Najmlađi dvorac u Srbiji se nalazi na samoj granici! Nalazi se na spisku najreprezentativnijih objekata, evo kako izgleda! (FOTO)
Podeli vest
Poslednji u nizu izgrađenih dvoraca u Vojvodini, u periodu od osamnaestog veka do početka Drugog svetskog rata, Dvorac u Srpskoj Crnji, poznatijoj kao Đurina varoš, jer je u njoj rođen i odrastao jedan od najvećih srpskih romantičnih pesnika, Đura Jakšić, građen je u eklektičkom maniru, sa elementima klasicizma i baroka, sa pravougaonom osnovom, suterenom, prizemljem, spratom i potkovljem.
Nalazi se odmah pored glavnog puta koji vodi za Rumuniju, nekoliko desetina metara od graničnog prelaza, okružen je parkom na nekadašnjem imanju grofa Čekonjića, a u neposrednoj blizini majura "Julija".
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
26.10.2023
07:10
Najmlađi vojvođanski dvorac, osim lepote i fantastične mističnosti, ima zanimljivu istorijsku pozadinu, jer ga je sagradio nemački obaveštajac i general – Franc Nojhauzen, kojem je služio kao letnjikovac za odmor i lov.
- Ovo je jedini dvorac na području Banata koji je podignut za vreme Drugog svetskog rata, u periodu od 1941. do 1943. i to za potrebe visokog oficira nemačke okupacione vojske, a poslednji u nizu podignutih dvoraca u Vojvodini - kaže Dragan Daničić, zamenik predsednika opštine Nova Crnja, uz napomenu da ga je po predanju, za potrebe naručioca, projektovao nepoznati ruski zarobljenik, arhitekta.
Meštani pitome banatske varoši,naročito oni stariji, ponosni na svog arhitektonskog lepotana i sjajan kutak za odmor i uživanje, nerado pričaju o njegovoj prošlosti i činjenici da ga je za svoje potrebe sagradio nacistički general Franc Nojhauzen.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
25.10.2023
07:05
- Nakon što je od 2018.godine proglašen za kulturno nasleđe, 2021. godine obuhvaćen je projektom zaštite kulturnog nasleđa “Dvorci Srbije”, a Vlada je krajem jula ove godine, na predlog Ministarstva kulture, donela odluku da se objekat zvanično nazove Dvorac u Srpskoj Crnji - nastavlja Dragan Daničić, ponosno ističući da je na ovaj način raskinuta veza dvorca sa čovekom koji ga je sagradio, kao i neslavnom istorijom koja ga je pratila.
Foto: Opština Srpska Crnja
- Dobra stvar je to što je objekat sada i imenom vezan za mesto u kojem se nalazi i to je za nas najbolja odluka, a od kada smo, kao opština Nova Crnja, preuzeli rukovođenje dvorcem, uz dodatno jmivanje i opremanje, započeli smo promociju dvorca i Srpske Crnje, koja ove godine obeležava značajan jubilej, 650 godina svog postojanja - dodaje Daničić.
Dvorac se nalazi na spisku najreprezentativnijih objekata u Srbiji, u njega su ugrađeni kvalitetni materijali, stepeništa od ružičastog mermera, dekorativne ograde i kapije od kovanog gvožđa, sa isprepletenim predstavama divljih životinja.
- Zaista fascinantno, stolarija je prvoklasna, od čiste hrastovine, a enterijer je skoro u potpunosti očuvan i luksuzno opremljen, u salonu prizemlja je sačuvan kamin, drvena kasetirana tavanica, dvokrako hrastovo lučno stepenište sa ogradom od balustera, zatim mermerni pod u holovima i parket u salonima, vrata sa pervazima i očuvanom bravarijom i vitraži u holu prvog sprata - naglašava Bojan Kojičić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.
- Sjajan potencijal ovog objekta, koji nema prepreka ni kada su imovinsko-pravni odnosi u pitanju, moramo iskoristiti, jer osim samog objekta, kompleks čini i 14 hektara zemlje, koji su predviđeni za izgradnju termalne banje - nastavlja zamenik predsednika opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, uz napomenu da opština Nova Crnja, za izgradnju nove termalne banje na prostoru oko Dvorca, ima usvojena planska dokumenta i idejno rešenje za izgradnju termalne banje, koja bi pokrenula celokupnu privredu ove male opštine u srednjem Banatu.
Foto: Opština Srpska Crnja
Odlična vest, uglas poručuju meštani Srpske, ali i Nove Crnje i ostalih mesta u okolini, je što će uskoro početi izgradnja novog auto puta, tj. kraka brze saobraćajnice "Vojvodjanski osmeh", koja će po projektu, prolaziti tik uz Dvorac.
- Uradili smo projekat termalnog izvora u neposrednoj blizini dvorca, po tvrdnjama projektanata, voda je lekovita, a njena temperatura bila bi 43 stepena - ponosan je na ovaj podatak Dragan Daničić, ističući da su interesovanje za učešće u realizaciji ovog projekta, već pokazali investitori iz Kine, Italije, Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- To je najznačajniji projekat u našoj opštini, korak po korak, idemo ka njegovoj realizaciji i nadam se da ćemo u narednom periodu sklopiti dogovor – ubeđen je Vladimir Brakus, predsednik opštine Nova Crnja.
- Realizacija ove ideje zavisi od volje investitora, mi smo spremni da u posao uđemo odmah, a onaj ko je ozbiljan u nameri da investira u izgradnju termalne banje, dovoljno je da pošalje pismo o namerama, koje bi potencijalno usvojila Skupština i izgradnja može da počne - dodaje Dragan Daničić.
Foto: Opština Srpska Crnja
Dvorac Srpska Crnja kao jedan od najvećih turističkih dragulja Banata, Vojvodine, pa i cele Srbije, uz još neka dodatna ulaganja, spreman je da odgovori zahtevima ideje buduće termalne banje i posete brojnih turista iz svih krajeva Evrope i sveta.
- Ovom kolosalnom građevinom, sa upečatljivom i veoma zanimljivom kulturno-istorijskom prošlošću, upravlja Turistička organizacija, dvorac je otvoren za posetioce svakog radnog dana, u funkciji su dve sale u prizemlju, u jednoj od njih se nalazi i originalni kamin, dok su na prvom spratu na raspolaganju pet apartmana i na drugom devet soba - poručuje Nikola Tolčin, direktor Turističke organizacije Nova Crnja, uz napomenu da je pomenute prostore moguće iznajmiti za različite vrste proslava, seminara, tim bildinga, različite manifestacije i događaje.
- Delegacija stručnjaka iz Francuske krajem prošle godine obišla je naš Dvorac, koji se našao na spisku 25 eminetnih objekata iz oblasti kulture i zaključak koji su javno izneli je, da je u dobrom stanju, uz kvalitetne materijale kojima je građen i obnovljen 2011.godine - dodaje na kraju Nikola Tolčin, ističući da je posebna osobenost što iza Dvorca u Srpskoj Crnji, ne stoji priča o nekakvom plemiću, kao kod drugih vojvođanskih dvoraca, već o kontroverznom nacisti koji je službovao u Beogradu, a sebi podigao lovački dvorac, letnjikovac za odmor i uživanje.
Rođen 1887. godine u Mercigu, u Nemačkoj, Franc Nojhauzen je karijeru započeo kao pilot u Prvom svetskom ratu, a vrlo brzo po njegovom okončanju, obreo se u Beogradu, najpre u jednoj auto-radionici, potom u uvozno-izvoznom preduzeću, a uz brojne stečajne afere, bekstvo u Bugarsku i povratak u Srbiju, karijeru je učešćem u brojnim korupcionaškim aferama, kao Geringov miljenik, vrtoglavim usponom, nastavio u Nacističkoj partiji.
Osim što su ga pratile britanske obaveštajne službe, nezapamćeno ratno bogaćenje koštalo je Franca Nojhauzena, uhapšen je od strane nacista i poslat u logor, odakle su ga Amerikanci vratili komunističkim vlastima u Jugoslaviji, a kao čovek koji je znao puno, vrlo brzo je komunistički zatvor zamenio za pomaganje novim, crvenim vlastima u oblasti privrede, a nakon svoje iskupljujuće misije, vratio se u Nemačku, u Minhen, gde je i umro 1966. godine.
125 kilometara od Beograda
Dvorac u Srpskoj Crnji, udaljen je 125 km severoistočno od Beograda, i svega 100 metara od granice sa EU, na putu za Temišvar. Iz pravca Beograda i Novog Sada, do njega se najlakše dolazi putem od Zrenjanina ka Srpskoj Crnji.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
Dragoljub Draža Mihailović, ili iz milošte čiča Draža, ostao je upamćen kao jedna od najvoljenijih ličnosti naše istorije, međutim, svaka njegova fotografija koja je dospela u javnost prikazuje ga u starijim danima svog života.
Životni put princa Đorđa Karađorđevića, najstarijeg sina kralja Petra Prvog i Zorke, kćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog, bio je predmet različitih opisa i tumačenja, a i danas ga prate brojne kontroverze i nimalo lepe priče koje su navodno uticale na njegovu sudbinu u borbi za presto.
13.07.2024
22:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Izraelski zvaničnici predali su američkim poslanicima spisak oružja za koje žele da se brzo pronađu tokom posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu, izvestio je u četvrtak Politiko.
SAD su odavno postale „imperija laži“ jer nastavljaju da guraju lažne narative o Kini i drugim zemljama kako bi osigurale svoju poziciju na globalnom nivou, rekao je Žang Ksiaogang, portparol Ministarstva odbrane u Pekingu.
Pentagon je utvrdio da su u obračunu za municiju, rakete i drugu opremu poslatu Ukrajini počinjene greške u iznosu od dve milijarde dolara, što je omogućilo pronalaženje dodatnih dve milijarde dolara za oružje za Ukrajinu.
Oružane snage Ukrajine našle su se u taktičkom opkoljenju pod Progresom u DNR, a cela komanda četa je poginula, rekao je bivši zamenik komandanta bataljona Azov* Igor Mosijčuk u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.