU! Sa dolaskom komunističke vlasti božićno drvo se ukrašavalo krišom

Podeli vest

Iako mnogi kićenje jelke smatraju za običaj i novotariju koja je kod nas pristigla sa Zapada moramo da ih obavestimo da nisu u pravu

Ako ste se nekada zapitali zašto baš jelku kitimo za vreme novogodišnjih praznika odgovor leži u jednoj staroj hrišćanskoj legendi.

Kako legenda kaže, ispred pećine, gde je rođen Isus Hrist, bila su tri zimzelena drveta – kedrovo drvo, bor i jela. Nakon Isusovog rođenja u znak pozdrava zatresla su se sva tri drveta i darivali su mesiju.

Kedar je kao dar za novorođenče imao mirišljave iglice, bor šišarke, a jela nije imala nikakve plodove koje bi poklonila, pa je zaplakala. Na nju se tada anđeo smilovao i poklonio joj zvezdu sa neba, koju je ona onda poklonila Isusu. Upravo se zbog ovoga na vrh jelke stavlja zvezda – kao znak ljubavi prema Isusu Hristu.

Međutim kako su hrišćanska vera i stari običaji usko povezani, tradicionalno kićenje jelke potiče iz perioda mnogo pre hrišćanstva.

Stari narodi verovali su da je jelka mesto gde se nalaze duhovi šuma, pa su u novogodišnjoj noći odlazili da ih darivaju. Posle toga, sekli su mlade jelke i donosili ih kućama, kako bi na taj način označavali početak nove godine. Mlado, zimzeleno drvo predstavljalo je podsetnik da će zima proći i da će doći proleće.

Zapadnoevropski narod ovaj običaj uveo je kao redovnu praksu u svojim domovima još u 11. veku.

“Rajsko drvce” ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

Foto: pexels.com

Na naše prostore običaj kićenja jelke došao je znatno kasnije, tačnije početkom 19. veka. Do tog perioda Srbi su unosili i kitili badnjak za Božić. Iako je običaj unošenja badnjaka svojstven samo Srbima i korene vuče iz paganskih rituala, ne treba ga zaboravljati i podjednako ga treba negovati kao i kićenje jelke.

Običaj kićenja jelke prvo se razvio u Vojvodini kao delu Austrougarske monarhije, kada su početkom 20-ih godina 19. veka aristokratske porodice okitile prve božićne jelke na ovim prostorima.

1859. godine prvi put je postavljena ukrašena jelka na javnom mestu i to u jaslicama Lajoša Velđija u Subotici. Od tada okićeno božićno drvo na velika vrata ulazi i u građanske porodice, a taj običaj počinje da se širi po svim severnim krajevima. U nedostatku luksuznih staklenih ukrasa i svilenih bombona, u običnim kućama jelka se ukrašavala medenjacima, orasima i jabukama, a ponekad i ručno pravljenim ukrasima od gline.

Sredinom 20. veka, sa dolaskom komunističke vlasti, božićno drvo se ukrašavalo krišom i to najčešće po manjim vojvođanskim mestima.

Ovaj običaj se tek 70-ih godina ustalio u gradovima Centralne Srbije, a zatim je počeo da se širi i po manjim i južnijim srpskim mestima, i pored toga što su Srbi dugo imali odbojnost prema ukrašenim jelkama, jer su smatrali da će, na taj način, izneveriti pravoslavni badnjak. Tek 80-ih godina 20. veka kada su ukrasi i jelke počeli da se prodaju po ulicama i ukrašavaju ne samo kuće, već i izloge, počinje da se ustaljuje ovaj novogodišnji običaj kod nas.

Bonus video:




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set